DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
jednaka umnošku derivacije tarifne linije za x — Xj, t. j . f´ (x;> — i srednje griješke aritmetičke sredine u tom deblj inskom stepenu ff o.n = f (Xi) .z xi (5) gdje je ö2Ij = standardna devijacija debljinskog prirasta u i-tom debljinskom stepenu. U radovima Meyer-a [1] i Lötsch-a [2] [3] prečutno se uzima, da je standardna devijacija debljinskog prirasta jednaka u cijeloj sastojim — u svim debljinskim stepenima, t. j . da je neovisna o veličini prsnog promjera. Po podacima, koje je sakupio Kiepac [5] [6] [7] prigodom istraživanja prirasta jele u^Gorskom Kotaru, može se to i dokazati. U radu, koji je publiciran u Glasniku za šumske pokuse broj 11 (Kiepac [5]) na strani 202 i 205, dani su podaci za pokusne plohe Tuški Laz i Kupjački Vrh. Podaci za standardnu devijaciju debljinskog prirasta iz spomenutog rada dani su u slijedećoj tabeli: Deblj. Tuški Laz Kupjački Vrh stepen X P aix cm P o„ cm cm 15 38 0,07248 32 0,24296 20 37 0,08763 53 0,15178 25 40 0,12079 49 0,18723 30 63 0,12358 63 0,18390 35 66 0,10157 48 0,19433 40 62 0,15133 55 0,17913 45 51 0,12309 52 0,18300 50 39 0,14231 50 0,17814 55 53 0,15512 28 0,15700 60 62 0,10227 18 0,16744 65 36 0,13959 10 0,17890 70 26 0,13562 6 0,21423 Iz tih podataka vidi se, da je standardna devijacija godišnjeg debljinskog prirasta na pokusnoj plohi Kupjački Vrh za cea 50°/´» veća od standardne devijacije tog prirasta na pokusnoj plohi Tuški Laz. Uzrok je tome taj, što se te dvije sastojine razlikuju i po tipu, i po gustoći i bonitetu. Opisi tih dviju pokusnih ploha mogu se naći u spomenutom radu (Kiepac [5]) na strani 190—196. No iz tih se podataka može također vidjeti i to, da unutar jedne sastojine nema nikakva izrazitog znaka o ovisnosti standardne devijacije debljinskog prirasta i prsnog promjera. Pretpostavimo li, da postoji ovisnost i da je linearnog oblika t. j . a„ = ´a + bx (6) onda bi veličina regresionog koeficijenta b morala biti signifikantno različita od nule t. j . b> 2,58 oj |