DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Rekonstrukcijom i modernizacijom dotrajalih pogona povećat će se
postotak iskorišćavanja sirovina kao i produktivnost rada. Podizanjem
novih postrojenja mehaničke i kemijske prerade drveta postići će se
bolje tehničko iskorišćenje drvnih masa, ublažit će se deficitarnost na
jelovoj rezanoj gradi izgradnjom postrojenja, čiji će proizvodi zamijenjivati
tu građu (umjetne ploče, kartonska ambalaža).


Prema tome je moderniziranje postojećih pogona i podizanje postrojenja
za novu proizvodnju ne samo mjera povećanja proizvodnje i
produktivnosti rada, nego je i jedna od aktivnih mjera za očuvanje i racionalno
iskorišćenje šumskog fonda.


Nepotpun bi bio ovaj prikaz ako se ne bi osvrnuli na pitanje radne
snage i naučno istraživačke službe. Usavršavanjem tehnoloških procesa
postojeće proizvodnje kao i uvađanjem novih procesa proizvodnje zacrtanih
u perspektivnom razvoju šumske privrede u cjelini postavlja se
u pojačanom obliku zadatak: bolje i brže obrazovanje i stručno usavršavanje
i-adnika i službenika kao i jača orijentacija naučno istraživačke
službe na proučavanje novih oblika rada i suvremenih procesa proizvodnje
sve u cilju, da se poveća proizvodnja i proizvodnost rada, a time pridonese
realizaciji ekonomsko-političkih ciljeva postavljenih društvenim
planom privrednog razvoja Jugoslavije od 1957. do 1961. godine.


OCJENA STANJA SASTOJINE I JAČINE UZGOJNOG ZAHVATA
UZ POMOĆ FREKVENCIJSKE KRIVULJE*
Ing. Vladimir Hren, Zagreb


Prema podacima službe uređivanja šuma, od ukupne površine šuma
u jednodobnim visokim šumama NRH A60/» otpada na dobni razred
od 1—10 godina. Samo na području između Save i Drave te Une i Kupe
ima oko 230.000 ha mladih sastojina između 1 i 30 godina. Velik dio površina
tih mladika loše je osnovan ubrzanim oplodnim sječama. Najčešće
su to mladici graba, a djelomice nalaze se bukva i hrast u nešto
povoljnijem omjeru. Uslijed raznih objektivnih i subjektivnih poteškoća
velik dio tih mladika prepušten je prirodnom razvoju. Uzgojni radovi u
njima ili se ne vrše ili se obavljaju prekasno.


S druge strane površine mladih sastojina stalno se povećavaju. Ne
provađa li se njega, ima vrlo malo izgleda, da se iz takvih mladika stvore
dobre sastojine.


Potrebno je dakle, da mlađi stručnjaci i sami stiču iskustva i upotpunjuju
svoje znanje u uzgojnim radovima. Zato ćemo u ovom članku iznijeti
upotrebu frekvencijske krivulje, kao jedno od sredstava, za vlastito
izdizanje, koje može pomoći u ocjenjivanju stanja i razvitka sastojine i
ocjeni uzgojnog zahvata.


Upotreba frekvencijske krivulje temeljnica u odraslim sastojinama


U sastojinama, gdje se može mjeriti prsni promjer, a to su u većini
slučajeva sastojine starije od 20 godina, za ocjenu stanja sastojine upo


* Iz Instituta za Šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb
5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 8     <-- 8 -->        PDF

trebljena je frekvencijska krivulja temeljnica. Frekvencija temeljnica
upotrebljena je umjesto frekvencije broja stabala zbog toga što ilustrativnije
prikazuje stanje sastojine i jačinu uzgojnog zahvata.


Na si. la prikazana je frekvencija broja stabala, a na si. lb frekvencija
temeljnica u jednodobnoj sastojim hrasta, bukve i graba na pokusnoj
plohi Gubaljevica, šumarije Grubišno polje.


Na si. 1 starost sastojine 30 godina; obrast 1,0; bonitet I; omjer smjese; bukva
0,4; grab 0,4; hrast 0,1; razno 0,1; srednja visina 10,9 m; srednji prsni promjer 6,3 cm;
temeljnica po hektaru 27,21 m2; broj stabala po hektaru 8670.


Podjela temeljnica i broja stabala po debljinskim stepenima od lem iznosi:


d 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 cm


Dm 2 12 17 17 13 25 28 26 23 17 18 9 21 7 7 4 5 11 3 4 đcm*


dm 1 1 4 7 6 11 15 15 12 8 6 2 6 3 2 dem2


N 75 211 154 96 52 71 59 43 31 19 17 7 14 4 4 2 2 4 11


n 7 15 36 38 25 29 32 25 16 9 6 2 4 ^ 1 1


d = debljinski stepen u cm; Dm = temeljnica svih stabala u dem2; dm = temeljnica
dobrih stabala u dem2; N = broj svih stabala; n =» broj dobrih stabala.


Upotrebom frekvencije temeljnica (si. lb) želilo se ukloniti utjecaj
stabala tanjeg prsnog promjera (si. la), koji mogu dati određeno obilježje
izgledu sastojine, ali u pravilu svojom malom drvnom masom i svojim položajem
u biološkim slojevima, nisu od većeg uzgojnog značaja. Grafički
najpovoljnije rješenje bilo bi, kada bi se stanje sastojine moglo ocjenjivati
prema drvnoj masi, ali kako je to veličina, koju je mnogo teže praktički
ustanoviti, upotrebljena je temeljnica, koju je lakše ustanoviti, a
temeljnice pojedinih stabala među sobom se približno slično odnose, kao
i drvne mase istih stabala. Upotreba temeljnica uvriježila se u praksi šumarstva
i inače kod određivanja omjera smjese, obrasta i slično, pa će
prema tome i kod ocjenjivanja stanja sastojine dati vjerniju sliku strukture
i jačine uzgojnog zahvata nego broj stabala.


Frekvencijska krivulja temeljnica svih stabala nazivat će se u daljnjem
izlaganju zbirna krivulja Frekvencijska krivulja dobrih stabala u
daljnjem izlaganju nazivat će se krivulja dobrih stabala. Ocjena kvalitete
stabala vršena je okularno prema vršnom pupu, krošnji i debalcu po
ustaljenim uzgojnim principima.


Iz odnosa zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala prije sječe vidimo
(si. lb), da se maksimum krivulje dobrih stabala nalazi lijevo od maksimuma
zbirne krivulje u osi x i oko polovice maksimuma te krivulje u
osi y. To znači, da je odnos u temeljnicama nepovoljan za dobra stabla,
kojih ima svega jedna trećina svih temeljnica. Dobra stabla kumulirala
su se u srednjim debljinskim stepenima.


U jačim debljinskim stepenima prevladavaju loše i srednje oblikovana
stabla. Što je veći razmak između zbirne krivulje i krivulje dobrih




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 9     <-- 9 -->        PDF

stabala, to više ima loših stabala, koja svojim krošnjama i korijenjem
konkuriraju dobrim stablima, te ih mogu i znatno ugroziti, ako prevladaju.
Opasnija loša stabla nalaze se na grafikonu prikazana desno od
maksimuma krivulje dobrih stabala, jer su to stabla debljih stepena, preraslog
i vladajućeg sloja, jače razvijene krošnje i korjenovog sistema,


/ , Z&irtta Artrufo prije »fftr
2 Krtrutja c/o&rtA sfa&ak
3 — Lötrna krtntfym naAon jj´ete


Si. f. ?okmita ploha ćiUal/e&ea


š&trtta krivulja i /xrt´vuf?´si */o&rih jfaća/a /trt/r i tfaAort s/ra*
a) TrfAyp?u(/ct ftroja ataiatm 6J FrfAvgit´t´/a tevt?{/´-.:\-z


Z5tma Anvu/ja PrtJ? JJf<*
i ftrtvulju duLriu s/a&a/a
i_. _Zbtma krivulja itaioti sječe


15 pršut /rr^m:?´´


SI, 2. Petama plo/itt Vottn QCĆJ. 2$
ZSirtia Artru/f* t Arirttl/* c/očrt/i j/ača/a finje ( «*w< -*/<*-´´




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 10     <-- 10 -->        PDF

koja ne samo konkuriraju dobrim stablima nego ih i potiskuju i guše. Taj
dio sastojine, koji ugrožava dobra stabla, označen je na sljci 1 kosim usporednim
crtama.


Zelja je uzgajivača, da uklanjanjem loših stabala što više približi
zbirnu krivulju krivulji dobrih stabala, bez štete za zdravstveno stanje
sastojine i svojstva tla. Prvenstveno se želi postići približavanje zbirne
krivulje krivulji dobrih stabala (na grafikonu desno od maksimuma dobrih
stabala).


Na slici 1 rezultat zahvata prikazan je krivuljom 3. Uspravnim paralelnim
crtama prikazano je smanjenje dijela temeljnice loših stabala,
koja ugrožavaju dobra stabla. Zahvatom smanjio se razmak između obje
krivulje, a to znači, da se popravio strukturni odnos u korist dobrih
stabala.


Na slici 2 krivuljom je prikazan rezultat uzgojnog zahvata na pokusnoj
plohi Voćin odjel 25. šumarije Čazma. Starost sastojine 20 godina;
obrast 1,0; omjer smjese: bukva 0,3, grab 0,6, hrast 0,1; bonitet I;
srednja visina sastojine 7 metara; srednji prsni promjer sastojine 3,2 cm;
temeljnica po hektaru 24,84 m2; broj stabala po hektaru 25.000.


Razmak između zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala znatan je,
ali povoljniji od razmaka u slici 1. Maksimum krivulje dobrih stabala nalazi
se desno od maksimuma zbirne krivulje. Iako maksimum krivulje
dobrih stabala ne dopire do sredine maksimuma zbirne krivulje, ipak nisu
dobra stabla toliko ugrožena kao na pokusnoj plohi u Gubaljevici, jer se
većina lošijih stabala nalazi u debljinskim stepenima nižim od debljinskih
stepena dobrih stabala. Krošnje loših stabala nižih debljinskih ste


r´Ui kum.
l —. , f(rirut/ct a´oćtrtft sfalr&fct
3.— Z&tmct Jcrtru/j* rtcikan sjec\


ćm /jrsttt fir


SI- 3- Pokusna /jfoha ZailacA-t tum
?Ö!r?>.a brtvu//? t trrzvulja mo&rifi si#&mća /»rt/f i nxjtott s/eck




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 11     <-- 11 -->        PDF

pena, nalaze se pod krošnjama dobrih stabala ili ulaze u njih, ali ih ne
ugrožavaju. Manji broj loših stabala viših stepena ugrožava dobra stabla,
što je na slici 2 prikazano kosim paralelnim crtama. Krivuljom 3 prikazan
je jači uzgojni zahvat u sloj krošanja loših stabala viših debljinskih stepena,
koja ugrožavaju razvoj dobrih stabala. Jaki sječni zahvat približio
je obje frekvencijske krivulje desno od maksimuma krivulje dobrih stabala.
Odumiranjem dijela potisnutih stabala lijevo od maksimuma krivulje
dobrih stabala i izbornom proredom u višim debljinskim stepenima
ove dvije krivulje će se još više približiti.


Na slici 3 prikazan je umjereniji zahvat na pokusnoj plohi Žabljački
lug odjel 3, šumarije Bjelovar. Starost sastojine 25 godina; obrast 1,0;
bonitet I; omjer smjese: hrast 0,4, grab 0,5, brijest 0,1; srednja visina sastojine
12 metara; srednji prsni promjer sastojine 5 cm; temeljnica po
hektaru 24,56 m2; broj stabala po hektaru 13800.


Krimpt ctob´tft liaSaiar


Zbirna P.rtnti/a TTćrćvn sjp/e


visite* Jloebeiia


St.´+. FdJtüiW» plv&a Jćizrr.ci. cd 9


Zbirne ´ kriruifg i krirv§0 e´ffrit jterSetU pri/r t nt/emn jj´ccf


Strukturno stanje sastojine dosta je loše. Maksimum krivulje dobrih
stabala nalazi se desno od maksimuma zbirne krivulje, što donekle ublažuje
opći utisak, ali je razmak prevelik između obje krivulje. To znači,
da prevladavaju lošija stabla i da u gornjim slojevima krošanja ima mnogo
krošanja loših stabala, koje ugrožavaju dobra stabla. Na si. 3 prikazan je
dio stabala, koja ugrožavaju dobra stabla kosim paralelnim crtama. Krivulja
3 na si. 3 prikazuje umjereniji zahvat. Za sječu su označena stabla,
koja najviše ometaju razvoj sastojine kao cjeline. Zadaća će budućih
uzgojnih radova biti, da približi obje krivulje što je moguće više, a bez
štete za tlo i sastojinu kao biološku cjelinu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Upotreba frekvencijske krivulje u mladićima


U mladićima, u kojima se ne mogu mjeriti prsni promjeri, struktura
sastojine i ocjena uzgojnog zahvata određuje se iz frekvencije broja stabala
razvrstanih po visinama.


Na si. 4 prikazana je frekvencija broja stabala u odnosu na visinu u
šumskom predjelu Jazmak, šumarije 2abno. Starost sastojine 5 godina;
omjer smjese hrast 1,0, grab, iva, bukva, brekinja i kruška pojedinačno;
broj biljaka po hektaru 57.550.


Razdioba stabala po visinama je slijedeća:


v 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110
N 34 92 120 95 80 83 72 60 66 54 51 61 36 49 48 61 41 35 22 28 12 13
n 27 64 61 44 36 30 23 20 24 14 11 12 15 10 7 10 1 2 1 1
v 115 120 125 130
N i) 1 1
n


v = visine stabala u cm; N = broj svih stabala; n = broj dobrih stabala


Iz grafikona na si. 4 vidi se, da se sva (t. j . loša i dobra) stabla kumuliraju
u nižim visinama od 10—30 cm. Maksimum krivulje dobrih stabala
nalazi se u polovici maksimuma zbirne krivulje. Razmak među krivuljama
1 i 2 ukazuje, da veliki broj loših i srednjih stabalaca ometaju pravilan
razvoj dobrih stabalaca. Zadaća uzgajivača bila je, da ukloni dio stabala,
koja imaju velike krošnje, (na slici desno od maksimuma dobrih stabala).
Taj dio, koji ugrožava dobra stabalca, prikazan je na grafikonu si. 4 kosim
paralelnim crtama. Jačina zahvata prikazana je krivuljom 3, a dio posječenog
broja stabala okomitim usporednim crtama.


Zbirna krtruljct /rri/t ijfc´f


Krivulju do&rji j/aćefa


3 Ziirna Antu/r* tza s/ne /)>* f


frirna Anrutja naAeir yff« f&?j


\ifia sU&a/a


5L5- Pokusna /itttha Kramaru* oay jL


Zit´rn« Artrulju t Ariritlj* doiri/t sUCzfe prrjr i rteAon i/´rii




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Na. si. 5 prikazana je frekvencija broja svih stabala i broja dobrih
stabala prije i nakon sječe u šumskom predjelu Kramarica odjel 36, šumarije
Đurđevac. Starost sastojine 7 godina, omjer smjese: bukva 0,8, grab
0,2; broj biljaka po hektaru 74.600.


Dobro oblikovana stabla, kojih se maksimum kumulira oko visine
65 cm, ugrožen je od velikog broja loših i srednjih stabala, što se vidi na
si. 5 iz velikog razmaka između krivulje 1 i 2. Kosim paralelnim crtama
označen je dio gornjeg sloja krošanja, koji zauzimaju loša stabla. Krivulja


Irijjtal*!*


Ziirn« Ariruija /Vft/t ijećf


N


ffrintlj´e itoirift st*&*fa


Zbirna kritulj* pasttje sjec*


sina st*h*l*


5/ i PoMtuta plo/i» ćerj/ncr 9+


Zbirne krtrutja I trintt/e ctetrlk strni*/* pnjr , /101/iye sjfc´r


3 prikazuje rezultat prvog blažeg uzgojnog zahvata u 1954. godini, kojim
se pokušalo osloboditi dio dobrih stabala. Krivulja 4 prikazuje rezultat
zahvata u istoj sastojini u proljeće 1957. godine, kada se energičnije zahvatilo
u gornji sloj, da bi se oslobodila dobra stabla, što se vidi iz približavanja
krivulja 2 i 4.


Na si. 6 prikazan je zahvat u šumskom predjelu Garjevica odjel 94,
šumarije Garešnica. Starost sastojine 10 godine; omjer smjese: bukva 0,7,


meke listače 0,3, grab i hrast pojedinačno; broj stabala po hektaru 11.550.
Strukturno sastojina je loša. Dobrih stabala ima svega 33°´», a i ta
stabla kumulirana su u nižim slojevima od 100—150 cm visine. To pokazuje,
da je uzgojni zahvat zakasnio. Loša i srednja stabla visine iznad
150 cm, koja potječu iz predrasta, uništila su veliki broj dobrih stabala
i ugrožavaju razvitak i preostalim dobrim stablima. Zadaća uzgojnog za


li




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 14     <-- 14 -->        PDF

hvata je postepeno uklanjanje viših pa i nižih loših stabala. Treba nastojati,
da se obe krivulje što više približe, a da se tlo i sastojina ne izlože
lošem utjecaju posljedica prejakog zahvata. Ovakav tip sastojina iziskuje
posebnu pažnju i njegu, te postepeni i umjereni zahvat. Na navedenoj
plohi uzgojno se radi svake 1—2 godine. Njega će se ponavljati, sve dok
se dobra stabla ne probiju u gornji sloj i ne budu oslobođena od opasnosti
preraslih i vladajućih loših stabala. Na grafikonu će se to očitovati približavanjem
zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala.


ff´teZ/ntcar


7štne!jittra


ctfrt/r em* t/r
3TOJ s/af*a/

A/


ft


Cprtftirrrtft
visina) C/tromjpr tit
vistrtet)
7e7t!fffri/ć4rcm´ t/r
tV


CitiO´i´Cmjfr r/i nxtnarj


Zbtmet fiTiYufja
«r Krivulja do´irrA liaialorl


St, 7 Ćdrtosi freAreneijike zSirtsf Jirt´ruf/´* i/i krivu//» c/ižrt/i staS&/m


1 9




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Zaključak


Na si. 7 prikazane su tri osnovne mogućnosti odnosa frekvencijske
krivulje svih stabala.


Na si. 7a prikazano je dobro stanje sastojine. Odnos između dobrih
i loših stabala povoljan je za dobra stabla. To se očituje iz malog razmaka
zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala. Sto je maksimum krivulje dobrih
stabala više u desno i više iznad polovice zbirnog maksimuma, to je stanje
u sastojim bolje, a potreba uzgojnog zahvata manja.


Na si. 7b prikazano je osrednje stanje sastojine. Dobra i loša stabla
nalaze se u približnoj ravnoteži. Srednje stanje sastojine karakterisano je
poklapanjem maksimuma krivulje dobrih stabala i maksimuma zbirne
krivulje u osi x. Odstupanje u osi y ne smije biti veće od polovice maksimuma
zbirne krivulje. Zahvat u takovim sastojinama većinom je potreban
to manje, što je maksimum dobrih stabala viši od polovice maksimuma
zbirne krivulje u osi y.


Na slici 7c prikazano je vrlo loše stanje sastojine. Dobra stabla nalaze
se u vrlo nepovoljnom odnosu prema lošim stablima. To se očituje iz
odstupanja maksimuma krivulje, dobrih stabala u lijevo i niže od polovice
maksimuma zbirne krivulje. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala
više u lijevo od maksimuma zbirne krivulje i što je niži od polovice maksimuma
zbirne krivulje, to je stanje u sastojini kritičnije i zahtijeva hitniji
i pažljiviji uzgojni rad.


Na temelju krivulja može se ocijeniti jačina uzgojnog zahvata i odrediti
biološki slojevi, koje treba prorijediti. Kod određivanja jačine uzgojnog
zahvata pažnju treba obratiti na dio grafikona desno od maksimuma
krivulje dobrih stabala. U tom dijelu grafikona prikazan je broj loših i
srednje oblikovanih stabala preraslog i vladajućeg sloja, koja potiskuju
dobra stabla i ometaju im razvoj u krošnjama i u tlu. Taj dio loših stabala,
koja ugrožavaju dobra stabla, prikazan je u slikama kosim paralelnim
crtama. Loše i srednje oblikovana stabla potisnuta i suvladajućeg sloja
(prikazana na grafikonima lijevo od maksimuma krivulje dobrih stabala)
nisu neposredno opasna za dobra stabla vladajućeg sloja, jer se nalaze
pod krošnjama dobrih stabala ili tek ulaze svojim krošnjama u krošnje
dobro oblikovanih stabala. Tim stablima kod uzgojnog zahvata nije potrebno
posvećivati naročitu pažnju. Sječom se može zahvatiti i u sloj krošanja
potisnutog i suvladajućeg sloja, ako se u, sastojini nalazi velik broj tanjih
stabala, da bi se smanjila borba u sloju korijenja te popravila mikroklima
tla i poboljšali uslovi za rad mikroorganizama u sloju humusa.


Upotreba frekvencijske krivulje je jednostavna te može pomoći pri
ocjeni stanja sastojine i olakšati stvaranje odluke o jačini uzgojnog zahvata.
Prije svake uzgojne sječe preporuča se osnivati plohe površine 100
ili 1000 m2, na kojima bi se uzimali podaci, proučavalo stanje sastojine i
stvarale odluke o jačini uzgojnog zahvata.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 16     <-- 16 -->        PDF

LITERATURA


Dragišić P.: Radovi na njezi mladika. — Obavijesti br. 6/55.
Dragišić P.: Uzgojni radovi prema Schädelinu. — Obavjesti br. 1 i 2/55.
Dragišić P.: Problem razvitka i njege mladika sastojina bukve i hrasta kitnjaka


u NRH. — S. L. 12/1955.
Klepac D.: Upotreba frekvencijske krivulje broja stabala pri »Opisu sastojina« —


Š. L. 1956 g.
Klepac D.: Frekvencija vremena prijelaza. — Š. L. 1955 g.
Smilaj I.: Uređivanje šuma u NRH. — Š. L. Zagreb 1955 g.


APPRAISAL OF STAND CONDITION AND INTENSITY
OF SILVICULTURAL TREATMENTS


Summary


The author explains a new graphic method for appraising the actual stand condition
as well as determining the tending operations in future to be applied in plantations
and young stands.


For this purpose was used the frequency of basal areas in stands in which it
was possible to measure the d. b. h., or the frequency of stems in plantations where
it was not possible to measure the d. b. h.


The frequencies of all basal areas (stems) were plotted along the Y-axis, and
the curve obtained was called »collecting curve«. Further, there were plotted along
the Y-axis also the frequencies of basal areas of those trees which by the shape of
their crowns and boles were graded as being good. This curve was called the »curre
of good trees«.


From the relationship between the collecting curve and the curve of good trees
there was appraised the condition of the stand and the intensity of silvicultural
treatment. If the relationship of the curves was as shown in Fig. 7a, the condition
of the stand was estimated as good, the relationship of the curves as represented
in Fig. 7 c as poor.


The portion of the stand appraised as dangerous for the trees was marked in
the graphs with slanting parallel lines, the intensity of thinning regime with vertical
parallel lines.


The aim of the article is to contribute to more objective methods in the appraisal
of stand condition and intensity of silvicultural treatments in plantations and
young stand.


VELIČINA SLUČAJNE GRIJESK E KOD ODREĐIVANJA VOLUMNOG
PRIRASTA SASTOJINE POMOĆU IZVRTAKA UZ UPOTREBU TARIFA
Zavod za dendrometriju — Poljoprivredno-šumarskog fakulteta — Zagreb


Dr. ing. Borivoj Emrović


Volumni prirast jednog stabla u sastojini — može se izračunati pomoću
debljinskog prirasta i nagiba tarifne linije (Meyer [1], Lötsch [2], [3])


dV


Zx = Zi r~ = zT. f´ (x) (i)


(1 X


d V
{T, = volumni prirast, x.x = debljinski prirast, = f´(x) = derivacija