DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Visoke škole za šumarstvo postoje u Zapadnoj Nemačkoj tri (München, Freiburg i Göttingen). U Austriji imamo na visokoj školi za kulturu tla u Beču Šumarski fakultet. Ove visoke škole spremaju najkvalifikovanije šumarske stručnjake. Dok münchenski fakultet daje diplomirane šumske privrednike, Visoka škola za kulturu tla u Beču sprema šumarske inženjere koji pored biološke spreme raspolažu i inženjerskim znanostima (šumsko građevinarstvo, šumske komunikacije, šumsko mašinstvo i prerada drveta). Niti u Nemačkoj niti u Austriji ne postoje srednje šumarske škole — šumarski tehnikumi već šumarske škole (Försterschule) koje spremaju revirne šumare. Uslovi za pohađaneje ovih šumarskih škola prilično su isti i u Nemačkoj i u Austriji. A to je osmogodišnje opšte obrazovanje i dve do tri godine šumarske prakse (kao radnik ili pomoćni službenik). Za šumarske škole je karakteristično da su sve internatskog tipa da u njima vlada strogi režim učenja, da je nastavni plan vrlo opterećen, da raspolažu vrlo bogatim zbirkama i kabinetima i da imaju svoje školske šume, u kojim se, kao sastavni deo nastavnog plana izvodi praktična obuka. U pratičnom obučavanju ide se do te mere da svaki učenik mora da poznaje i da ovlada tehnikom svih mogućih vrsta šumskih radova pa u tu svrhu ima da izvodi sam, po planu, određen obim i vrste-radova. Nastavni program je savremen i naročito orjentisan na tehniku u šumarstvu. Škola traje dve godine. Po završetku škole učenik ide 3 godine na praksu i cnda polaže stručni državni ispit za šumara (Forster-a) koji je vrlo strog (naročito u Bavarskoj gde je čak strožiji nego školski ispit). Nemačka i Austrija odlikuju se time što raspolažu znatnim brojem škola za šumske radnike. Samo u Bavarskoj ima 3 takve škole: u Buchenbiihlu, Goldbergu i Laubau-u. U Austriji imamo škole za šumske radnike u Ortu kod Gmundena, u Waidhofenu na Ibsu, u Pichlu i u Osiachu. Škole za šumske radnike su samo jedna karika (i ako najznačajnija) u stručnom obučavanju šumskih radnika. Kao što radnik mora proći kroz više stepena obuke: šegrt, kalfa, stručni radnik, majstor itd. tako postoje i odgovarajući kursevi za šumske radnike tj. kursevi za šegrte, za kalfe (polukvalifikovane radnike), majstorski kurs (za kvalifikovane) i kurs za majstore seča (Haumeister) tj. visoko kvalifikovane radnike. Pored ovog postoje i kursevi za obične šumske radnike koji nisu dosada bili školovani a cilj ovih kurseva je da ih učini kvalifikovanim radnicima. Ima i niz specijalnih kurseva kako za radnike i tako i za službenike koji su različiti u pojedinim školama i zemljama. Tako na primer škola u Buchenbühlu ima kurseve za rukovaoce šumskih lančanih testera a škola u Ortu (Austrija) minerske kurseve, kurseve za pošumljavanje, kurseve za rasadničare, smolarske kurseve itd. Težište rada škola jeste da radnike upoznaje sa novim alatima i uređajima, njihovom pripremom za rad i održavanjem kao i sa tehnikom rada i novim postupcima vezanim za nove alate. Cilj jeste postići što veću produktivnost rada (radni učinak) sa što manje fizičkog napora a putem pojednostavljenja postupka. Ono što je najznačajnije kod škola za šumske radnike jeste da i teoretsko obučavanje i praktično uvežbavanje počiva na principima naučne organizacije rada i na naučnim metodama izučavanja rada — studije pokreta, vremena, radnog učinka, radnih postupaka itd. i naučnim metodama treniranja tj. uvežbavanje nove tehnike. Radnici se uvežbavaju u rukovanju alatom, u pokretima i postupcima kao vojnici u radu sa puškama. U svim školama se izučavaju šumski radovi na seči i izradi, na podizanju i gajenju šuma (sadnja, setva itd.), na nezi šuma (čišćenje i prorede itd.) a da se pri tome primenjuje savremena mehanizacija. Pored toga imaju neke škole i svoje posebne zadatke kao na primer škola u Laubau-u koja obučava radnike za rad u visokoplaninskim šumama a posebno u privlačenju drveta. Što se tiče službenika oni dolaze na kurseve zato da bi se upoznali sa novim postupcima i da se osposobe u oceni norme rada i radnog učinka kao i da bi primenili nove postupke i alate u svojim revirima odn. šumskim upravama. 58 |