DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Kemijska borba protiv gusjenica i štetnih
insekata putem insekticida vrlo je skupa.
Skrenuta je pažnja na biološku borbu
protiv štetnih insekata.


U Francuskoj je pronađen virus za suzbijanje
borovog četinjaka. Na izjavu
delegata PNRJ, da se u našoj zemlji
istražuje virus u cilju suzbijanja gubara
(Lymantria dispar), delegat Maroka je
upozorio, da je njegova zemlja našla takav
virus, pa se stoga preporuča uspostaviti
kontakt između Jugoslavije i Maroka
po tom pitanju.


U toku posljednjih dviju godina tri su
se bolesti pokazale vrlo opasne za evropske
šume: Dothichiza populea, Endotia parasitica
i Phytophtora infestans. Te bolesti
proučavaju internacionalne komisije
za topolu i kesten. Evropska komisija za
šume primila je do znanja, da je u evropskoj
komisiji za topole osnovana specijalna
radna grupa za proučavanje biologije
Dothichizae populea.


Evropska komisija za šume proučila je
stanje šumskih požareva u toku 1955. i
1956. godine.


Iz statistike o požarima nije se moglo
zaključiti, da li postoji tendencija povećanja
ili smanjivanja požara u Evropi zbog
velikog utjecaja klimatskih faktora na požara.
Sto se tiče uzroka požara, pripisuje
se oko 1/3 nepažnji, a druga trećina
nepoznatim uzrocima. Zbog toga je komisija
skrenula pažnju Generalnom direktoru
FAO, da pozove zemlje, članice, da
nastave napore oko obrazovanja publike,
da bude oprezna pri loženju vatre u šumi
i van nje.


U nekim zemljama (Danska, Finska,
Holandija, Švedska i Vel. Britanija) postoje
sistemi osiguranja protiv šum. požara
.


Komisija je razmotrila program izvrše


nih sječa u 1955. i 1956., te predviđanja


za 1957. i 1958. godinu.


Članovi evropske komisije za šume diskutirali
su o boljoj i povećanoj šumskoj
produkciji, koja bi se mogla postići intenzivnijom
izgradnjom šumskih komunikacija,
jačom mehanizacijom sječe i izradbe,
uvođenjem mašina za gulenje kore, i t. d.


Naglašen je razvoj proizvodnje celu


loznog drveta u sjevernim zemljama Evro


pe s naročitim obzirom na preradbu ma


terijala sitnih dimenzija. Najfrapantniji


fenomen je razvoj industrije panel ploča


i ploča vlaknatica.


Gotovo sve evropske zemlje su istak


nule manju potrošnju ogrjevnog drveta,


koja rezultira s jedne strane iz zamjene


ogrjevnog drveta ugljenom i drugim sred


stvima, a s druge strane iz usavršavanja


peći i drugih naprava za grijanje.


Komisija je s velikim interesom saslušala
izvještaj Sekretarijata FAO o preradbi
drveta za šećer.


Za većinu evropskih zemalja jedan od
najvažnijih problema je iskorišćivanje malenih
dimenzija listača, neokoranih. Taj
problem će se tretirati na slijedećim zasjedanjima.


S obzirom na drvno tržište, komisija je
mišljenja, da bi trebalo cijene drveta na
panju određivati na temelju cijena finalnih
i polufinalnih produkata.


Evropska komisija za šume je sa zabrinutošću
konstatirala, da se u mnogim
evropskim zemljama očituje odliv šumskih
radnika u druge grane djelatnosti,
gdje je rad lakši i ugodniji, premda se ü
posljednje vrijeme mnogo učinilo, da se
uvjeti rada šumskih radnika poprave. U
vezi s time zamoljen je Generalni direktor
FAO, da skrene pažnju zemljama, članicama,
da nastave i dalje još jačim tempom
da poprave uvjete rada šumskih radnika
i da porade na njihovom obrazovanju.


Evropska komisija za šume smatra, da
je sadašnja situacija s obzirom na visokoškolsku
šumarsku nastavu zadovoljavajuća
u većini evropskih zemalja. No podcrtava
se sve veća i veća važnost obrazovanja
šumskih radnika, malenih šumskih posjednika
i mlađih generacija. Navedeni su primjeri
pojedinih evropskih zemalja, gdje
se u srednjim školama predaje šumarstvo
nekoliko sati tjedno i, što više, gdje se
učenici upoznaju s praktičnim radovima
na uzgajanju šuma. Komisija preporuča
ostalim evropskim zemljama, da na taj
i na drugi način razvijaju ljubav prema
šumi.


Izvještaji pojedinih evropskih zemalja
pokazuju, da je produkcija filmova o šumarstvu
i šumskim proizvodima bila vrlo
velika za vrijeme posljednje dvije godine.
Obrađeni su različiti sadržaji počevši od
zaštitne funkcije šume pa do najmodernijih
produkata, koje nam šuma daje. S obzirom
na obilje šumarskih filmova, komisija
je predložila, da se osnuje posebni katalog
šumarskih filmova, kako bi bila
olakšana njihova klasifikacija. U tom
smjeru preporučena je Oxfordska decimalna
klasifikacija.


Sto se tiče izmjene filmova, komisija


skreće pažnju na «Sporazum o uvozu do


kumenata, koji imaju pedagoški, naučni i


kulturni karakter« podržan od UNESCO-a.


Na temelju izvještaja većine evropskih
zemalja, komisija je uočila, da su šumarska
istraživanja usmjerena uglavnom prema
povećanoj produktivnosti, što je svestrano
poduprto i podržano. Komisija je
također sa zadovoljstvom konstatirala, da