DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 33 <-- 33 --> PDF |
CONCLUSIONS 1. Spring aerial photographs, especially in areas stocked with deciduous forest tree species taken during the period of flushing can be very serviceable in tree species identification as well as for surveying purposes including sketching of contour lines. When taking aerial photographs early in spring it is to be recommended that controlpomts, boundaries itc. be properiy marked in the autumn that precedes. 2. Aerial photographs ought to be applied also in cadastral rectification of forest boundaries. For this purpose it is necessary to mark the boundaries of adjacent neighbouring parcels. 3. In many cases it is desirable to take aerial photographs oaly for purposes of photo-interpretation without preliminary topographic ground work. Such surveying is inexpensive. 4. The most economic method in preparing forest maps by means of aerial photographs (including preliminary and additional ground work) is attainable under the condition of close cooperation with other institutions when about to make aerial surveys. Independent systematic air surveys along with all preliminary and additional ground work is only rational if there exists urgent need for completely new forest mapping (with situation details and contour lines) because in relation to other stadard methods the aerial survey is then most economical. NAJNOVIJA LITERATURA O PANČlCEVOJ OMORICI Dr. P. Fukarek, Sarajevo Našu Pančićevu omoriku i u inostranstvu cijene mnogo i stavljaju je u red onih »stranih« vrsta koje imaju veliko značenje za podizanje parkova, a i za pošumljavanje većih površina. Zbog toga se njenom uzgoju posvećuje velika pažnja. Brojne kulture ove naše endemne vrste nalaze se širom Evrope — u Finskoj naročito je poznata ona u Mustili, zatim kulture u Poljskoj, Švedskoj i Njemačkoj, grupe i primjerci po parkovima i kulturama širom Sovjetskog Saveza i t. d. svjedoče o tome koliko se je naša Pančićeva omorika udomaćila u šumarstvu Evrope. Nedavno je donesen izvještaj u časopisu Allgemeine Forstzeitschrift (Sv. 8. 1953 Pp. 21-22 autor A. W o b s t) »o jednoj pokusnoj plohi Picea omorica u Njemačkoj«, a ing. St. M. Milinkovi ć izvještaja nas (u časopisu »Šumarstvo« Sv. 2. 1953. Pp. 171—172) o uzgoju Pančićeev omorike u Engleskoj. Nekoliko šumarskih stručnjaka iz Njemačke, Švedske i Engleske boravilo je u zadnje vrijeme kod nas da bi se upoznali sa uvjetima pod kojim Pančićeva omorika raste u svojim prirodnim staništima. To je, uostalom, tradicija koju su još prije više od 75 godina započeli austrijski šumari i botaničari Wettstein, Neger i drugi. U okviru toga znatno povećanog interesa koji u zadnje vrijeme postoji za kulturu naše Pančićeve omorike u Evropi, naročito u njenim sjevernim zemljama — gdje se je pokazala kao otporna vrsta protiv oštre klime i studeni, a osim toga dala i bolji prirast mase nego u svojim prirodnim staništima — možemo ubrojiti nekoliko izvještaja i radova koji su u zadnje vrijeme objavljeni u stranoj šumarskoj štampi. Te radove i izvještaje prikazaćemo u najkraćim crtama s time, da upozorimo i naše šumare, kako ne bi zaostajali iza inostränstva u pogledu priznavanja vrijednosti ovome našem endemnom drvetu prilikom redovnih pošuml javan ja. ´ |