DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 63     <-- 63 -->        PDF

DEVETO ZASJEDANJE
EVROPSKE KOMISIJE ZA SUME
FAO U RIMU


Deveto zasjedanje evropske komisije
za šume počelo je 7. V. 1957. Na tom zasjedanju
učestvovalo je oko 40 delegata iz
17 evropskih zemalja: Austrije, Belgije,
Danske, Finske, Francuske, Njemačke,
Grčke,. Irske, Italije, Maroka, Holandije,
Norveške, Španije, Švedske, Švicarske, Vel.
Britanije i Jugoslavije. Organizacija Ujedinjenih
naroda, Evropski savjet, Evropska
konferencija poljoprivrede i Internacionalna
Unija šumarskih instituta poslali su
na zasjedanje svoje posmatrače, a generanog
direktora FAO zastupao je M. Le1
o u p, direktor Šumarskog odjela FAO.


Islandska i luksemburška vlada, kao i
Poljoprivredni biro Komonvealtha, evropska
i mediteranska organizacija za zaštitu
bilja BIT i UNESCO su se ispričali.


IX. zasjedanje evropske komisije za
šume vodio je predsjednik komisije Henry
Beresfor d-P e i r s e (Engleska) izuzevši
jedan dan, kad ga je zbog njegove
bolesti zamjenjivao prvi podpredsjednik
M. J. Kelle r (Švicarska).
Evropska komisija za šume izrazila
je duboko saučešće povodom smrti M.
Colleauxa (Belgija) i S. Duscheka
(Austrija), koji su ranije kao delegati svojih
zemalja mnogo pridonijeli u radu komisije.


U toku zasjedanja komisija za šume saslušala
je generalnog direktora FAO Mr.
S e n-a, koji je naglasio, da zbog intenzivnog
razvoja šumarstva u Evropi, radovi
evropske komisije imadu veliko značenje
za cijeli svijet. Generalni direktor je
također izrazio svoje zadovoljstvo što je
među prvim planovima, koje je on podupirao,
otkako je preuzeo funkciju generalnog
direktora, bio projekt mediteranskog
razvoja (Mediterranean Development project),
koga je zagovarala podkomisija za
mediteranske šumarske probleme. U tom
smislu proučit će se ekonomske mogućnosti
istočnih mediteranskih zemalja. Rezultati
tog rada bit će podneseni na slijedećem
zasjedanju Konferencije FAO, da bi
se vidjelo, kako bi se mogao ostvariti
projekt cjelokupnog razvoja, u kome na
prvom mjestu dolazi šumarstvo.


Generalni direktor FAO je zaključio
svoj govor istaknuvši, da šumarstvo ima
veliko značenje za sve zemlje, a naročito
za one, koje su u prošlosti, uslijed pomanjkanja
potrebnog opreza, dozvolile pustošenje
svojih šuma, koje je često potpuno
modificiralo fizičke karakteristike tih zemalja.


Evropska komisija za šume saslušala je
također posmatrača Evropskog savjeta
(The Council of Europe), koji je pocrtao,
da se kolaboracija između tih dviju organizacija
pokazala korisna. On je informirao
delegate evropske komisije, da je Savjetodavna
skupština Evropskog Savjeta
jednodušno odobrila izvještaj o stanju šumarstva
u Evropi, koga je pripremila Komisija
za poljoprivredu.


Predsjednik evropske komisije za šume
i direktor Šumarskog odjela FAO pozdravili
su delegata Maroka M. Cl. G r i m a 1d
i d´E s d r a, pošto je Maroko ušao u komisiju
za šume.


Za izvjestioca komisije izabran je delegat
Finske profesor N. A. O s a r a.


Evropska komisija za šume uzela je na
znanje izvještaj o radu podkomisije za koordinaciju
mediteransekih šumarskih problema.
Ta podkomisija održala je svoje
peto zasjedanje u NICI, u Francuskoj u
vremenu od 27. V. — 3. VI. 1956. (»Silva
mediterranea«). Delegati komisije saslušali
su predsjednika »Silva mediterranea«
P a v a r i-a (Italija) o radu spomenute podkomisije
u NICI, gdje je i naša zemlja bila
zastupana.


Izvještaj radne grupe za smirivanje bujica
i borbe protiv lavina podnio je u ime
FAO T. F r a n c o i s. Treće zasjedanje ove
radne grupe održano je na poziv naše Vlade
u Jugoslaviji u vremenu od 29. VII. —


10. VIII. 1956. Evropska komisija za šume
uzela je na znanje izvještaj o trećem zasjedanju
spomenute radne grupe, nakon
čega se razvila diskusija o, djelovanju i
važnosti šumskog pokrova za zaštitu tla
i režim voda i vodotoka. Istaknuto je, da
taj problem zavisi od lokalnih prilika, ali
je jednodušno zaključeno, da bi trebalo
proučavanju te problematike pokloniti
najveću pažnju.
Evropska komisija za šume je zaključila,
da bi Generalni direktor FAO preporučio
zemljama članicama evropske komisije,
da opskrbe svoje šumarske institute
potrebnim uređajima pomoću kojih bi se
mogli proučavati problemi erozije, zaštite
tla, funkcija i djelovanje šum. pokrova
i t .d. Priznaje se, da je izvršenje takvih
istraživanja vezano uz velike troškove, no
ti su opravdani, jer se radi o tome, da se
nađu najbolje metode za zaštitu dvaju najvažnijih
naturalnih izvora — tla i vode —
koji se često suviše iscrpljuju, pa čak i sasvim
uništavaju.


Evropska komisija za šume preporučila
je Sekuretarijatu FAO, da skupi podatke
i materijal po toj problematici, kako
bi SG mogla održati jedna konferencija, koju
bi sazvao generalni direktor FAO u ci


61




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Iju, da sc popuni praznina, koja postoji na
tom važnom području šumarske djelatnosti.


Očekujući rezultate istraživačkih radova
po toj problematici, koji — bez sumnje


— traju dugo vremena, evropska komisija
za šume smatra, da je pošumljavanje ogoljelih
površina najbolje sredstvo za sprečavanje
erozije i za reguliranje vodotoka i
to naročito u mediteranskim zemljama.
Evropska komisija za šume uzela je na
znanje izvještaj prvog zasjedanja mješovitog
komiteta tehnike rada u šumi i formiranja
šumskih radnika, koje je održano
u mjesecu decembru 1955. u Francuskoj
u Nogent sur — Marne pod nretsjedanjem


H. G. Winkelman-a (Švicarska). Komisija
je izrazila zadovoljstvo o uspješnom
radu mješovitog komiteta. Rad tog komiteta
odvija se u niže navedenim grupama,
koje proučavaju specijalne probleme iz
organizacije rada u šumi:
Mješoviti komitet izdao je u posljednje
dvije godine (1955 i 1956) više vrijednih
publikacija kojih naslove ovdje navodimo:


1. L´utilisation des scies mecaniques
dans les travaux forestiers (2eme rapport)
par U. Sundberg (Suede) Novembre 1955.
2. Le cerclage du bois de petites dimensions,
par X. de Megille (France) Novembre
1955.
3. La formation professionnelle des
ouvriers forestiers preparee par le BIT
2eme rapport) Decembre 1955.
4. Le criterium forestier et l´outiüage
pour les tracteurs (2eme rapport) par X.
de Megille (France) Decembre 1955.
5. Travail ä un homme dans des futaies
melangees de hetres, d´epiceas et de sapins
par H. Steinlin (Suisse), Avril 1956.
7. Protocole provisoire d´essai des tracteurs
forestieres, Aoüt 1956.
Za vrijeme svog ovogodišnjeg zasjedanja
u Zenevi ekonomska komisija za Evropu
(Economic Commission for Europe) ispitala
je utjecaj troškova radne snage na
cijenu finalnih i polufinalnih produkata.
Pocrtanc je, da hitno treba popraviti uvjete
života i rada šumskih radnika i povećati
sigurnost pri njihovu radu. Evropska
komisija za šume slaže se sa prijedlogom,
da bi se većom primjenom motornih pila i
žičara mogla povećati produktivnost i smanjiti
troškovi produkcije u brdskim šumama.


Evropska komisija za šume odobrila je
izvještaj mješovite radne grupe za statistiku
šuma i šumskih produkata, koja je u
Zenevi održala svoje prvo zasjedanje u
vremenu od 23 do 28 januara 1956. Drugo
zasjedanje bilo je od 12 do 16 novembra
iste godine. Oba zasjedanja vodio je J.


KELLER (Švicarska), kao predsjednik iste
radne grupe.


Evropska komisija za šume konstatirala
je na temelju izvještaja pojedinih zemalja,
članica, da su napori gotovo svih evropskih
zemalja usmjereni na:


1. nova pošumljavanja i osnivanje topolovih
plantaža;
2. unapređivanje privatnih »malih šuma
« (»small woodland«);
3. povećanje produktivnosti bilo racionalizacijom
radova u šumi, bilo osnivanjem
novih pogona, sposobnih da prerađuju
šumske produkte, koji su do sada bili
više manje zanemareni po industriji.
Komisija je saslušala delegate pojedinih
zemalja o mjerama, koje su podnijele
vlade njihovih zemalja u cilju, da bi prilagodile
šumarsko zakonodavstvo postojećim
prilikama i potrebama. Radi se ili o
donošenju novih zakona ili o reviziji starih.
Tako je na pr. u Italiji donesen specijalni
zakon za Kalabriju, koji se odnosi
na uređenje riječnih područja u narednoj
periodi od 12 godina. Taj zakon uključuje
osiguranje financijskih sredstava za istraživanja,
stručne radove i obrazovanje radnika.


Komisija je također uzela do znanja,
da su neke zemlje poduzele mjere oko reorganiziranja
šumarske službe (Jugoslavija,
Švicarska). Evropska komisija za šume
sa simpatijama gleda na pojedine zemlje
kojih vlade nastoje, da prilagode organizaciju
šumarske službe razvoju prilika,
što ukazuje na sve veće značenje šuma.


U mnogim evropskim zemljama poduzete
su kontrolne zakonske mjere s obzirom
na provenienciju šumskog sjemenja i
sadnica. Komisija je sa zadovoljstvom konstatirala,
da to važno pitanje poprima konkretno
značenje u redotivoj šumarskoj
službi, a ne samo u šumarskoj nauci, kao
što je to bilo do sada. Prema tome, komisija
preporuča Generalnom direktoru FAO,
da skrene pažnju evropskim zemljama članicama,
na golemo značenje, koje ima
osnivanje kontrole u pogledu proveniencije
šum. sjemenja i sadnica, kako bi se izbjegfe
teške pogreške pri pošumljavanju.
Generalni direktor bi po mišljenju evropske
komisije za šume, trebao da insistira
kod vlada onih zemalja, koje do sada još
nisu uspostavile takvu kontrolu, da te što
prije učine putem zakonskih propisa.


Evropska komisija za šume poklonila
je naročitu brigu privatnim malenim šumama
(»small woodland«).


Istaknuto je, da je za seljaka vrlo korisno,
da posjeduje izvjesni dio šume, koja
je vezana vrlo usko uz njegovo gospodarstvo.
U većini slučajeva pokazala se 4en




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 65     <-- 65 -->        PDF

denca, da sc malene šumice (»Small woodland
«), koje pripadaju poljoprivredniku,


t. j . seljaku, odnosno farmeru, uključe u
opću politiku zemlje. No, da bi takva politika
bila plodonosna, trebalo bi, da razvoj
poljoprivrede i razvoj šumarstva idu zajedno,
a ne da se posebno tretiraju, kao
što se to još uvijek često događa. Privatne
šumice, a naročito seljački šumski posjed
mnogo trpi zbog toga, jer se velike poljoprivredne
investicije vrše često na račun
šume, u kojima se na taj način siječe više
od prihodnih mogućnosti. Stoga komisija
preporuča Generalnom direktoru, da vladama
evropskih zemalja, članicama, skrene
pažnju na potrebu koordinacije između
šumarske i poljoprivredne politike u pogledu
malih, privatnih šuma. Komisija zagovara
povezanost između evropske Konfederacije
poljoprivrede (European Confederation
of Agriculture) i evropske komisije
za šume.
Usprkos reznolikosti problema, koji se
pojavljuju u sitnom seljačkom šumskom
posjedu, komisija je uvjerena, da bi trebalo
poduzeti niže´ navedene mjere, koje
bi popravile sadašnje stanje u tim šumama
:


a) osnivati različite organe (sindikate,
komore i si. u smislu postojećih zakona),
koji bi imali za cilj, da se spriječi svako
daljnje cijepanje malenog, seljačkog posjeda.


b) osnivati različite organe, kojima bi
bio cilj pošumljavanje golih šum. površina,
sadnja brzo-rastućih vrsta drveća, i t. d.


c) prevesti niske šume u visoke i srednje
uzgojne oblike.
d) razviti suradnju između poljoprivrede
i šumarstva.


e) podučavati seljake — male šumoposjednike
— kako treba gospodariti u malenim
seljačkim šumama.


f) davati financijsku pomoć seljacima,
malenim šumoposjednicima, za šumskouzgojne
radove.


g) razviti sistem osiguranja protiv požara,
insekata, bolesti i drugih nepogoda.


Nakon produbljene i bogate diskusije,


komisija je predložila odnosno preporučila


Generalnom direktoru, da pozove zemlje,


članice:


1. da što intenzivnije vrše izmjenu iskustava
o malenom, privatnom šumskom
posjedu, kako bi se lakše i uspješnije primjenjivale
naprijed navedene mjere; da
organiziraju stručne ekskurzije uz učestvovanje
šumarskih i poljoprivrednih
stručnjaka;
2. da se evropskoj komisiji za šume redovito
podnose izvještaji o razvoju šumarstva
u malenim, seljačkim šumama.
Komisija je također zamolila Generalnog
direktora, da se u časopisu FAO-a
»Unasylva« publicira sadašnje stanje u
malenim privatnim šumama.


Evropska komisija za šume prihvatila
je izvještaj petog i šestog zasjedanja radne
grupe za pošumljavanje. Peto zasjedanje
održano je u Nimu, u Francuskoj, u vremenu
od 3 — 9 lipnja 1956. Na tom zasjedanju
bila je i naša zemlja zastupana.
Šesto zasjedanje radne grupe za pošumljavanje
održano je uoči devetog zasjedanja
evropske komisije za šume na dan 6 i 7.
maja 1957., gdje su bili i predstavnici naše
zemlje.


S obzirom na veliku potrebu i potrošnju
celuloznog drveta, evropska komisija je
predložila radnoj grupi, da na svom slijedećem
zasjedanju stavi na dnevni red
problem podizanja novih plantaža brzorastućih
drveća (ne samo topola i eukaliptusa!).


Radna grupa za pošumljavanje radi na
studiji o politici pošumljavanja. U toj će
se studiji analizirati problemi, koji se odnose
na upotrebu tla i zemljišta sa aspekta
cijelog svijeta. Komisija je to poduprla i
podcrtala važnost takve studije.


Evropska komisija za šume prihvatila
je prijedlog Velike Britanije, da se sedmo
zasjedanje radne grupe za pošumljavanje
održi u Engleskoj, u proljeće 1.958. godine.


Evropska komisija za šume je konstatirala
na temelju izvještaja pojedinih zemalja,
da divljač čini velike štete u šumama,


ledino sredstvo u borbi za smanjivanje tih
šteta, zasada, je ograđivanje branjevina i
osnivanje ispašišta za divljač unutar šume.
Smatra se potrebnim, da se uspostavi
koordinacija rada između šumarskih i lovnih
organizacija.
Bolest na kunićima, myxomatoza, znatno
je smanjena u mnogim zemljama. Čini
se, da je virulentnost te bolesti mnogo
blaža. Sa gledišta šumarstva proširenje
myxomatoze imalo je korisnu reperkusiju
na branjevine i mlade sastojine, jer je postalo
nepotrebno ograđivati mlade plantaže.
To je znatno smanjilo troškove pošumljavanja.
Zasada još nije moguće izvući
definitivne zaključke o tome kakav
će biti budući razvoj te bolesti. Komisiji je
skrenuta pažnja na to, da je Internacionalna
Unija za zaštitu prirode izdala jednu
publikaciju o razvoju myxomatoze.


Među insektima, koji prave štete u šumama
gotovo svih evropskih zemalja spominje
se Tortrix viridana, Lymantria di-
spar, Melacosoma neustria i Thaumetopoea
pityocampa.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Kemijska borba protiv gusjenica i štetnih
insekata putem insekticida vrlo je skupa.
Skrenuta je pažnja na biološku borbu
protiv štetnih insekata.


U Francuskoj je pronađen virus za suzbijanje
borovog četinjaka. Na izjavu
delegata PNRJ, da se u našoj zemlji
istražuje virus u cilju suzbijanja gubara
(Lymantria dispar), delegat Maroka je
upozorio, da je njegova zemlja našla takav
virus, pa se stoga preporuča uspostaviti
kontakt između Jugoslavije i Maroka
po tom pitanju.


U toku posljednjih dviju godina tri su
se bolesti pokazale vrlo opasne za evropske
šume: Dothichiza populea, Endotia parasitica
i Phytophtora infestans. Te bolesti
proučavaju internacionalne komisije
za topolu i kesten. Evropska komisija za
šume primila je do znanja, da je u evropskoj
komisiji za topole osnovana specijalna
radna grupa za proučavanje biologije
Dothichizae populea.


Evropska komisija za šume proučila je
stanje šumskih požareva u toku 1955. i
1956. godine.


Iz statistike o požarima nije se moglo
zaključiti, da li postoji tendencija povećanja
ili smanjivanja požara u Evropi zbog
velikog utjecaja klimatskih faktora na požara.
Sto se tiče uzroka požara, pripisuje
se oko 1/3 nepažnji, a druga trećina
nepoznatim uzrocima. Zbog toga je komisija
skrenula pažnju Generalnom direktoru
FAO, da pozove zemlje, članice, da
nastave napore oko obrazovanja publike,
da bude oprezna pri loženju vatre u šumi
i van nje.


U nekim zemljama (Danska, Finska,
Holandija, Švedska i Vel. Britanija) postoje
sistemi osiguranja protiv šum. požara
.


Komisija je razmotrila program izvrše


nih sječa u 1955. i 1956., te predviđanja


za 1957. i 1958. godinu.


Članovi evropske komisije za šume diskutirali
su o boljoj i povećanoj šumskoj
produkciji, koja bi se mogla postići intenzivnijom
izgradnjom šumskih komunikacija,
jačom mehanizacijom sječe i izradbe,
uvođenjem mašina za gulenje kore, i t. d.


Naglašen je razvoj proizvodnje celu


loznog drveta u sjevernim zemljama Evro


pe s naročitim obzirom na preradbu ma


terijala sitnih dimenzija. Najfrapantniji


fenomen je razvoj industrije panel ploča


i ploča vlaknatica.


Gotovo sve evropske zemlje su istak


nule manju potrošnju ogrjevnog drveta,


koja rezultira s jedne strane iz zamjene


ogrjevnog drveta ugljenom i drugim sred


stvima, a s druge strane iz usavršavanja


peći i drugih naprava za grijanje.


Komisija je s velikim interesom saslušala
izvještaj Sekretarijata FAO o preradbi
drveta za šećer.


Za većinu evropskih zemalja jedan od
najvažnijih problema je iskorišćivanje malenih
dimenzija listača, neokoranih. Taj
problem će se tretirati na slijedećim zasjedanjima.


S obzirom na drvno tržište, komisija je
mišljenja, da bi trebalo cijene drveta na
panju određivati na temelju cijena finalnih
i polufinalnih produkata.


Evropska komisija za šume je sa zabrinutošću
konstatirala, da se u mnogim
evropskim zemljama očituje odliv šumskih
radnika u druge grane djelatnosti,
gdje je rad lakši i ugodniji, premda se ü
posljednje vrijeme mnogo učinilo, da se
uvjeti rada šumskih radnika poprave. U
vezi s time zamoljen je Generalni direktor
FAO, da skrene pažnju zemljama, članicama,
da nastave i dalje još jačim tempom
da poprave uvjete rada šumskih radnika
i da porade na njihovom obrazovanju.


Evropska komisija za šume smatra, da
je sadašnja situacija s obzirom na visokoškolsku
šumarsku nastavu zadovoljavajuća
u većini evropskih zemalja. No podcrtava
se sve veća i veća važnost obrazovanja
šumskih radnika, malenih šumskih posjednika
i mlađih generacija. Navedeni su primjeri
pojedinih evropskih zemalja, gdje
se u srednjim školama predaje šumarstvo
nekoliko sati tjedno i, što više, gdje se
učenici upoznaju s praktičnim radovima
na uzgajanju šuma. Komisija preporuča
ostalim evropskim zemljama, da na taj
i na drugi način razvijaju ljubav prema
šumi.


Izvještaji pojedinih evropskih zemalja
pokazuju, da je produkcija filmova o šumarstvu
i šumskim proizvodima bila vrlo
velika za vrijeme posljednje dvije godine.
Obrađeni su različiti sadržaji počevši od
zaštitne funkcije šume pa do najmodernijih
produkata, koje nam šuma daje. S obzirom
na obilje šumarskih filmova, komisija
je predložila, da se osnuje posebni katalog
šumarskih filmova, kako bi bila
olakšana njihova klasifikacija. U tom
smjeru preporučena je Oxfordska decimalna
klasifikacija.


Sto se tiče izmjene filmova, komisija


skreće pažnju na «Sporazum o uvozu do


kumenata, koji imaju pedagoški, naučni i


kulturni karakter« podržan od UNESCO-a.


Na temelju izvještaja većine evropskih
zemalja, komisija je uočila, da su šumarska
istraživanja usmjerena uglavnom prema
povećanoj produktivnosti, što je svestrano
poduprto i podržano. Komisija je
također sa zadovoljstvom konstatirala, da