DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Za početak degredacije ove šume možemo navesti samo glavne uzroke. Jače iskorištavanje tadašnje općinske šume na Učki počelo je oko 1906. godine, a vršili su ga razni trgovci drvom iz Lovrana, Opatije i Rijeke; no najjače iskorištavanje vršilo se za vrijeme talijanske uprave. Budući da je u ono vrijeme šuma na Učki bila bez ikakvih kolnih puteva, to su trgovci drvom, koji su vršili sječe o svom trošku gradili kolne putove u unutrašnjosti šume, kako bi što prije izvezli posječeno drvo. Konsignaciju su vršili općinski lugari, koji su po tadašnjem običaju uglavnom konsignirali najstarija, najveća i najbolja stabla. S ove strane nije bilo većih prigovora. Međutim obaranju stabala nije se posvećivalo dovoljno pažnje tako, da su se pri obaranju, nešto iz neznanja a nešto moguće i iz pretpostavke da se u tako bujnoj šumi može sjeći po volji bez straha za posljedice, pričinjale vrlo velike štete. Takvim sječama nastale su veće ili manje praznine pa se time stvorila . mogućnost atmosferskim faktorima da započnu svoje razorno djelovanje. Djelovanje atmosferilija bilo je pojačano neograničenom i prekobrojnom pašom svakovrsne stoke, naročito ovaca. Možda će nam netko primjetiti da ovce u visokim bukovim šumama ne mogu pričinjati većih šteta. Međutim ovce, osobito za vrijeme ljetnih kiša, napuštaju na pašnjacima i najbolju pašu trave i bježe u šumu, gdje radije brste bukovo lišćei nego da na suncu pasu dobru travu, i u šumi pričinjaju vrlo velike štete, pače ništa manje nego koze. One pored brštenja lišća pričinjaju na strmim položajima, litijskim hodom nogama vrlo velike štete, naročito pak na terenima gdje se zemlja, uslijed toga što se temperatura dnevno po više puta mijenja od ledišta do plus 15, — stalno steže i rasteže i nalazi u gibanju. Svakome je jasno, da će do ispiranja i odnošenja zemlje doći mnogo prije tamo gdje je pašarenje neograničeno i neprekidno. Jasno je i to, da će na otvorenim obešumljenim površinama degradacija sve više zauzimati maha i da će se sterilne površine sve više uvećavati, ako se tome ne doskoči promišljenim mjerama, jer prirodne sile naročito na tako velikim površinama kad razaraju djeluju neprekidno. Sve to vrijedi i za ostale šume na Učki. Nažalost o tim uzrocima vodilo se sve do danas vrlo malo računa i radi toga je šuma na Učki degradirana do sadašnjeg stanja. Sadašnje stanje državne šume na Učki je kritično, i ono nas upravo zabrinjuje. Ponajviše iz razloga, jer je ispiranje zemljišta preotelo maha i raširilo se na svim strmim i jako strmim položajima, pa se bukova stabla na tim terenima masovno suše i propadaju. Na ovim položajima podmladka nema, jer biljke koje niknu iz opalog sjemena redovito propadaju još iste godine. Ako se koja i održi, jedva da vegetira par godina pa napokon i ona propadne. ^ Tako degradiranih šuma na Učki ima oko 50% od navedene površine; oko 50 ha goleti nastale su kako smo već napomenuli prije 50 godina. Ova golet počinje na jugozapadnom dijelu Učke od puta koji vodi iz Lovrana u selo Mala Učka, pa od privatnih čestica iznad sela Mala Učka i dopire do najvišeg vrha Učke (1396 m). Međutim na neispranim površinama šuma je na Učki još dobra i ako nema u njoj stabala jačih dimenzija |