DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 75 <-- 75 --> PDF |
cjelinu. Iz te cjeline izdvajaju svoje zasebene problematike uzgajanje i zaštita šuma. Zaštita šuma postaje na taj način nauka o ugroženoj, u svojoj harmoniji poremećenoj, bolesnoj šumi. Time se ona još i jasnije pokazuje kao sestrinska struka uzgajanja šuma, koje obraduje biološke temelje i tehniku postupanja u normalnoj, u svojoj harmoniji neoštećenoj, zdravoj šumi. Ove svoje poglede Schwrdtfeger je dosljedno sproveo u djelo. Dovoljno je već samo prolistati stranice ove knjige pa da se vidi da se ona bitno razlikuje od svih drugih udžbenika zaštite šuma. Posebnu vrijednost knjizi daju upravo poglavlja općeg dijela. S druge strane postaje evidentno da je opisivanje biologije štetnih kukaca i gljiva samo specijalni dio ove nauke. Schwerdtfeger to, uostalom, čini sasvim kratko i sažeto prepuštajući detaljan opis biologije štetnih kukaca i gljiva pomoćnim disciplinama — šumarskoj entomologiji i fitopatologiji. Navedene karakteristike ove knjige mogu se razabrati već i iz kratkog sadržaja njene materije. Knjiga ima ovih sedam dijelova: I. Temelji šumske patologije i zaštite šuma. — U uvodnom dijelu obrađena su poglavlja: šuma kao zajednica živih bića, biocenotička ravnoteža, šuma kao gospodarski objekt čovjeka, shvaćanje i podjela šumske patologije. II. Bolesti uslovljene abiotskim faktorima. — Ovaj dio dijeli se u četiri odsjeka, u kojima se obrađuju štete uzrokovane požarom, plinovima, klimatskim i edafskim faktorima. III. Bolesti uslovljene biotskim faktorima. — U prvom odsjeku ovog dijela opisani su patogeni organizmi (virusi, bakte rije, gljive, lišaji, dikotilski nametnici, šumski korov, sporozoa, crvi, paučnjaci, stonoge, insekti, puževi, vodozemci, gmizavci, ptice i sisavci). Naročito je vrijedan drugi odsjek, u kojem se opširno obrađuje problem dinamike populacije odnosno masovnog razvoja patogenih organizama. Tim problemom bave se danas najistaknutiji stručnjaci zaštite šuma. Značajnije štete U šumi, uzrokovane biotskim faktorima, nastaju, naime, samo prenamnoženjem po šumu patogenih organizama, najčešće kukaca. Pronalaženjem uzroka masovne pojave tih štetnika mogao bi se eventualno zapriječiti njihov masovni razvoj i time izbjeći primjenu opsežnih i skupih obrambenih mjera. Autor prikazuje razne teorije o tom problemu. Naročito opširno izlaže svoju teoriju gradocena. IV. Dispozicija i rezistentnost šume. — U ovom vrlo interesantnom dijelu opisana je dispozicija i rezistentnost stabla prema određenim uzročnicima šteta i to s obzirom na vrstu drveta, dio stabla, razvojno stanje, godišnje doba, svojstvo sjemena, stanište i dr. Zatim je opisana dispozicija i rezistentnost sastojine s obzirom na njena svojstva (sastav, starost, obrast, sklop, stanište i dr.). V. Pojava i tok bolesti. — Na tridesetak stranica opisane su razne promjene, koje bolesti uzrokuju u pojedinom stablu kao i u sastojini. U pojedinim poglavljima opisane su fiziološke promjene u stablu (promjene u metabolizmu, periodicitetu, tropizmu, dispoziciji), morfološke promjene (rastenje, obrašćivanje rana i reprodukcija pojedinih organa odnosno dijelova stabla i dr.). Zatim su opisane razne promjene, koje bolest uzrokuje u sastojini s naročitim osvrtom na međusobnu uzročnu povezanost pojedinih bolesti. Posebno su opisane neke kompleksne bolesti kao sušenje smreke, jele, ariša, hrasta, bukve, johe. VI. Gospodarski značaj bolesti šume. — Opisane su poremetnje u gospodarenju, koje uzrokuju bolesti šume (ugroženje cilja gospodarenja, smanjenje prirasta, financijskog prinosa i dr.). VII. Sprečavanje i suzbijanje bolesti šume. — U prvom odsjeku ovog opširnog dijela, koji ima oko 100 stranica, opisana je higijena, a u drugom terapija šume. U odsjeku o šumskoj higijeni iznesene su potrebne zakonske mjere, a zatim rad na povećanju rezistentnosti stabla i sastojine protiv patogenih utjecaja (izbor vrste drveta, rasa, porijeklo, uzgojne mjere, zaštita korisnih životinja, naseljavanje slijepih miševa, mravi, korisnih kukaca i dr.). Odsjek o terapiji šume podijeljen je na .po glavlja o dijagnozi, prognozi, suzbijanju i kontroli uspjeha pfeduzetih obrambenih mjera. Veoma su zanimljiva i važna izlaganja o prognozi razvoja gradacije određenog štetnika ili bolesti. Suzbijanje je opširno obrađeno. Unutar glavnih metoda suzbijanja (mehanička, kemijska, biološka) opisani su razni specijalni načini suzbijanja, zatim razne sprave te kemijska sredstva, koja se rabe u zaštiti šuma kao .i organizacija suzbijanja šumskih štetnika. Knjiga obiluje bibliografskim podacima o svakoj obrađenoj temi. Ovi podaci nalaze se skoro na svakoj stranici i daju knjizi posebnu vrijednost. 73 |