DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Visoke škole za šumarstvo postoje u Zapadnoj Nemačkoj tri (München, Freiburg
i Göttingen). U Austriji imamo na visokoj školi za kulturu tla u Beču Šumarski
fakultet.


Ove visoke škole spremaju najkvalifikovanije šumarske stručnjake. Dok münchenski
fakultet daje diplomirane šumske privrednike, Visoka škola za kulturu tla
u Beču sprema šumarske inženjere koji pored biološke spreme raspolažu i inženjerskim
znanostima (šumsko građevinarstvo, šumske komunikacije, šumsko mašinstvo
i prerada drveta).


Niti u Nemačkoj niti u Austriji ne postoje srednje šumarske škole — šumarski
tehnikumi već šumarske škole (Försterschule) koje spremaju revirne šumare. Uslovi
za pohađaneje ovih šumarskih škola prilično su isti i u Nemačkoj i u Austriji. A
to je osmogodišnje opšte obrazovanje i dve do tri godine šumarske prakse (kao
radnik ili pomoćni službenik). Za šumarske škole je karakteristično da su sve
internatskog tipa da u njima vlada strogi režim učenja, da je nastavni plan vrlo
opterećen, da raspolažu vrlo bogatim zbirkama i kabinetima i da imaju svoje školske
šume, u kojim se, kao sastavni deo nastavnog plana izvodi praktična obuka. U
pratičnom obučavanju ide se do te mere da svaki učenik mora da poznaje i da ovlada
tehnikom svih mogućih vrsta šumskih radova pa u tu svrhu ima da izvodi sam, po
planu, određen obim i vrste-radova. Nastavni program je savremen i naročito orjentisan
na tehniku u šumarstvu. Škola traje dve godine. Po završetku škole učenik
ide 3 godine na praksu i cnda polaže stručni državni ispit za šumara (Forster-a)
koji je vrlo strog (naročito u Bavarskoj gde je čak strožiji nego školski ispit).


Nemačka i Austrija odlikuju se time što raspolažu znatnim brojem škola za
šumske radnike. Samo u Bavarskoj ima 3 takve škole: u Buchenbiihlu, Goldbergu i
Laubau-u. U Austriji imamo škole za šumske radnike u Ortu kod Gmundena, u
Waidhofenu na Ibsu, u Pichlu i u Osiachu.


Škole za šumske radnike su samo jedna karika (i ako najznačajnija) u stručnom
obučavanju šumskih radnika. Kao što radnik mora proći kroz više stepena
obuke: šegrt, kalfa, stručni radnik, majstor itd. tako postoje i odgovarajući kursevi
za šumske radnike tj. kursevi za šegrte, za kalfe (polukvalifikovane radnike), majstorski
kurs (za kvalifikovane) i kurs za majstore seča (Haumeister) tj. visoko kvalifikovane
radnike. Pored ovog postoje i kursevi za obične šumske radnike koji
nisu dosada bili školovani a cilj ovih kurseva je da ih učini kvalifikovanim radnicima.


Ima i niz specijalnih kurseva kako za radnike i tako i za službenike koji su različiti
u pojedinim školama i zemljama. Tako na primer škola u Buchenbühlu ima
kurseve za rukovaoce šumskih lančanih testera a škola u Ortu (Austrija) minerske
kurseve, kurseve za pošumljavanje, kurseve za rasadničare, smolarske kurseve itd.


Težište rada škola jeste da radnike upoznaje sa novim alatima i uređajima,
njihovom pripremom za rad i održavanjem kao i sa tehnikom rada i novim postupcima
vezanim za nove alate. Cilj jeste postići što veću produktivnost rada (radni
učinak) sa što manje fizičkog napora a putem pojednostavljenja postupka. Ono što
je najznačajnije kod škola za šumske radnike jeste da i teoretsko obučavanje i
praktično uvežbavanje počiva na principima naučne organizacije rada i na naučnim
metodama izučavanja rada — studije pokreta, vremena, radnog učinka, radnih
postupaka itd. i naučnim metodama treniranja tj. uvežbavanje nove tehnike. Radnici
se uvežbavaju u rukovanju alatom, u pokretima i postupcima kao vojnici u radu
sa puškama.


U svim školama se izučavaju šumski radovi na seči i izradi, na podizanju i
gajenju šuma (sadnja, setva itd.), na nezi šuma (čišćenje i prorede itd.) a da se pri
tome primenjuje savremena mehanizacija.


Pored toga imaju neke škole i svoje posebne zadatke kao na primer škola u
Laubau-u koja obučava radnike za rad u visokoplaninskim šumama a posebno u
privlačenju drveta.


Što se tiče službenika oni dolaze na kurseve zato da bi se upoznali sa novim
postupcima i da se osposobe u oceni norme rada i radnog učinka kao i da bi primenili
nove postupke i alate u svojim revirima odn. šumskim upravama.


58