DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 63 <-- 63 --> PDF |
DEVETO ZASJEDANJE EVROPSKE KOMISIJE ZA SUME FAO U RIMU Deveto zasjedanje evropske komisije za šume počelo je 7. V. 1957. Na tom zasjedanju učestvovalo je oko 40 delegata iz 17 evropskih zemalja: Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke,. Irske, Italije, Maroka, Holandije, Norveške, Španije, Švedske, Švicarske, Vel. Britanije i Jugoslavije. Organizacija Ujedinjenih naroda, Evropski savjet, Evropska konferencija poljoprivrede i Internacionalna Unija šumarskih instituta poslali su na zasjedanje svoje posmatrače, a generanog direktora FAO zastupao je M. Le1 o u p, direktor Šumarskog odjela FAO. Islandska i luksemburška vlada, kao i Poljoprivredni biro Komonvealtha, evropska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja BIT i UNESCO su se ispričali. IX. zasjedanje evropske komisije za šume vodio je predsjednik komisije Henry Beresfor d-P e i r s e (Engleska) izuzevši jedan dan, kad ga je zbog njegove bolesti zamjenjivao prvi podpredsjednik M. J. Kelle r (Švicarska). Evropska komisija za šume izrazila je duboko saučešće povodom smrti M. Colleauxa (Belgija) i S. Duscheka (Austrija), koji su ranije kao delegati svojih zemalja mnogo pridonijeli u radu komisije. U toku zasjedanja komisija za šume saslušala je generalnog direktora FAO Mr. S e n-a, koji je naglasio, da zbog intenzivnog razvoja šumarstva u Evropi, radovi evropske komisije imadu veliko značenje za cijeli svijet. Generalni direktor je također izrazio svoje zadovoljstvo što je među prvim planovima, koje je on podupirao, otkako je preuzeo funkciju generalnog direktora, bio projekt mediteranskog razvoja (Mediterranean Development project), koga je zagovarala podkomisija za mediteranske šumarske probleme. U tom smislu proučit će se ekonomske mogućnosti istočnih mediteranskih zemalja. Rezultati tog rada bit će podneseni na slijedećem zasjedanju Konferencije FAO, da bi se vidjelo, kako bi se mogao ostvariti projekt cjelokupnog razvoja, u kome na prvom mjestu dolazi šumarstvo. Generalni direktor FAO je zaključio svoj govor istaknuvši, da šumarstvo ima veliko značenje za sve zemlje, a naročito za one, koje su u prošlosti, uslijed pomanjkanja potrebnog opreza, dozvolile pustošenje svojih šuma, koje je često potpuno modificiralo fizičke karakteristike tih zemalja. Evropska komisija za šume saslušala je također posmatrača Evropskog savjeta (The Council of Europe), koji je pocrtao, da se kolaboracija između tih dviju organizacija pokazala korisna. On je informirao delegate evropske komisije, da je Savjetodavna skupština Evropskog Savjeta jednodušno odobrila izvještaj o stanju šumarstva u Evropi, koga je pripremila Komisija za poljoprivredu. Predsjednik evropske komisije za šume i direktor Šumarskog odjela FAO pozdravili su delegata Maroka M. Cl. G r i m a 1d i d´E s d r a, pošto je Maroko ušao u komisiju za šume. Za izvjestioca komisije izabran je delegat Finske profesor N. A. O s a r a. Evropska komisija za šume uzela je na znanje izvještaj o radu podkomisije za koordinaciju mediteransekih šumarskih problema. Ta podkomisija održala je svoje peto zasjedanje u NICI, u Francuskoj u vremenu od 27. V. — 3. VI. 1956. (»Silva mediterranea«). Delegati komisije saslušali su predsjednika »Silva mediterranea« P a v a r i-a (Italija) o radu spomenute podkomisije u NICI, gdje je i naša zemlja bila zastupana. Izvještaj radne grupe za smirivanje bujica i borbe protiv lavina podnio je u ime FAO T. F r a n c o i s. Treće zasjedanje ove radne grupe održano je na poziv naše Vlade u Jugoslaviji u vremenu od 29. VII. — 10. VIII. 1956. Evropska komisija za šume uzela je na znanje izvještaj o trećem zasjedanju spomenute radne grupe, nakon čega se razvila diskusija o, djelovanju i važnosti šumskog pokrova za zaštitu tla i režim voda i vodotoka. Istaknuto je, da taj problem zavisi od lokalnih prilika, ali je jednodušno zaključeno, da bi trebalo proučavanju te problematike pokloniti najveću pažnju. Evropska komisija za šume je zaključila, da bi Generalni direktor FAO preporučio zemljama članicama evropske komisije, da opskrbe svoje šumarske institute potrebnim uređajima pomoću kojih bi se mogli proučavati problemi erozije, zaštite tla, funkcija i djelovanje šum. pokrova i t .d. Priznaje se, da je izvršenje takvih istraživanja vezano uz velike troškove, no ti su opravdani, jer se radi o tome, da se nađu najbolje metode za zaštitu dvaju najvažnijih naturalnih izvora — tla i vode — koji se često suviše iscrpljuju, pa čak i sasvim uništavaju. Evropska komisija za šume preporučila je Sekuretarijatu FAO, da skupi podatke i materijal po toj problematici, kako bi SG mogla održati jedna konferencija, koju bi sazvao generalni direktor FAO u ci 61 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Iju, da sc popuni praznina, koja postoji na tom važnom području šumarske djelatnosti. Očekujući rezultate istraživačkih radova po toj problematici, koji — bez sumnje — traju dugo vremena, evropska komisija za šume smatra, da je pošumljavanje ogoljelih površina najbolje sredstvo za sprečavanje erozije i za reguliranje vodotoka i to naročito u mediteranskim zemljama. Evropska komisija za šume uzela je na znanje izvještaj prvog zasjedanja mješovitog komiteta tehnike rada u šumi i formiranja šumskih radnika, koje je održano u mjesecu decembru 1955. u Francuskoj u Nogent sur — Marne pod nretsjedanjem H. G. Winkelman-a (Švicarska). Komisija je izrazila zadovoljstvo o uspješnom radu mješovitog komiteta. Rad tog komiteta odvija se u niže navedenim grupama, koje proučavaju specijalne probleme iz organizacije rada u šumi: Mješoviti komitet izdao je u posljednje dvije godine (1955 i 1956) više vrijednih publikacija kojih naslove ovdje navodimo: 1. L´utilisation des scies mecaniques dans les travaux forestiers (2eme rapport) par U. Sundberg (Suede) Novembre 1955. 2. Le cerclage du bois de petites dimensions, par X. de Megille (France) Novembre 1955. 3. La formation professionnelle des ouvriers forestiers preparee par le BIT 2eme rapport) Decembre 1955. 4. Le criterium forestier et l´outiüage pour les tracteurs (2eme rapport) par X. de Megille (France) Decembre 1955. 5. Travail ä un homme dans des futaies melangees de hetres, d´epiceas et de sapins par H. Steinlin (Suisse), Avril 1956. 7. Protocole provisoire d´essai des tracteurs forestieres, Aoüt 1956. Za vrijeme svog ovogodišnjeg zasjedanja u Zenevi ekonomska komisija za Evropu (Economic Commission for Europe) ispitala je utjecaj troškova radne snage na cijenu finalnih i polufinalnih produkata. Pocrtanc je, da hitno treba popraviti uvjete života i rada šumskih radnika i povećati sigurnost pri njihovu radu. Evropska komisija za šume slaže se sa prijedlogom, da bi se većom primjenom motornih pila i žičara mogla povećati produktivnost i smanjiti troškovi produkcije u brdskim šumama. Evropska komisija za šume odobrila je izvještaj mješovite radne grupe za statistiku šuma i šumskih produkata, koja je u Zenevi održala svoje prvo zasjedanje u vremenu od 23 do 28 januara 1956. Drugo zasjedanje bilo je od 12 do 16 novembra iste godine. Oba zasjedanja vodio je J. KELLER (Švicarska), kao predsjednik iste radne grupe. Evropska komisija za šume konstatirala je na temelju izvještaja pojedinih zemalja, članica, da su napori gotovo svih evropskih zemalja usmjereni na: 1. nova pošumljavanja i osnivanje topolovih plantaža; 2. unapređivanje privatnih »malih šuma « (»small woodland«); 3. povećanje produktivnosti bilo racionalizacijom radova u šumi, bilo osnivanjem novih pogona, sposobnih da prerađuju šumske produkte, koji su do sada bili više manje zanemareni po industriji. Komisija je saslušala delegate pojedinih zemalja o mjerama, koje su podnijele vlade njihovih zemalja u cilju, da bi prilagodile šumarsko zakonodavstvo postojećim prilikama i potrebama. Radi se ili o donošenju novih zakona ili o reviziji starih. Tako je na pr. u Italiji donesen specijalni zakon za Kalabriju, koji se odnosi na uređenje riječnih područja u narednoj periodi od 12 godina. Taj zakon uključuje osiguranje financijskih sredstava za istraživanja, stručne radove i obrazovanje radnika. Komisija je također uzela do znanja, da su neke zemlje poduzele mjere oko reorganiziranja šumarske službe (Jugoslavija, Švicarska). Evropska komisija za šume sa simpatijama gleda na pojedine zemlje kojih vlade nastoje, da prilagode organizaciju šumarske službe razvoju prilika, što ukazuje na sve veće značenje šuma. U mnogim evropskim zemljama poduzete su kontrolne zakonske mjere s obzirom na provenienciju šumskog sjemenja i sadnica. Komisija je sa zadovoljstvom konstatirala, da to važno pitanje poprima konkretno značenje u redotivoj šumarskoj službi, a ne samo u šumarskoj nauci, kao što je to bilo do sada. Prema tome, komisija preporuča Generalnom direktoru FAO, da skrene pažnju evropskim zemljama članicama, na golemo značenje, koje ima osnivanje kontrole u pogledu proveniencije šum. sjemenja i sadnica, kako bi se izbjegfe teške pogreške pri pošumljavanju. Generalni direktor bi po mišljenju evropske komisije za šume, trebao da insistira kod vlada onih zemalja, koje do sada još nisu uspostavile takvu kontrolu, da te što prije učine putem zakonskih propisa. Evropska komisija za šume poklonila je naročitu brigu privatnim malenim šumama (»small woodland«). Istaknuto je, da je za seljaka vrlo korisno, da posjeduje izvjesni dio šume, koja je vezana vrlo usko uz njegovo gospodarstvo. U većini slučajeva pokazala se 4en |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 65 <-- 65 --> PDF |
denca, da sc malene šumice (»Small woodland «), koje pripadaju poljoprivredniku, t. j . seljaku, odnosno farmeru, uključe u opću politiku zemlje. No, da bi takva politika bila plodonosna, trebalo bi, da razvoj poljoprivrede i razvoj šumarstva idu zajedno, a ne da se posebno tretiraju, kao što se to još uvijek često događa. Privatne šumice, a naročito seljački šumski posjed mnogo trpi zbog toga, jer se velike poljoprivredne investicije vrše često na račun šume, u kojima se na taj način siječe više od prihodnih mogućnosti. Stoga komisija preporuča Generalnom direktoru, da vladama evropskih zemalja, članicama, skrene pažnju na potrebu koordinacije između šumarske i poljoprivredne politike u pogledu malih, privatnih šuma. Komisija zagovara povezanost između evropske Konfederacije poljoprivrede (European Confederation of Agriculture) i evropske komisije za šume. Usprkos reznolikosti problema, koji se pojavljuju u sitnom seljačkom šumskom posjedu, komisija je uvjerena, da bi trebalo poduzeti niže´ navedene mjere, koje bi popravile sadašnje stanje u tim šumama : a) osnivati različite organe (sindikate, komore i si. u smislu postojećih zakona), koji bi imali za cilj, da se spriječi svako daljnje cijepanje malenog, seljačkog posjeda. b) osnivati različite organe, kojima bi bio cilj pošumljavanje golih šum. površina, sadnja brzo-rastućih vrsta drveća, i t. d. c) prevesti niske šume u visoke i srednje uzgojne oblike. d) razviti suradnju između poljoprivrede i šumarstva. e) podučavati seljake — male šumoposjednike — kako treba gospodariti u malenim seljačkim šumama. f) davati financijsku pomoć seljacima, malenim šumoposjednicima, za šumskouzgojne radove. g) razviti sistem osiguranja protiv požara, insekata, bolesti i drugih nepogoda. Nakon produbljene i bogate diskusije, komisija je predložila odnosno preporučila Generalnom direktoru, da pozove zemlje, članice: 1. da što intenzivnije vrše izmjenu iskustava o malenom, privatnom šumskom posjedu, kako bi se lakše i uspješnije primjenjivale naprijed navedene mjere; da organiziraju stručne ekskurzije uz učestvovanje šumarskih i poljoprivrednih stručnjaka; 2. da se evropskoj komisiji za šume redovito podnose izvještaji o razvoju šumarstva u malenim, seljačkim šumama. Komisija je također zamolila Generalnog direktora, da se u časopisu FAO-a »Unasylva« publicira sadašnje stanje u malenim privatnim šumama. Evropska komisija za šume prihvatila je izvještaj petog i šestog zasjedanja radne grupe za pošumljavanje. Peto zasjedanje održano je u Nimu, u Francuskoj, u vremenu od 3 — 9 lipnja 1956. Na tom zasjedanju bila je i naša zemlja zastupana. Šesto zasjedanje radne grupe za pošumljavanje održano je uoči devetog zasjedanja evropske komisije za šume na dan 6 i 7. maja 1957., gdje su bili i predstavnici naše zemlje. S obzirom na veliku potrebu i potrošnju celuloznog drveta, evropska komisija je predložila radnoj grupi, da na svom slijedećem zasjedanju stavi na dnevni red problem podizanja novih plantaža brzorastućih drveća (ne samo topola i eukaliptusa!). Radna grupa za pošumljavanje radi na studiji o politici pošumljavanja. U toj će se studiji analizirati problemi, koji se odnose na upotrebu tla i zemljišta sa aspekta cijelog svijeta. Komisija je to poduprla i podcrtala važnost takve studije. Evropska komisija za šume prihvatila je prijedlog Velike Britanije, da se sedmo zasjedanje radne grupe za pošumljavanje održi u Engleskoj, u proljeće 1.958. godine. Evropska komisija za šume je konstatirala na temelju izvještaja pojedinih zemalja, da divljač čini velike štete u šumama, ledino sredstvo u borbi za smanjivanje tih šteta, zasada, je ograđivanje branjevina i osnivanje ispašišta za divljač unutar šume. Smatra se potrebnim, da se uspostavi koordinacija rada između šumarskih i lovnih organizacija. Bolest na kunićima, myxomatoza, znatno je smanjena u mnogim zemljama. Čini se, da je virulentnost te bolesti mnogo blaža. Sa gledišta šumarstva proširenje myxomatoze imalo je korisnu reperkusiju na branjevine i mlade sastojine, jer je postalo nepotrebno ograđivati mlade plantaže. To je znatno smanjilo troškove pošumljavanja. Zasada još nije moguće izvući definitivne zaključke o tome kakav će biti budući razvoj te bolesti. Komisiji je skrenuta pažnja na to, da je Internacionalna Unija za zaštitu prirode izdala jednu publikaciju o razvoju myxomatoze. Među insektima, koji prave štete u šumama gotovo svih evropskih zemalja spominje se Tortrix viridana, Lymantria di- spar, Melacosoma neustria i Thaumetopoea pityocampa. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Kemijska borba protiv gusjenica i štetnih insekata putem insekticida vrlo je skupa. Skrenuta je pažnja na biološku borbu protiv štetnih insekata. U Francuskoj je pronađen virus za suzbijanje borovog četinjaka. Na izjavu delegata PNRJ, da se u našoj zemlji istražuje virus u cilju suzbijanja gubara (Lymantria dispar), delegat Maroka je upozorio, da je njegova zemlja našla takav virus, pa se stoga preporuča uspostaviti kontakt između Jugoslavije i Maroka po tom pitanju. U toku posljednjih dviju godina tri su se bolesti pokazale vrlo opasne za evropske šume: Dothichiza populea, Endotia parasitica i Phytophtora infestans. Te bolesti proučavaju internacionalne komisije za topolu i kesten. Evropska komisija za šume primila je do znanja, da je u evropskoj komisiji za topole osnovana specijalna radna grupa za proučavanje biologije Dothichizae populea. Evropska komisija za šume proučila je stanje šumskih požareva u toku 1955. i 1956. godine. Iz statistike o požarima nije se moglo zaključiti, da li postoji tendencija povećanja ili smanjivanja požara u Evropi zbog velikog utjecaja klimatskih faktora na požara. Sto se tiče uzroka požara, pripisuje se oko 1/3 nepažnji, a druga trećina nepoznatim uzrocima. Zbog toga je komisija skrenula pažnju Generalnom direktoru FAO, da pozove zemlje, članice, da nastave napore oko obrazovanja publike, da bude oprezna pri loženju vatre u šumi i van nje. U nekim zemljama (Danska, Finska, Holandija, Švedska i Vel. Britanija) postoje sistemi osiguranja protiv šum. požara . Komisija je razmotrila program izvrše nih sječa u 1955. i 1956., te predviđanja za 1957. i 1958. godinu. Članovi evropske komisije za šume diskutirali su o boljoj i povećanoj šumskoj produkciji, koja bi se mogla postići intenzivnijom izgradnjom šumskih komunikacija, jačom mehanizacijom sječe i izradbe, uvođenjem mašina za gulenje kore, i t. d. Naglašen je razvoj proizvodnje celu loznog drveta u sjevernim zemljama Evro pe s naročitim obzirom na preradbu ma terijala sitnih dimenzija. Najfrapantniji fenomen je razvoj industrije panel ploča i ploča vlaknatica. Gotovo sve evropske zemlje su istak nule manju potrošnju ogrjevnog drveta, koja rezultira s jedne strane iz zamjene ogrjevnog drveta ugljenom i drugim sred stvima, a s druge strane iz usavršavanja peći i drugih naprava za grijanje. Komisija je s velikim interesom saslušala izvještaj Sekretarijata FAO o preradbi drveta za šećer. Za većinu evropskih zemalja jedan od najvažnijih problema je iskorišćivanje malenih dimenzija listača, neokoranih. Taj problem će se tretirati na slijedećim zasjedanjima. S obzirom na drvno tržište, komisija je mišljenja, da bi trebalo cijene drveta na panju određivati na temelju cijena finalnih i polufinalnih produkata. Evropska komisija za šume je sa zabrinutošću konstatirala, da se u mnogim evropskim zemljama očituje odliv šumskih radnika u druge grane djelatnosti, gdje je rad lakši i ugodniji, premda se ü posljednje vrijeme mnogo učinilo, da se uvjeti rada šumskih radnika poprave. U vezi s time zamoljen je Generalni direktor FAO, da skrene pažnju zemljama, članicama, da nastave i dalje još jačim tempom da poprave uvjete rada šumskih radnika i da porade na njihovom obrazovanju. Evropska komisija za šume smatra, da je sadašnja situacija s obzirom na visokoškolsku šumarsku nastavu zadovoljavajuća u većini evropskih zemalja. No podcrtava se sve veća i veća važnost obrazovanja šumskih radnika, malenih šumskih posjednika i mlađih generacija. Navedeni su primjeri pojedinih evropskih zemalja, gdje se u srednjim školama predaje šumarstvo nekoliko sati tjedno i, što više, gdje se učenici upoznaju s praktičnim radovima na uzgajanju šuma. Komisija preporuča ostalim evropskim zemljama, da na taj i na drugi način razvijaju ljubav prema šumi. Izvještaji pojedinih evropskih zemalja pokazuju, da je produkcija filmova o šumarstvu i šumskim proizvodima bila vrlo velika za vrijeme posljednje dvije godine. Obrađeni su različiti sadržaji počevši od zaštitne funkcije šume pa do najmodernijih produkata, koje nam šuma daje. S obzirom na obilje šumarskih filmova, komisija je predložila, da se osnuje posebni katalog šumarskih filmova, kako bi bila olakšana njihova klasifikacija. U tom smjeru preporučena je Oxfordska decimalna klasifikacija. Sto se tiče izmjene filmova, komisija skreće pažnju na «Sporazum o uvozu do kumenata, koji imaju pedagoški, naučni i kulturni karakter« podržan od UNESCO-a. Na temelju izvještaja većine evropskih zemalja, komisija je uočila, da su šumarska istraživanja usmjerena uglavnom prema povećanoj produktivnosti, što je svestrano poduprto i podržano. Komisija je također sa zadovoljstvom konstatirala, da |