DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Kaspijsko primorje je bogato kršom. Klima je mediteranska. Maslina ids do 800 m. U mediteranskom području šume, kulturno tlo izmjenjuje se s grmljem Paliurus i Punica. Gornja granica šume je 2300—2400 m (Pol-e Zangule), a završava se degrađiranom bukovom šumom. Dr. J. Kovačević RACIONALIZACIJA U ISKORIŠTAVANJU SMOLE SA BOROVIH STABALA NA PODRUČJU U.S.A. (prema Naval Sores Review — 1957) Oskudica radne snage u Sjevernim državama Amerike, gdje se posljednih stoljeća najviše proizvađala borova smola, kao i sve veća potrošnja glavnih derivata prerađene smole naročito u kemijskoj industriji, natjerale su stručnjake da pronalaze nove metode rada, pojednostave tehnički postupak, zavedu primjenu raznih stimulatora (solne, sumporne kiseline i dr.) kako bi mogli da preradom smole proizvedu što jeftinije uglavnom dva mnogo tražena produkta: terpentin i kalofonij. Tako je od 4.680 proizvođača borove smole, na čijem se području zarezivala stabla u borovim šumama naročitim strugom svako 4—7 dana, da bi se postiglo što intenzivnije lučenje smole, u godini 1956. 3.342 proizvođača ili oko 71% prešlo na ekonomičniji način zarezivanja svakih 15 do 30 dana primjenom stimulacije razblaženom sumpornom kiselinom (50—65%). Tim postupkom znatna ušteda na radnoj snazi s jedne strane povezana je s intenzivnijim lučenjem smole i dosljejdno jeftinijom proizvodnjom s druge. Od sveukupnog broja bjelenica 1956. g. od 36,206.391 komada tretirano je stimulacijom sumpornom kiselinom 27,967.187 ili 77%. Proizvedena smola prerađivana je u dvadeset parnih destilerija uglavnom u Alabami, Floridi, Georgiji i državi Mississippi. Sa oko 9% manje bjelanica nego godine 1955. proizvedeno je u 1956. godini i pored velike suše svega borove smole 98% pro izvodnje prethodne godine zahvaljujući boljoj racionalizaciji radova. Proizvodnja terpentina u radnoj sezoni 1956/57. iznosi 612.000 bačava, uglavnom u parnim destilerijama 194.750 bačava, a u sulfatnom postupku 381.640 bačava. Kolofonija je prerađeno 1,324.220 bačava. Cijena terpentinu po galonu (uključiv bačvu) 0.87 dolara FOB New-York cijena kolofoniju (po Cwt = 50.8 kg) FF 9.00, WG 10.75, WW 11.15 i X .11.25 dolara. Ing. Rr. PROIZVODNJA PLOČA VLAKNATICA I IVERICA U SVIJETU (prema Unasylva 1957.) Proizvodnja ploča vlaknatica datira samo nekoliko decenija unatrag. Između dva rata proizvodnja se osobito bila razvila u USA, a tek posljednjih decenija ona uzimlje sve više maha i u evropskim zemljama. Naročito se snažno razvija u skandinavskim zemljama. Tako je 1929. god. proradila u Švedskoj prva tvornica ploča vlaknatica, a već 1940. god. izgrađeno je 14 postrojenja sa kapacitetom od 160.000 tona, od toga polovina od prilike tvrdih ploča. Za vrijeme od 1938.—1948. god. utrostručio se kapacitet proizvodnje ploča vlaknatica u skandinavskim zemljama, dok je 1948. god. proizvodnja u Evropi iznosila preko pola miliona tona, od toga preko polovine čvrstih ploča. Ploče vlaknatice označuju se po najnovijoj nomenklaturi (International Board Consultation Classification) kao nepresovane i presovane ploče. Ove posljednje uključuju prijašnju determinaciju] »polutvrdih, tvrdih i supertvrdih« ploča. Iz prednjeg proizlazi da nekad najjača proizvodnja ploča vlaknatica u Sjedinjenim državama Amerike iznosi danas manje nego polovinu svjetske proizvodnje, koja se za vrijeme od 1946—1956. godine povećala za preko 150%. Proizvodnja tvrdih ploča naglo se razvijala, te danas prelazi proizvodnju svih ostalih vrsti ploča vlaknatica zajedno. Proizvodnja ploča vlaknatica lijepo napreduje i u drugim zemljama svijeta posljednjih godina, tako naročito u Japanu, na Formozi, Filipinima. Planirana je proizvodnja do g. 1960. u SSSR-u sa 430.000 t u Čehoslovačkoj sa 60.0001; u Poljskoj sa 106.000 tona godišnje. Sve u svemu prema dosadašnjem razvitku proizvodnja ploča vlaknatica u svijetu trebala bi koncem godine 1960 da se popne do pet miliona tona godišnje, od toga bi proizvodnja tvrdih ploča iznosila oko tri miliona tona. Svjetska potrošnja ploča vlaknatica (isključiv Kinu) kreće se na oko 3.5 mil. tona, prosječno u zemljama Sjev. Evrope od 20 kg, a u Aziji od samo 0.1 kg po stanovniku. Rapidni porast kapaciteta novih tvor nica i postrojenja za proizvodnju ploča vlaknatica najbolji je dokaz mnogostruke upotrebe. — Ing. Rađimir |