DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 21 <-- 21 --> PDF |
pa će se minimum postići tako, da se parcijalne derivacije izjednače s nulom p=-n\ [n,f´(x,)F + k 0 dp, pi~ (13) !?=-~[n 2f´)x ä)F + k 0, i t. d. iz. čega slijedi pi : pi : ps : . . . = ni f´ (xi) : ns f (xa) : ns f (x.i) : . (14) Pretpostavimo li nadalje, da tarifna linija ima sasvim jednostavan oblik V = f (x) = ax2 (15) [što će biti tek onda, ako je oblikovisina u sastojini konstantna, t. j . jednaka u svim debljinskim stepenima V = g h f = f x2hf=ax2 -> -i h f - a] 4 4 onda će biti: f (x) = 2ax (16) što uvršteno u jednadžbu (14) daje pi : p«: ps : . . . = ni xi : m X2 : ns xs : . . . , (17) a to bi značilo, da će — uz zadani ukupni broj debljinsko prirasnih primjernih stabala — griješka ukupnog volumnog prirasta biti najmanja, ako se ukupni broj izvrtaka (odnosno broj primjernih stabala na kojima se vade izvrtci) raspodjeli proporcionalno sumi prsnih promjera n; x; u pojedinim debljinskim klasama. Određivanje ukupnog volumnog prirasta sastojine nije jedini cilj mjerenja pomoću izvrtaka. Želimo također da ustanovimo i to kakav je debljinski i volumni prirast u pojedinom debljinskom razredu, pa i u onom u kojem ima relativno malen broj stabala kao na pr. kod najdebljih stabala u prebornoj šumi. U takovom slučaju nećemo se dakako pridržavati baš točno omjera danog u formuli (17), jer bi prirast bio određen sa premalenom točnosti baš u onoj klasi koja nas najviše interesira (te radi toga treba u toj klasi uzeti više izvrtaka). Ipak omjer dan formulom (17) treba da bude direktiva za rad pa treba nastojati, da se tom omjeru približimo što je više moguće. LITERATURA [1J Meyer H. A.-Nelson F. B., Accuracy of forest growth determination based on the measurement of increment cores, Bull. 547, Pennsylvania St. Coll., School of Agric. 1952. 12] Lötsch F., Massenzuwachsermittlung durh Bohrspanproben unter Anwendung mathematisch-statistischer Methoden, Z. Weltfortsw. 1953. |