DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 18     <-- 18 -->        PDF

jednaka umnošku derivacije tarifne linije za x — Xj, t. j . f´ (x;> — i srednje
griješke aritmetičke sredine u tom deblj inskom stepenu


ff


o.n = f (Xi) .z xi (5)
gdje je ö2Ij = standardna devijacija debljinskog prirasta u i-tom debljinskom
stepenu.


U radovima Meyer-a [1] i Lötsch-a [2] [3] prečutno se uzima, da je
standardna devijacija debljinskog prirasta jednaka u cijeloj sastojim —
u svim debljinskim stepenima, t. j . da je neovisna o veličini prsnog promjera.
Po podacima, koje je sakupio Kiepac [5] [6] [7] prigodom istraživanja
prirasta jele u^Gorskom Kotaru, može se to i dokazati. U radu,
koji je publiciran u Glasniku za šumske pokuse broj 11 (Kiepac [5]) na
strani 202 i 205, dani su podaci za pokusne plohe Tuški Laz i Kupjački
Vrh. Podaci za standardnu devijaciju debljinskog prirasta iz spomenutog
rada dani su u slijedećoj tabeli:


Deblj. Tuški Laz Kupjački Vrh
stepen
X
P aix cm P o„ cm


cm


15 38 0,07248 32 0,24296
20 37 0,08763 53 0,15178
25 40 0,12079 49 0,18723


30 63 0,12358 63 0,18390
35 66 0,10157 48 0,19433
40 62 0,15133 55 0,17913


45 51 0,12309 52 0,18300
50 39 0,14231 50 0,17814
55 53 0,15512 28 0,15700


60 62 0,10227 18 0,16744
65 36 0,13959 10 0,17890
70 26 0,13562 6 0,21423


Iz tih podataka vidi se, da je standardna devijacija godišnjeg debljinskog
prirasta na pokusnoj plohi Kupjački Vrh za cea 50°/´» veća od standardne
devijacije tog prirasta na pokusnoj plohi Tuški Laz. Uzrok je tome taj,
što se te dvije sastojine razlikuju i po tipu, i po gustoći i bonitetu. Opisi
tih dviju pokusnih ploha mogu se naći u spomenutom radu (Kiepac [5])
na strani 190—196.


No iz tih se podataka može također vidjeti i to, da unutar jedne sastojine
nema nikakva izrazitog znaka o ovisnosti standardne devijacije
debljinskog prirasta i prsnog promjera. Pretpostavimo li, da postoji ovisnost
i da je linearnog oblika t. j .


a„ = ´a + bx (6)
onda bi veličina regresionog koeficijenta b morala biti signifikantno različita
od nule t. j .


b> 2,58 oj