DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Pri realizaciji rezultata istraživačkih radova u šumarstvu u Nemačkoj se
koriste uglavnom sledeća četiri puta:


a) putem zakonodavstva i propisa koji se koristi za one rezultate istraživanja
za koje postoje svi uslovi realizacije tj. da su izvodljivi i da ih se može kontrolisati.


b) putem spremanja kadrova u ovlađivanju naučnim metodama i obučavanja
u primeni naučno istraživačkih rezultata. Ovo se postiže, pored ostalog, i stručnom
literaturom (knjige i časopisi), referatima i diskusijama na godišnjim sastancima
i savetovanjima šumarskih društava, stručnim ekskurzijama do šumskih objekata
u kojima se demonstriraju rezultati istraživanja i unošenjem rezultata istraživanja
i uređajne elaborate.


c) Putem propagande prvenstveno stvaranjem odnosno proglašavanjem uzornih
šumskih gazdinstava u kojima se primenjuju rezultati istraživanja.


d) Upoznavanjem celokupne javnosti sa značajem novopostignutih rezultata
istraživanja. Po toj liniji dejstvuje i Savezni savet za šumsku privredu kao stručni
savetodavni organ vlade.


U Austriji se oživotvorenje istraživačkih rezultata postiže publikacijama zavoda,
saradnjom sa Upravom državnih šuma naročito sa odeljenjem za uređivanje šuma
koji unose postignute rezultate u uređajne elaborate, instruktažama na terenu koje
se u principu vrše besplatno, obavezivanjem privatnih istraživača da svoje rezultate
dostave zavodu za šumarska istraživanja i najzad predavanjima i stručnim ekskurzijama
povodom sastanka šumarskih udruženja.


Politika unapređivanja šumarstva na biološkom i tehničkom polju


Podizanje ekonomskog nivoa šumarstva zasniva se na brizi za stalno usavršavanje
i za uvođenje novih bioloških i tehničkih metoda u gazdovanju šumama
i na usavršavanju tehnike kod iskorišćavanja šuma i svih vrsta šumskih radova


— izgradnji i održavanju šumskih komunikacija, prevoznih naprava i zgrada, unapređenju
tehnike rada kod privlačenja, utovara, istovara i transporta i poboljšanju
svih vrsta alata, pribora opreme i uređaja.
U tom pogledu bilo je studisko putovanje poučno jer smo, pored onoga što se
i kod nas izvodi ili što smo već poznavali iz literature, upoznali interesantne i
sistematske mere unapređenja u skoro svim granama šumarstva. Navešćemo ove
mere grupisane uglavnom redosledom kojim se obično redaju pojedine delatnosti
u šumarstvu.


Semenarstvo, trušnice i rasadnici


Za Nemačku je karakteristično da je već odavno uvela strog režim kontrole
proizvodnje i upotrebe šumskog semena, mada je posle rata, a naročito u poslednje
vreme, došlo do prilične liberalizacije na tom polju koja je po mišljenju stručnjaka
štetna. Sada je još uvek na snazi zakon o semenskim vrstama (rasama) od 1934 god.
ali se sprema nov zakon koji predviđa posebna fenotipološka područja za određene
vrste semena. Poštp u njemu slabi državna kontrola u proizvodnji semena sva je
pažnja skoncentrisana na promet semena. Stručnjaci se trude da unesu u zakon
neke genetičke principe što bi trebalo da obezbedi visokokvalitetno seme.


Kontrola semena u prometu vrši se centralizovano u Institutu za semenarstvo
i šumsku genetiku Zavoda za šumarska istraživanja u Münchenu i to za područje
ćele Zapadne Nemačke. Veza Instituta sa terenom je takva da on uspeva da drži
stalno kontrolu u svojim rukama.


Što se tiče proizvodnje sadnicy odnosno što se tiče šumskih rasadnika za
Nemačku je tipično jako razvijen prijatni sektor proizvodnje sadnica i stalna zabrinutost
državne šumske uprave da ne povredi interese privatnih šumskih rasadnika.
Zato postoji vrlo malo državnih šumskih rasadnika uprkos tome što je potreba
državnih šumskih uprava za šumskim sadnicama vrlo velika. Tako postoji za ćelu
teritoriju Južne Bavarske (veća polovina Bavarske) samo jedan državh; šumski
rasadnik i to u Laufenu. On ima 40 ha površine od kojih 20 ha služi za proizvodnju
šumskog sadnog materijala.


U proizvodnji sadnica se primenjuju savremene naučne metode te se ovaj
rasadnik vodi pod neposrednim uputstvima prof. dr. Rohmedera iz Münchena.


49