DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— nakon šteta od požara, oluje, leda, nakon golih sječa i napuštanja pašnjaka
— osvajaju termofilnije i kserofilnije vrste drveća i grmlja. To
su u prvom redu crni grab, iva, tupolisni javor, jarebika
i mukinja , ponegdje lipa, gorski javor. Navest ćemo nekoliko ovakovih
nalazišta.
Primjerna ploha: 2 (god. 1956.)
Područje: Hrv. Primorje. Šumarija:´ Crikvenica. Predjel: Zuvin
dolac. Šumsk a zajednica : Fagetum abietetosum (pri donjoj granici).
Nadm. visina 730 m. Ekspozicija: Z. Petrogr. podloga: vapnenac. Sastav sastojina
u predjelu bukva-jela; raznodobna do preborna.
Broj stabala po ha 4.400. Podstotak stabala po vrstama drveća i debljinskim
razredima:


prsni prom, cm jela bukva crni grab mukinja javor brd. svega


2—10 47 1 13 7 3 71


11—20 2 7 11 6 26


21—30 — 1 2 3


Svega 49 9 24 15 3 100


Kod Crikvenice iznad Vinodola na nadmorskoj visini prosječno 600—800 m,
ekspozicija JZ, u dijelovima predjela Kurin, Plovanov dolac, Tič, Stojač, Koserinci,
Matarekje, Falša draga, Gabri, Bukov dol i dr. nalazi se prelazno područje zajednice
Fagetum abietetosum Horv. Na ovim razmjerno suhim i toplim položajima s kamenitim
vapnenackim tlom obilno su rasprostranjeni crni grab i manje crni jasen (crni
grab na primorskoj strani Hrvatske dopire i do 1.200 m a na kontinentalnoj do 900 m
i više). Ispod sklopa ovih vrsta javlja se jela. Jela tu doduše ne postizava debljine,
visine .vitkost i čistoću debla kao u području bukve-jele, ali značajno je, da se ova
higrofilna vrsta tu razmjerno obilno pojavljuje i dobre je vitalnosti u stanišnim okolnostima,
što su ih stvorile termofilnije i kserofilnije vrste. Od nekoliko snimljenih
ploha jednu prikazuje tabela 2. Sastojina se razvila na području bukve-jele vjerojatno
na biv. pašnjaku; nadstojni dio sastojine čine kserofilnije vrste drveća, a
podstojni jela.


U predjelu Dabar u Velebitu na mjestima, gdje se oko 1.000 m n. v. pod antropogenim
i klimatskim utjecajima na suhijim tlima suši jela, dolazi brdski javor,
jarebika, mukinja i iva. U predjelu Konjska draga na Velebitu na bivšem požarištu
s plitkim vapnenackim tlom inicijalna faza razvitka šumske vegetacije ima ove vrste:
mnogo gorski javor i trepetljika, zatim jarebika, mukinja, iva i lijeska. Kod predjela
Begovača, također na Velebitu, na bivšem požarištu osvojile su tlo trepetljika, jarebika
i brdski javor na suhijim položajima više mukinja. Na zapadnim obroncima
doline Gacke u Lici (predjeli Padavica, Jasenov lug, Crni vrh) gole sječine i pašnjake
u području jele na prosječno 850 m n. v. zauzela je kserofilnija vegetacija (c. grab,


c. jasen, tupolisni javor, klen, cer). U predjelu Godača iznad doline Gacke na n. v.
prosječno 900 m, gdje je sastojina jele-bukve i zatim novi naraštaj jele uništio požar,
pojedinačno se naselila iva. U predjelu Knežev Laz ispod Delnica na 500 m n. v. i
J ekspoziciji lijepo je razvijena šuma crnog graba, c. jasena, tupolisnog javora (najdeblji
c. grab ima prosječan promjer 90 cm, tupolisni javor 72 cm) i dr. s jelom.
Schappui s i Richar d (1949) za Švicarsku preporučuju velelisnu lipu
kao pionira i dobrog kolonizatora suhih strmina; ova vrsta zajedno s brdskim javorom,
tupolisnim javorom i mukinjom ubrzava proces evolucije tla. Lipa (na planinama
Hrvatske zanemarena i malobrojna) ima vrlo penetrantan sistem korijena,
gustu krošnju, daje obilan i dobar listinac, podnosi veliku toplinu i malu vlagu, ali
na lošiiim staništima zahtijeva mnogo svijetla.


Nalazišta navedenih razmjerno termokserofilnijih vrsta drveća upućuju
nas, da se staništa jele-bukve, koja su iz bilo kojih razloga otvorena te
postala za higrofilnu jelu odviše topla i suha, mogu popraviti stvaranjem
pretkultura od tih vrsta i to na boljim tlima sjetvom i reznicama (na pr.
ova i trepetljika iz odrezana korijena) a na lošijim sadnjom biljaka i ožiljenih
reznica.


407