DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 81     <-- 81 -->        PDF

m), koji se nalazi između Ilirske Bistrice,
Postojne i granice NRH, njegova orografska
struktura, geološka formacija (uglavnom
kredni vapnenci, nešto jura, lapori i
pješčenjaci iz eocena), morfološki izgled,
koji je tipičan za područja Visokog krša.


V. Manohin: Podneblje Snežnika i okolice,
str. 17—22. Pisac najprije razmatra
osnovne faktore, o kojima ovisi značaj klime.
Zatim na naučnoj osnovici daje analizu
i sintezu klimatskih faktora: insolacija,
pritisak zraka, temperatura, oborine
i njihov raspored, utjecaj dužine ležanja i
debljine snijega na temperaturu i vegetaciju,
vjetrovi (napose postanak i brzina
bure), utjecaj orografskih faktora odn. reljefa
na klimu.
V. Tregubov: Šumske biljne zajednice,
str. 23—65. Po značaju i opsegu to je jedan
od najznačajnijih radova u ovoj publikaciji.
Pisac, iskusan istraživač šumske vegetacije,
i u radovima ove publikacije povezuju
šumsku tipologiju s rješavanjem
pojedinih problema iz uređivanja šuma:
1. U uvodu ovog rada najprije iznosi teoriju
o tipovima šuma i uopće biljnih zajednica
na temelju vlastitih iskustava i radova
drugih autora: stanište, sistematske
jedinice vegetacijskih zajednica, pojam
klimaksa i biocenoze, vegetacijske sukcesije,
tipovi šuma. 2. Klasifikacija biljnih
zajedn´ca čini zasebnu studiju. Na temelju
prijašnjih istraživanja u bosanskim prašumama
i drugim šumama, kao i na temelju
podataka mnogih drugih autora Tregubov
smatra, da se za šumu jele-bukve na području
dinarskih planina mora subasocijacija
Fa™etum croaticum abietetosum Horv.
izdignuti u asocijaciju Abieto-Fagetum
dinaricum, jer te šume čine poseban makroekološki
izdvojen pojas, u kojemu se
nalazi mnogo subasocijacija. 3. Iznesena
je ukratko metoda proučavanja vegetacije
po Braun-Blanquetu, sabiranje terenskih
podataka i sistematsko obrađivanje tih
podataka. 4. Opis biljnih zajednica na temelju
istraživanja na Sneženiku, i to za
asocijaciju Abieto- Fagetum dinaricum ove
subasocijacije: omphalodetosum vernae,
lycopodietosum annotini, homogynetosum
silvestris, mercurialetosum perennis sa popisima
biljaka sistematski iznesenih u tabelama.
Dalje je opisana poznata asocijacija
Fagetum subalpinum, nova asocijacija
Ulmeto-Aceretum; od zajednica četinjača
poznata subasocijacija Abieto-Calamagrostidetum
piceetosum i nova A.-C. goodyeretosum,
kao i poznate asocijacije Piceetum
croaticum subalpinum i Pinetum
mughi.
M. Kodrič: Pedološka istraživanja, str. 67
do 79. U vrlo sažetom obliku, vrlo pregledno
i jednostavno pisana studija omogućuje
da šumarski stručnjak dobije dobar profil
o načinu i rezultatima rada": U uvodu autorica
daje prikaz razvitka tla u odnosu
na klimu, petrografsku podlogu, reljef i
gospodarenje. U poglavljima 1 i 2 ukratko
se prikazuje način pedoloških istraživanja
i mogućnost utvrđivanja poznatih tipova
tla na temelju usporedbe sa biljnim zajednicama.
U pogl. 3 daje se pregled tipova
tla na Snežniku, i to: razvijena tla (smeđa
karbonatna duboka, jače zakiseljena i jako
kisela), prelazna slabo razvijena tla (humozna,
jako i manje skeletna) i nerazvijena
tla (zakiseljena i bazična), U pogl. 4
dokumentirano su opisani pojedini tipovi
tla; priloženi su vrlo instruktivni i lijepi
crteži tla i odgovarajuće šumsko drveće
zajedno s načinom njihovog zakorjenjivanja.
V. Kindler: Povijest snežničkih šuma,
str. 81—84, od doba Ilira, detaljnije od
XIV. vijeka i pogotovu od XVIII. vijeka.
Za nas u Hrvatskoj značajan je podatak,
da je snežnički šume god. 1889. pregledala
ekskurzija šumarske škole Križevci, a u
toku deset daljnjih godina mladi šumari iz
te škole bili su tu na praksi.
F. Dolgan: Uređivanje šuma na području
Snežnika s posebnim obzirom na revir
Leskova dolina, str. 85—105. U uvodu pisac
daje kratak historijski profil uređivanja
šuma; najinteresantniji je podatak, da se
je htjelo — kao i na području prebornih
šuma Hrvatske — gospodariti oplodnom
sječom, ali se od toga odustalo. 1. Upute
za inventarizaciju šuma, po prijedlogu
Hufnagla, za sva stabla od 8 cm pr. pr.
naviše, za utvrđivanje prirasta s pomoću
Presslerovog svrdla i za izračunavanje
vremena prelaza stabala iz nižih debljinskih
razreda u više; na temelju tih uputa
iz ondašnjeg doba može se razabrati, kako
se već na prekretnici našeg stoljeća nastojalo
uvesti suvremeni način gospodarenja.
2. Gibanje drvne mase, prirasta, broja
stabala i etata u reviru Leskova dolina
od god. 1912. po pojedinim gospodarskim
jedinicima, razdijeljenima po visinskim
pojasima:
godina 1912 1925 1936 1953


drvna masa 186 215 230 263 m3
"/o mase čet. 68 71 80 76
prirast 6,9 7,4 8,2 m3


79