DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 19 <-- 19 --> PDF |
malo ili ništa uradilo. Razloga tome ima više. Jedan od glavnih nedvojbeno leži u našem razmjerno neznatnom praktičkom iskustvu u tom pitanju, a drugi u tome, što se radi uglavnom o privatnom šumskom posjedu. Detaljnijem studiju te problematike se još nije pristupilo. Rezultata pokusa nemamo. Pokusi u toku, koje vrši Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, .su tek u početnoj fazi i zasada koncentrirani na razmjerno uskom području. Stoga se operativi ne mogu dati točno određene smjernice za rad. Neophodno je, da se poduzmu odgovarajuća opsežnija istraživanja. Ekološke i šumsko-florističke osobitosti tretiranog područja isključuju »slijepu« primjenu rezultata analognih istraživanja u inostranstvu. Usprkos pomanjkanju rezultata odgovarajućih pokusa kod nas, pokušat ćemo ipak, da na osnovu iskustava u drugim zemljama (koja će nam iskustva poslužiti jedino u svrhu orijentacije), vlastitih iskustava, kao i na temelju zasada šumarske nauke, zacrtamo bar osnovne puteve i smjernice, koje bi nas najbrže i najsigurnije mogle dovesti do postavljenog cilja — kvantitavnog i kvalitativnog poboljšanja takvih šuma. POBOLJŠANJE PROIZVODNJE DRVNE MASE I GOSPODARENJA U NISKIM ŠUMAMA. Zaštita tla i hidrološkog režima su baza na kojoj treba da temelji gospodarenje i melioracije šuma u tretiranom području. Postojeće stanje tla predstavlja polaznu točku svih šumsko-uzgojnih i meliorativnih mjera. Poboljšanje kvantitativne i kvalitativne proizvodnje drvne mase usko je povezano sa poboljšanjem tla i hidrološkog režima. Bez poboljšanja tla ne može biti ni poboljšanja proizvodnje drvne mase. I jedno i drugo poboljšanje je moguće izvesti samo postepeno, a ne odjednom. A. Ophodnja Činjenica je, da mediteranska i submediteranska klima pogoduju očuvanju vitaliteta reproduktivne snage panjeva i žilja, a time i većoj proizvodnji drvne mase u niskim i srednjim šumama. No ta snaga i ovdje podliježe općim fiziološkim zakonima. Normalno, ona se smanjuje sa starošću stabla odnosno panja. Ophodnja u tamošnjim niskim šumma danas varira između 10 i 12 godina, već prema ocjeni i potrebi samih vlasnika šuma. Niskim ophodnjama znatno se iscrpljuje tlo i reproduktivna snaga panjeva. Nemoguće je naprečac reći, koja bi ophodnja bila ovdje najpovoljnija. U tu svrhu bi trebalo izvršiti opsežna istraživanja. Na osnovu okularnih praktičkih zapažanja o reproduktivnoj snazi panjeva postojećih autohtonih vrsta na tlima raznih boniteta smatramo, da bi ta ophodnja trebala biti oko 20 godina. Produženje ophodnje od 10—12 godina na 20 godina bi, kao jedna od prvih uzgojnih mjera, svakako povoljno utjecala na stanište, a time i na povećanje produkcije i kvalitet drvne mase. B. Pretvaranje niskih šuma u niske šume sa pričuvcima i u srednje šume Niska šuma s pričuvcima i srednja šuma s nadstojnim stablima plemenitih vrsta drveća listača i četinjača su tipovi šuma, koji bolje od niske šume objedinjavaju potrebna svojstva ekonomske i ekološke prirode. 97 |