DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Za privredne i raznolike tehničke svrhe može postojanje aerosnimaka i njihov direktan studij odnosno samostalno mjerenje na njima imati veće značenje, nego li — inače dragocjen — finalni geodetski proizvod, t. j . redovita signaturna karta ili plan, koji predstavlja dešifriran, te izveden u mjerilu i projekciji ipak samo ekscerpt onog bogatstva detalja što ga sadrži aerosnimak. Iz zajedničkog studijskog i iskustvenog rada u vezi sa interpretacijom trebalo bi da se izradi i jedan jugoslavenski ključ — čitanka za dešifražu aerosnimaka, koja bi istodobno povezivala dragocjene rezultate i iskustva pojedinih struka. Jasne tragove formiranja ovakve čitanke zapazili smo u Zavodu za fotogrametriju Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Poželjno bi bilo da se i taj rad podupre odnosno privede kraju. Na temelju svega iznesenoga predlažem, da se: a) pitanje termina za pripremu terena za aerosnimanje, b) pitanje doprinosa fotogrametrijskog premjera za reambulacijeslične zahvate te c) pitanje aerosnimanja za interpretacijske svrhe razmotri u Komisiji za metode rada ovoga Kongresa i zatim prema potrebi donesu odgovarajući zaključci.« Zaključci Komisija za metode rada II. Kongresa geodetskih inženjera i geometara FNRJ u svojim zaključcima iznosi između ostalog: »Aerosnimanja treba prilagoditi potrebama pojedinih struka«, i »Fotogrametriju treba koristiti u našoj zemlji za sve radove, gdje je to ekonomski opravdano.« Kod primjene aerosnimanja za šumarske svrhe, a u vezi s pitanjem ekonomičnosti treba razlikovati dva slučaja. Radi li se o samom aerosnimanju (na pr. za interpretacijske svrhe ili radi manjih lokalnih mjerenja) bez geodetskih pripremnih ili naknadnih radova, to se — obzirom na sadašnje troškove aerosnimanja (na pr. u približnom mjerilu 1 :10.000 cijena koštanja po 1 ha 50 Din) — može reći da pitanje ekonomičnosti nije nepodnošljivo. Radi li se naprotiv o aerosnimanju, kojemu je cilj sistematska izrada geodetskog operata, (ovdje dolaze do primjene prethodni i naknadni geodetski terestrički radovi), najekonomični]i put bit će suradnja s ostalim institucijama u času, kad one vrše aerosnimanja. Nezavisni sistematski aeropremjer bit će ekonomski opravdan, ako postoji neposredna, realna potreba za potpuno novim premjerom s ciljem da se što prije dođe do planova sa situacijom i konfiguracijom, jer je — u usporedbi s klasičnim geodetskim premjerom — aeropremjer u toj situaciji najekonomičniji put. |