DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 7 <-- 7 --> PDF |
bukvom, često pod inače malobrojnom brezom, trepetijikom, jarebikom, johom, lijeskom, rjeđe pod kitnjakom i grabom. Najbrži je tok podmlađivanja jele na svježijim staništima u gušćim sastojinama, skupinama i grupama bukve i naročito u gušim bukovim panj ačama. Sjeme jele vjetar razmjerno daleko raznosi. Zato se događa, da se u bukovim sastojinama s rijetko utrešenih jela ili iz susjedne jelove sastojine ova vrsta obilno naplodi i razvije. Ta pojava česta je uglavnom na području prirodnog rasprostranjenja jele, iz kojeg je ova vrsta istisnuta pod posrednim ili neposrednim utjecajem gospodarskih činilaca. Tok razvitka mladog naraštaja jele može se u takvim okolnostima i ubrzati oslobađanjem od bukve. Podmlađivanje može se i proširiti umjetnom sjetvom (na suhijim staništima dublje prorahliti tlo). U većim čistinama, gdje loši ekološki utjecaji mnogo onemogućuju obilniju prirodnu obnovu jele, može se stanište popraviti biološkom melioracijom: osnivanjem pretkultura s vrstama drveća, koje dobro podnose određeno otvoreno stanište i ujedno u mladosti brzo rastu. Ove vrste su uglavnom breza i joha za silikatna i dublja vapnena tla, a za vapnenačka suhija tla crni grab, tupolisni javor, jarebika i mukinja, za nešto svježija tla brdski javor i velelisna lipa. Obnova jele ispod listača na silikatnim tlima Šumske čistine i progale na dubokim slikatnim tlima brzo osvaja korov (Vaccinium, Rubus, paprati i trave), koji jakom konkurencijom u atmosferi i pedosferi tokom dužeg razgoblja (5—12 godina) usporuje prirodno podmlađivanje. Takve površine gdjekad okupiraju pionirske vrste drveća i grmlje, kao breza, trepetljika, jarebika, lijeska, bazga i dr. Zatim se spontano pojavi pomladak četinjača, često vrlo gust, mnogo gušći nego u sastojini. Kao primjer za ovu pojavu dajemo pril. numerički snimak br. la i za usporedbu snimak lb. Primjerna ploha br. la (god. 1949.) Područje: Gorski Kotar. Šumarija: Fužine. Predjel: Glavica. Nadm. vis.: 750 m — Ekspozicija: —. — Petrogr. podloga: silikat. — Sastav sastojina u predjelu: jela-(bukva-smreka); stepeničast do slojevit sklop. Broj stabala po ha: 3.980. Postotak broja stabala po vrstama drveća i debljin skim razredima: Prs. premjer cm jela breza bukvabukv druge listače svega 2—10 61 21 5 7 94 11—20 — 3 1 — 4 21—30 0,5 — — — 0,5 31—40 — — — 41—50 — — — 51—60 0,5 — — 0,5 61— 1 — — 1 Svega 63 24 6 100 |