DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Primjerna ploha: br. lb (god. 1949.) Broj stabala po ha: 590. Postotak broja stabala po vrstama drveća i debljinskim razredima: prsni prom, cm jela breza druge listače svega 2—10 29 25 16 70 11—20 — 5 — 5 21—30 — — — — 31—40 — — — — 41—50 2 — — 2 51—60 8 — — 8 61— 15 _ 15 — Svega 54 30 16 100 Obje plohe snimljene su u neposrednoj blizini. Ploha br. la ima tri sloja: gornji od krošanja jele vrlo progaljen, srednji od znatno već prorijeđene skupine breze, trepetljike, jarebjke i dr. i donji od gustog naraštaja jele s bukvom i drugim listačama. Vitalnost jele je odlična. Godine 1954. 8 — 9. V. harao je jaki mraz u Hrvatskoj, ali na ovim mladim jelama nije bilo nikakvih oštećenja. Komparativna ploha br. lb ima dva sloja krošanja, ali oba su odviše otvorena; breze i ostalih listača ima posve malo. Podmladak jele je posve oskudan. Nešto dalje od ove, plohe pogotovo ga nema. Spontano naseljene pionirske vrste drveća i grmlje izvršile su važnu ekološku ulogu: popravljanje tla i prizemne sastojinske klime, i tako su omogućile obilnu prirodnu obnovu jele. Pojava prirodnih sukcesija na tim snimkama i drugdje upućuje nas, da umjetnim putem stvaramo pretkulture breze i trepetljike te event, jarebike i običnog ili crvenog bora (Pinus silvestris) na golim površinama silikatnih tala: zbog boljeg i bržeg prirodnog podmlađivanja jele ili za bolji uspjeh umjetnog podmlađivanja. Obilno podmlađivanje jele pod brezom tipično je i na pojedinim dijelovima Papuka, te pod unesenim običnim i crnim borom u N. Kotlu kod Ličkog Lešća. Jela od svih naših glavnih vrsta drveća u prvoj mladosti najsporije raste i polagano zatvara sklop. Breza i druge navedene listače su naprotiv vrste brzog rasta. Prema podacima Flury a (1895) breza za 2—3 godine naraste koliko jela (bez zasjene) za 10 godina. Kanto r (1950) u Češkoj utvdio je, da breza za 5 godina može narasti 3 m: maksimalno visinsko prirašćivanje postigne na boljim staništima između 10. i 15. godine života, na lošijima između 20. i 25. godine. Sklop breze i trepetljike krošnjama i obilnim postranim korijenjem brzo se zatvara i tako popravlja mikroklimu i tlo. Kad se prirodno naseljena jela izdigne iz podmlatka u mladik, brezu treba prorjeđivati zbog loških mehaničkih i fizioloških utjecaja. Iz brezovih stabala mogu se dobivati sitniji sortimenti (šibe za metle, kolci i stupovi za lijepe ograde, kolarska građa i dr.). Dobiva se dakle pretprihod, a brže je i obilnije podmlađivanje jele. Čitav tok podmlađivanja četinjača može se još više ubrzati, da se jela posije pod mladik breze. Na vlažnijim do mokrim silikatnim tlima kao pretkultra može odlično služiti joha. Ova vrsta u mladosti također vrlo brzo raste. Prema podacima Bü h 1 e r a (1918) na istom staništu narastu 11-godišnje biljke jele 0,9 m a johe 4 m. Joha širokom krošnjom brzo zatvara sklop, a vrlo razgranjenim sistemom korijena i sakupljanjem dušika iz zraka brzo popravlja fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, ishlapljuje mnogo vode. Pod njom se spontano i vrlo obilno mogu naseliti jela i smreka. F a n k- h au s er (1902), Vor reit h (1928) i Jurhar (1949) također navode, da se ispod mladih skupina johe dobro podmlađuju jela, smreka i bukva. Prema podacima Horvat a (1951) kod Razloga u Gorskom Kotaru na manje vlažne plohe bijele johe i bijele vrbe sa susjednih obronaka naseljuje se jela. Mladi naraštaj jele i smreke ispod johe je vrlo vitalan, što se može razabrati po boji, količini i veličini iglica. Za pretkulturu dovoljan je razmak 3 X 3 m. Obnova jele ispod listača na vapnenačkim tlima U arealu jele pojedina otvorena skeletna do skeletoidna tla s podlogom vapnenaca i dolomita, ko´ja se nalaze na toplijim i suhijim položajima, |