DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Uslijed velikih sječa nisu se mogli pravovremeno otvarati neotvoreni
šumski kompleksi zbog čega je mjestimično došlo do jačeg pritiska na
otvorena šumska područja.


Naročito je bilo teško stanje zbog pomanjkanja stručnog kadra tako,
da je i nakon postepenog priticanja mladih kadrova otpadalo koncem 1951.
godine na jednog šumarskog inženjera u prosjeku 9.500 ha šumskih površina
(zajedno sa stručnjacima centralnih ustanova).


U periodu od 1952. do 1956. godine došlo je do osjetnog smanjenja
visine sječa. U prosjeku je smanjenje iznosilo 36*/« prema prosjeku visine
sječa prethodnog perioda.


Pošumljavanje se površinski smanjuje za 500/», ali se kvalitet radova
osjetno popravio tako, da je uspjeh ovih radova u 1956. godini u prosjeku
postignut sa nešto preko SO0´».


Značajno je za ovaj period kvalitetan zahvat na svim područjima ove
oblasti kao: sistematsko prilaženje njezi i melioraciji šuma, sadnji brzorastućih
vrsta, planskoj izgradnji šumskih komunikacija i zgrada, uređenju
i zaštiti šuma. Kadar šumarskih inženjera podiže se za 30°/°, a srednji stručni
kadar ulazi u sve jačoj mjeri u proizvodnju tako, da u 1956. godini
dolazi na jednog stručnjaka srednje stručne spreme oko 6400 ha šumskih
površina. Niže stručno osoblje brojčano zadovoljava ali ne po stručnoj
izobrazbi. Šumski radnici su još uvijek sezonski i nestručni.


Svi uzgojni radovi se i u ovom periodu izvode još uvijek gotovo bez
ikakove mehanizirane opreme.


Na temelju izvedenih analiza dosadašnjeg stanja kao i u duhu postavljenih
smjernica privrednog razvoja u cjelini izrađen je i perspektivni
program razvoja ove privredne oblasti.


Postepeno popravljanje stanja šumskog fonda uzeto je kao temeljni
princip kod razrade perspektivnog programa šumarstva.
Provođenje ovog programa osigurava se:


— reguliranjem visine sječa prema realnim mogućnostima šumskog
fonda,
— izvođenjem uzgojno-meliorativnih i uređajnih radova,
— takovim ulaganjem investicionih sredstava, koje će osigurati postepeno
unapređenje šumarstva u cjelini,
Prosječni sječivi etat u razdoblju od 1957. do 1961. godine predviđa
se na nivou etata određenog novom dugoročnom osnovom sječa iz 1956
godine. Ovako predviđeni sječivi etat niži je za 14°/» od ostvarenih prosječnih
sječa u periodu 1952.—1956. god.


Po vrstama drveća predviđa se osjetnije sniženje sječe četinjara
do čega je moralo doći zbog ranijeg jačeg zahvata sječe tih vrsta drveta.


Kod uzgoj no-meliorativnih radova uzeti su kao prioritetni oni radovi,
koji su dosada bili zapostavljeni a to su njega sastojina te melioracija
šikara i degradiranih šuma. Radovi na njezi šuma predviđaju se u prosjeku
za 50°/« veći od izvršenih radova u 1952. do 1956. godini, a radovi
na melioraciji šuma za 25°/» veći od izvršenih radova navedenog razdoblja.


Kod pošumljavanja predvidjelo se je održati isti nivo pošumljavanja
kao i u prošlom poluperiodu time, da se prvenstveno osiguraju sredstva
za pošumljavanje izvan krša a naročito za pošumljavanja sa brzorastućim