DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 55 <-- 55 --> PDF |
odnosno tri faze. U ravničarskim šumama vrši se seča i izrada pa se drvo na licitaciji ili slobodnom pogodbom prodaje pored panja u šumi. U planinskim šumama pored seče i izrade vrši se još privlačenje do izvoznog kamionskog puta. Privlačenje se vrši od strane državne šumske uprave i u onim slučajevima u ravnici gde god postoji opasnost da bi kupac drveta mogao prilikom izvlačenja da povredi podmladak. U planinskim šumama je težnja da se drvo prodaje na izvoznom putu što dublje u šumi da bi troškovi privlačenja koji su redovno najveći bili što niži. U Nemačkoj mehanizacija rada na iskoriščavanju šuma znatno je odmaklato u svim fazama. Ona je na višem nivou u ravničarskim šumama gde se kod seča već pretežno upotrebljavaju lančane motorne testere naročito samačke (tj. za jednog radnika). Lančane testere osvajaju i seče u planinskim šumama. Mehanizacija je u velikoj meri prodrla i u privlačenju drveta o čemu će još biti riječi. Prirodno je da se izvoz vrši isključivo kamionima koji svi imaju utovarneistovarne uređaje. U Austriji je mehanizacija na nižem stepenu nego u Nemačkoj, pre svega, zato što su austriske šume pretežno planinske ali i zato što je Nemačka industriski razvijenija i ima bolju i razgranitiju saobraćajnu mrežu u šumama. S gledišta privredne politike treba istaći da drvna a naročito industrija hartije imaju znatan uticaj na režim asortimentacije sečivih masa i da učešće sortimenata koji du na hemisku preradu (celuloza i drvenjača) sve više raste. Treba priznati da industrija papira i celuloze iz sopstvenih interesa doprinosi racionalnijem korišćenju sortimenata tankih dimenzija, te da u tom smislu tehnološki rešava problem Ijuštenja tankog celuloznog drveta (kao što smo to videli u fabrici hartije «u Mürzzuschlag-u). Postoji i pokušaj da se mešaju manje količine bukovog drveta sa četinarskim pri fabrikaciji hartije. I ako kartel industrije hartije u Austriji ima svojih negatvnih, monopolističkih obeležja, industrija hartija doprinosi intenzifikaciji iskorišćavanja šuma. Otvaranje šuma Problem otvaranja šuma posvećuje se velika pažnja i u Nemačkoj i u Austriji. U Nemačkoj sam problem postoji još jedino u planinskim šumama dok se kod ravničarskih i pribrdskih radi više o modernizaciji i rekonstrukciji šumskih cesta nego o gradnji — komunkacija kojima se otvaraju šume. U Nemačkoj osvaja sve više teren gradnja šumskih cesta (ustvari rekonstrukcija i modernizacija) putem stabilizacije (američki način). Ova se metoda odlikuje time što su svi radovi mehanizovani tako da se radi praktično o gradnji puteva na pantljici kod čega proizvod — cesta stoji i raste a mašine se kreću. Ovi putevi su jeftiniji i trajniji i uopšte ekonomičniji. Dok 1 m običnog puta (sa donjim strojem i posteljicom izrađenom na klasični način, košta 50 DM dotle stabilizacioni put košta po 1 m 18—23 DM. Ovakav metod građenja šumskih cesta naročito je ekonomičan tamo gde vlada oskudica u radnoj snazi a nadnice su visoke. Međutim bi kaluklacija verovatno pokazala da bi u našim uslovima bila ekonomičnija takva izgradnja. Koliko se polaže danas na što pravilnije, stručnije i ekonomičnije otvaranje planinskih šuma u Nemačkoj može se videti iz činjenice da se tim pitanjem bave izrazito naučne ustanove kao što je to na primer Institut za biologiju drveta i iskorišćavanje šuma Zavoda za šumarska istraživanja (Šumarski fakultet) u Münchenu koji je resio na naučnoj osnovi sistem otvaranja jedne konkretne planinske šume. U Austriji se najviše polaže na otvaranje seljačkih šuma i u tom pogledu su postignuti zaista veliki uspesi. Tako na primer je u Štajerskoj dosada izgrađeno 900 km takvih puteva pa se sada svake godine izgrađuje 250 km. Što se tiče tehničke strane ovih puteva najhitnije je kod njih da se ne vrši sortiranje materijala u kolovozu već da se slaže kamen, šljunak i pesak onako kako napada sa nalazišta pa se onda to zgušnjava posebnim vibratorima (Rütteleverdichter-ima). Pored vibratora se upotrebljavaju buldožeri — Caterpilari i mašine za škarpiranje. Elementi puteva odgovaraju šumskom transportu. Oni su otporni i dobro upotrebljivi za kamionski transport iako je kod njih zanemarena estetska strana. Putevi koštaju od 60—100 šilinga po 1 m. U Štajerskoj je na ovaj način otvoreno dosada 120.000 od ukupno 450.000 h seljačkih šuma. |