DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE


GODIŠTE 82 MART —APRIL GODINA 1958


GOSPODARENJE ŠUMAMA PRIMORSKE BUKVE


Ing. Branko Milas — Rijeka


U općoj problematici gospodarenja šumama i šumskim površinama
na obraštenom i golom primorskom kršu posebno mjesto zaprema šuma
primorske bukve. — (Fagetum seslerietosum autumnalis
Horv.).


Te se šume prostiru na vapnenoj podlozi uporedo sa jadranskom obalom
u srednjoj visinskoj zoni, tako da ispod njih dolaze šume hrasta medunca,
crnoga graba i crnoga jasena (Querceto ostrietotumcarpinifolia
e Horv.), a u višim planinskim masivima ta šuma postepeno
prelazi u šumu bukve i jele (Fagetum abietetosum
Horv.).


Na sjevernom Jadranu te šume počinju u nadmorskoj visini od cea
500 m, prema jugu diže se njihova donja granica sve više, a slijedi ju napred
označena šuma hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena. — I
gornja granica te šume vrlo je različita te na pojedinim mjestima dosiže
i nadmorsku visinu od 1300 m.


Kao što se u svojim donjim dijelovima spušta kao klin u hladnije
ekspozicije šuma primorskog hrasta, isto tako u svojim gornjim dijelovima
prodire u toplim ekspozicijama u šumu bukve i jele. — Na području sjevernog
Jadrana najniže se spustila šuma primorske bukve u uvali
Mošćenička Draga na području Učke kod sela Potoki 200 m nad
morem.


Pojas primorske bukve bio je ranije mnogo širi nego danas. U svom
gornjem dijelu on je ostao gotovo nepromijenjen dok se njegov donji rub
tokom godine znatno izmjenio. U potrebi za zemljom čovjek je krčio ta
područja primorske bukve, osnivao tamo zaselke i pretvorio šumu u obradivo
tlo. Tako je na pr. ispod Senjskog Bila u Velebitu nastao zaselak
Razboj ište (800 metara nad morem), gdje je ranije bila lijepa šuma primorske
bukve u kojoj su se tesala vesla, a jedan izolirani ostatak te šume
je predjel Vedr o Polje . — Okolni dio tih šuma utjecajem čovjeka
posve je uništen, te je prešao u šumu crnoga graba i sašike (O s t r i e t o
seslerietum autumnalis Horv.).


Naseljivanje čovjeka uz te šume imalo je i daljnjih nepovoljnih posljedica
jer su te šume često stradale od prekomjerne paše, odnašanja
listinca, sječe te požara. Sve je to uslovilo pretvaranje tih šuma najprije
u šikare i dalje konačno u goli krš.


81




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Ovdje treba napomenuti, da se obzirom na biološka svojstva bukve
i specifičnih klimatskih prilika Primorja ne može očekivati, da će se ovim
načinom oduzete površine primorske bukve melioracionim postupkom
ponovno ošumiti bukvom. Osim rijetkih izuzetaka, te će površine zapremiti
šuma crnog graba i sašike.


Osim na donjem rubu te šume, ima i unutar pojasa primorske bukve
devastiranih manjih ili većih površina, koje su iskrčene i pretvorene u
krš. Najljepši ovakav primjer, gdje je devastacija izvršena u nedavnoj
prošlosti imamo u gospodarskoj jedinici Učka šumarije Opatija odjel 71
i 72 (Sopačica). Na nadmorskoj visini od 800—1000 metara izvršena je prekomjerna
sječa bukve i vršeno stalno pašarenje tako, da je nestala šuma
primorske bukve a u ogoljelo tlo naselio se crni grab i javor gluhač (Ace r
obtusatu m).


Na području Narodnog odbora kotara Rijeka pokrivena je primorskom
bukvom površina od cea 15.000 ha dok degradiranih tala bukove šume
ima cea 4.000 ha.


U dubljim i povoljnim položajima sastojina primorske bukve imade
vrlo lijepu i tehnički vrijednu drvnu masu, dok na lošim terenima i nižim
predjelima prelazi u kržljavu šumu i konačno u golet. Prema tome kod
gospodarenja primorskom bukvom moramo razlikovati šumu redovnog
gospodarenja od degradiranih dijelova, koji se meliorativnim načinom
moraju opet uvesti u šumu urednog gospodarenja. Treba naročito istaći,
da se granice između šume urednog gospodarenja i degradiranih dijelova
može nepravilnim načmom gospodarenja veoma lako i brzo. izmijeniti na
štetu urednih šuma.


Najbitniji element gospodarenja tom šumom jest pitanje njenog prirodnog
pomlađivanja. Postoje već danas znatne površine tih šuma u koje
je uslijed jačeg prekidanja sklopa u većoj ili manjoj mjeri ušla trava sašika,
podlesnica (Sesleria autumnalis) što je djelomično ili potpuno
onemogućilo prirodno pomlađivanje.


Prema tome je prekomjerno »zakorovljenje« tla sašikom prvi stepen
degradacije šuma primorske bukve.


Na ovaj veoma važan elemenat gospodarenja nije se u prošlosti vodila
uvijek dovoljna briga, tako da možemo ustvrditi da je u cea 40% površine
primorska šuma bukve (cea 6.000 hektara) NOK-a Rijeka prejako zakorovljeno
sašikom.


U području primorske bukve vrlo se rijetko vodilo uredno gospodarenje.
Prvi počeci uređivanja šuma primorske bukve temelje se na metodi
oplodnih sječa dugog pomladnog vremena. Tako na pr. gospodarska osnova
iz godine 1895. za gospodarsku jedinicu »Jasenov o Bilo « šumarija
Novi Vinodol, određuje ophodnju 120 godina a ophodnjicu (pomladno doba)
40 godina. Drvnu masu dijeli na tri razreda starosti i to od 1 do 40 godina,
od 41—80 godina i od 81—120 godina. Elaborat iskazuje veoma mali postotak
građe: za bukvu 7,8% a za jelu 31%.


Noviji i novi elaborati za gospodarenje šumom primorske bukve sastavljaju
se po metodama uređivanja prebornih šuma, jer posebnih smjernica
za gospodarenje tim šumama nema.


82




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Po svom zaštitnom karakteru kojega te šume imaju gospodarenje se
u njima može provoditi samo po principima prebornog gospodarenja, ali
ono mora biti u mnogim postavkama usklađeno sa biologijom te šume.


Kod određivanja osnovnih elemenata u ostalim prebornim šumama
ne vodimo posebnog računa o urodu pojedinih vrsta drveća, dok je kod
primorske bukve taj urod jedan od najosnovnijih elemenata gospodarenja.


SI. 1. Predplaninska šuma
bukve (Fagetum subalpinum)
na tlu obraslom medveđim
lukom (Allium
ursinum). Šumarija Novi
Vinodol — Veliki Smolnik,
odjel 3


Analizirajući višegodišnje rezultate izvršenih sječa u pojedinim godinama,
moglo se na velikim područjima primorske bukve ustanoviti, da je
uspjeh prirodnog pomlađen ja bio jedino dobar u godinama jakog uroda
bukve. Ako je u to vrijeme prevedena sječa jačeg intenziteta, pomladak
se je snažno dig 3.0, 3 S3; äika se tek djelomično pojavila.


Iz gornjeg izlaganja možemo izvući zaključak, da bi se u pravilu u
šumi primorske bukve imale planirati i vršiti sječe jačeg intenziteta samo
u godinama dobrog uroda bukovog žira. Ovo je lijep primjer pravilnosti
uvođenja slobodne ophodnjice u gospodarenju prebornom šumom.


Kako redovito dobar urod bukve dolazi svake 6 do 8 godine, taj princip
sječe može se lako uskladiti sa slobodnom ophodnjicom unutar 10


8?,




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 6     <-- 6 -->        PDF

godina. U tom se slučaju u pojedinom odjelu sječa u jednoj ophodnjici
vrši i dva puta. Ovakav se način sječe ne može provoditi na čitavom području
primorskih šuma, jer dolazi interval nerodnih godina, kada ne bi
bilo sječe. Naročito ovaj metod ne bi bio uporabiv za šumarije koje gospodare
samo šumama primorske bukve.


Nakon svega napred iznešenog smatram, da bi slijedeći metod bio
najpovoljniji za gospodarenje u šumi primorske bukve.


Za svaku konkretnu sastojinu trebalo bi izvršiti inventarizaciju drvne
mase prema propisima za preborne šume i utvrditi sve elemente za njeno
gospodarenje (struktura, bonitet, prirast, vreme prelaza, sječivu masu itd.).


Zatim bi trebalo pristupiti prvoj doznaci drvnih masa, koja bi se izvršila
u visini određenog etata i intenziteta a u godini uroda sjemena. Kod
ove doznake vadila bi se prvenstveno stabla fizičke zrelosti i manje tehničke
vrijednosti i to tako, da se u sastojim pojedini dijelovi snažnije otvore,
prekine sklop, stvore povoljni ušlo vi za klijanje sjemena i grupimično
stvaranje podmlatka. Na ostalim dijelovima šume ne bi se vršila nikakova
sječa osim najnužnijih sanitarnih sječa. .


Na pojedinim partijama, gdje je tako rađeno postignuti su dobri rezultati.


Intenzitet sječe odredio bi se po metodi prebornaih šuma. Tako utvrđeni
intenzitet jest prosječni intenzitet cijele sastojine a prigodom primmjene
on bi se mogao mijenjati u punom skladu sa općim stanjem svake
pojedine sastojine.


Elementi koji bi odlučivali po njegovoj stvarnoj primjeni bili bi ekspozicija,
inklinacija, nadmorska visina, stanje podmlatka sastojine, bonitet
tla i ostali biološki i pedološki uslovi u sastojini.


Zbog potrebe drvnih masa u godinama slabog uroda sjemena vršile
bi se sječe u vidu prebiranja stabala.


Po ponovnom urodu sjemena vršila bi se po istom principu nova doznaka
i otvarale nove površine za pomlađenje (krugovi) a ujedno bi se
prema potrebi oslobađao podmladak ranije sječe. U kasnijim sječama bi
svako stablo imalo svoj značaj u sječi; jedno bi se sjeklo radi otvaranja
sklopa u svrhu pomladenja šume, drugo radi oslobađanja već postojećeg
podmladka i treće radi čišćenja i prorede. Sječa radi oslobađanja podmladka
mogu se provoditi za vrijeme nerodnih godina, a isto tako prorede
i čišćenje, čime bi se postiglo ujednačen je godišnjih prihoda iz tih šuma.


Prema tome bi se sječe u nekoj gospodarskoj jedinici mogle rasporediti
tako, da se jednaka masa siječe svake godine, bez obzira na urod
bukve. Nakon svake jače sječe provedene u godini uroda sjemena provela
bi se inventarizacija i izračunali svi potrebni elementi za utvrđivanje
smjernica gospodarenja.


Analizom ovako dobivenih elemenata i njihovim upoređenjem u
raznim vremenskim razmacima, stvorili bi se zaključci o načinu gospodarenja
tom šumom. Sto je više sječa i inventarizacija to bi elementi bili
sigurniji.


U relativno kratkom vremenskom periodu od četiri sječe (7 x 4 = 28
godina) za 30 godina imali bi već dobre podatke za utvrđivanje gospodarenja
tom šumom.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Ovaj način gospodarenja jest prema napred obrazloženom kombinacija
preborne i oplodne sječe.


Preborna je to sjeća zbog toga što se tim načinom na izvjesnim dijelovima
sastojine ima postići preborna struktura ali ne pojedinačnih stabala
već grupimična. Nadalje je to preborna sječa i zbog toga što se u pojedinim
dijelovima šume, kao jakim strminama, jako ispranim i sterilnim dijelovima
tla, i u svim ostalim dijelovima gdje se ne smije vršiti jače otvaranje
sklopa, provodi samo preborna sječa.


*-


SI. 2. Prve sječe u prašumskom tipu sastojine bukve i jele (Fagetum abietetosum).
Šumarija Novi Vinodol — Veliki Smolnik, odjel 2


Unutar pojedinih grupa gdje postoji mogućnost jačeg otvaranja sklopa
vodi se umjerena oplodna sječa u svrhu što bržeg i uspješnijeg pomlađenja
i sprečavanja širenja sašike.


Razumljivo je da se takove sječe u krugove ili manje progaline smiju
vršiti samo tamo gdje za to postoje posebni uslovi (humozno tlo, zaštita
od vjetra i t. d).


Ovim načinom gospodarenja osiguralo bi se uspješno pomlađenje
šume, onemogućio ulazak sašike u sastojine i uzgajala bi se vrlo vrijedna
masa bukve, a produktivna snaga tla trajno održavala.


Ukoliko se u šumi primorske bukve već uselila sašika u manjem obimu,
može se ona ukloniti mehaničkim putem i sastojina podsaditi. Za
vrijeme uroda sjemena u ovakovim sastojinama najbolje je mjestimično
izdrljati tlo da se ukloni sašika i podsije bukva.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Za razmatranje problematike gospodarenja šumom primorske bukve,
potrebno je izvršiti analizu u dva različita područja njenog rasprostranjenja.
Jedno je područje gorskih lanaca u kojima prema svom položaju,
nadmorskoj visini i ekspoziciji ta šuma dosiže do samih planinskih vrhova,
a drugo je područje ono, gdje u svojoj gornjoj visinskoj granici postepeno
prelazi u šumu jele i bukve.


Na području NO kotara Rijeka prvi primjer (dizanje šume primorske
bukve do vrha gorskih lanaca) čine šume Učke a drugi primjer (vezanje
uz šumu jele i bukve) čine bukove šume na padinama Velike Kapele i
Velebita.


A) Razmatranje problematike gospodarenja šume primorske bukve na Učki


Čitava istočna padina Učke čini jednu cjelinu te u površini od 4.700
ha sačinjava gospodarsku jedinicu »Učka«, koja je u cjelosti pokrivena
šumom primorske bukve.


Još 1900. godine to je bila prašuma, u kojoj su pojedina bukova stabla
imala i preko jednog metra prsnog promjera. U toj se je šumi sjeklo samo
nešto za ogrijev, a od tehničkih sortimenata tesala su se samo vesla.


Za vrijeme talijanske uprave u godini 1921-1923 započelo je iskorištavanje
drvnih masa i posječeno je cea 240.000 m3. Vlasnik šume bila je
Općina Opatija a eksploataciju su vršile privatne firme.


Obrast tih šuma bio je potpun a pojedini odjeli imali su drvnu masu
i do 400 m3 po 1 ha. U nekim odjelima bila je tako intenzivna sječa, da se
smanjila drvna masa na polovinu. Naročito su bile snažne sječe provedene
uz komunikacije.


Nakon te sječe u veliki dio površine ušla je sašika koje ranije u tim
šumama nije bilo, a posljedica je bilo nedovoljno pomlađivanje šuma. —
Rezultat ovakovih sječa bila je i znatna pojava sušenja vrhova i pojedinih
bukovih stabala koja se proširila na cijelu gospodarsku jedinicu. Uslijed
naglog otvaranja sklopa, a naročito nakon nekoliko uzastopnih sušnih
godina izmjenila se znatno vlaga u tlu i stabla su bila izložena na čitavoj
svojoj dužini jakoj sunčanoj žegi, pa je moralo nastati znatno sušenje
stabala.


Kao predmet detaljnog razmatranja primorske šume bukve na Učki
uzet je u toj gospodarskoj jedinici odjel 26 sa površinom od 47,45 ha. Nadmorska
visina je 892—1089 m, ekspozicija jugo-zapadna. U odjelu su položene
primjerne pruge na 7,24% površine i obračunati taksacioni elementi
koji su izneseni u tabeli broj 1.


Podaci po jednom hektaru razvrstani su po debljinskim stepenima od
5 cm i za svaki stepen obračunat je broj stabala, postotak broja stabala,
drvna masa, postotak drvne mase te prirast i vrijeme prelaza.


Za grubo utvrđivanje ostalih taksacionih elemenata izabrano je u
svakom debljinskom stepenu nekoliko modelnih stabala na kojima je
izvršena analiza. Stabla su oborena, direktno su izmjereni prsni promjeri,
visina stabala, dužine i promjer svakog pojedinog sortimenta, a iz prsnog
promjera izrezan kolut radi utvrđivanja prirasta.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I


TABELA 1
GOSPODARSKA JEDINICA »UČKA« ODJEL 26. PODACI PO 1 ha


Deblj inski Broj %> broja Drvna masa Prirast Vrijeme prestepeni
stabala stabala m3 °/o m3 laza godina


I. 10—15 69 19 4 2 0,12 15


II. 16—20 57 16 8 5 0,18 14


III. 21—25 85 23 26 15 0,37 13


IV. 26—30 70 20 40 23 0,48 10


V. 31—35 52 14 46 27 0,46 12


VI. 36—40 23 6 31 18 0,27 13


VII. 41—45 7 2 13
8 0,10 15


VIII. 46—50 2 —
3 2 0,04 17


36-5 100 171 100 2,02


Bonitet: III/IV. (po Šuriću). — Nadmorska visina 892 m — 1089 m. — Ukupna
površina odjela 47.45 ha. — Primjerne pruge 7,24% površine.


TABELA 2


PROCJENA MOĐELNIH STABALA


Debljin- broj Pro- visina ms L trupci Trupci Trupci Pragovi Rudno , Ukupno
ski raz. mjer I. klase II. klase drvo


VII.
1 41 23,5 1,57 7/33 — — 2,6/31 —´ 0,79
0,60 0,19


II.
2 17 14,5 0,15 — 65/16 0,13
0,13


V. 3 32 22,5 0,89 3,6/31 3/27
0,48





0,27 0,21


III.
4 23 18,5 0,37 — — 9/22 0,34
0,34


III. 5 21 17,5 0,29
8,5/18 0,22


— —


0,22


III. 6 22 16 — 0,29
2,5/19 0,27


— —


0,27




_t_


VI.
7 36 20.— 1,01 3,6/33 3,6/35 2,6/29 0,84
0,31 0,36 0,17


II.
8 17 12 — 0,13 — ´ — 5/15 0,09
0,09


IV. 9 26 17.— 0,43 4/25
10,20


—-— — —


0,20


IV.
10 27 21.— 0,59 — " 4/25 — 7/19 0,40
0,20 0,20


I.
11 13 13,5 0,08 — — ´ — — 5/12 0,06
. i: ´ 0,06



´ " ´





I. 12 12 11.— 0,05 —_ — 3,5/12 0,04


0,04


VII.
13 47 24.— 2,13 4/45 3,5/37 3,5/43 2,6/35 1,78
0,64 0,38 0,51 0,25
7,98 1,24 0,96 1,48 0,61 1,35 5,84




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Procjena masa i sortimenata pojedinih modelnih stabala iznesena je
u tabeli broj 2. a procjena modelnih stabala po debljinskim stepenima
iznesena je u tabeli broj 3. ,.*´..,. ^


Kako odjel ima bonitet III/IV. (po tabela ing. Sunca) to bi utvrđena
drvna masa od 171 m3 po ha obzirom na nadmorsku visinu sastojine odgovarala
Međutim iz iznešenog broja stabala po debljinskim stepenima i
sastavljenog grafikona broja stabala vidi se da struktura sastojine nije
povoljna. Grafikon broja stabala ukazuje na griješke dosadašnjeg gospodarenja
i na karakter jakih oplodnih sječa u prošlosti.


Najveća mana strukture jest u tome što ima premalo stabala prvog


(I) i drugog (II) debljinskog stepena ali isto tako ima i premalo stabala
šestog (VI) sedmog (VII) i osmog (VIII) debljinskog stepena, dok se ukazuje
preveliki broj stabala u trećem (III), četvrtom (IV) i petom (V) debljinskom
stepenu.
(jtspedorjka jedinica ,Oč^o txA%/ 2€


_ Lrmfik<"> biÖ/Q SK>f*m/m 6."f". 4/tvn´h Ti0.ii
« *
15 j
0
7* ** N. / V »
H to
to .
*
i . * 5\ Jb .
+ o to
.
Je}
Q že
23 to . * *s
«0 10
« jt


~*-*lž


rr~ l ts -n



A> 25 So SS *o +$ fO


0 ?3 20 15 30 35 125 1JS 22.S 2ZS 12.5 i7,S ili *Z*


Ovdje treba napomenuti da šuma primorske bukve po svom geografskom
rasprostranjen ju, po svojim klimatskim prilikama i po svom karakteru
čiste bukove sastojine naginje jednodobnoj strukturi. Ovo nam dokumentira
i iznesen grafikon broja stabala. Prema tome zahtjev za stvaranje
preborne strukture nema u šumi primorske bukve isti znacai kao što ga
ima u drugim prebornim šumama. Ovoj šumi manjka i najosnovmji element
prebora jele. — Prema tome napred izneseni metod sječe u sumi
primorske bukve jest jedini pravilni način njenog gospodarenja.


Iz obračunatog i iznešenog vremena prelaza po debljinskim stepenima
(tab 1) vidi se da je najbolji prirast u četvrtom debljinskom stepenu (26
do 30 cm), a da prirast naglo opada u sedmom i osmom debljinskom stepenu
(41—45 cm i 46—50 cm). Iz ovoga zaključujemo da se u šumi pri




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 11     <-- 11 -->        PDF

morske bukve III/1V. bonitet ne treba u pravilu uzgajati bukvu iznad 45


cm prsnog promjera. Ovu analizu prirasta masa treba podvrgnuti i kvali


tetnoj analizi po istim debljinskim stepenima.


Prirast drvne mase po ha obračunat je sa 2,02 m3. Ako ovaj prirast
uporedimo sa tabelama prirasta drvnih masa koje vrijede za preborne
šume za isti bonitet i istu nadmorsku visinu vidimo, da je on po jednom
hektaru niži za 0,54 m8. Ovo, a i neka druga mjerenja na području primor.
ske bukve, upućuju nas na to, da je za te šume potrebno provesti detaljno
ispitivanje prirasta jer postoje opravdani razlozi da se vjeruje da je taj


prirast niži za iste bonitetne razrede od ostalih prebornih šuma.


Napred smo spomenuli da uz analizu prirasta drvnih masa treba pro


vesti i analizu kvalitete.


U tabeli broj 2. izvršena je procjena modelnih stabala i za svako po


jedino stablo izneseni sortimenti i obračunata njihova drvna masa. U tabeli


broj 3 razvrstana su modelna stabla u debljinske stepene i za svaki stepen


izbačen je postotak građe.


Kod ocjene kvaliteta primorske bukve treba da iznesemo tri najhit


nije odlike njene kvalitete. U prvom redu drvo primorske bukve je u^naj


većem dijelu bijelo, bez crvenog srca. Zatim su sljepice u tom drvetu


često veoma male i zdrave i konačno zimotrenost stabala je daleko rijeđa


nego u bukovim stablima u ostalim prebornim šumama.


Ako uporedimo bukvu u šumi primorske bukve sa bukvom istog bo


niteta u šumi bukve i jele, vidimo da šuma primorske bukve ima prosječno


15 do 20% više građe nego šuma jele i bukve.


Mi smo napred utvrdili da se u konkretnoj sastojini (Učka odjel 26)


mogu stabla uzgajati do 45 cm prsnog promjera, kada prirast opada. Ovdje


treba spomenuti da je kvalitet drveta u toj šumi i kod 45 cm dobar i da


bi se obzirom na to mogla stabla i dalje držati. Sasvim je drugi slučaj sa


bukvom u šumi jele i bukve. Tamo s opdanjem prirasta istovremeno i


naglo opada kvalitet.


Prema priloženoj tabeli broj 3. vidi se da razmatrani odjel 26 ima


veliki postotak tehničke drvne mase, koja s rudnim drvom iznosi 70%


a bez rudnog drva 54%.


Iskorištavanje tankog bukovog sortimenta u šumama primorske bukve


zaseban je problem. Prema jugoslavenskom standardu on pada u bukovo


rudno drvo, koji ima odličnu kvalitetu. Kako za bukovo rudno drvo nema


naročite potražnje, potrebno je da se ova građa obzirom na svoju kvali


tetu koristi u druge svrhe, kao drvo za pokućstvo, za galanteriju, pa kao


i bukovo celulozno drvo. Od tanjeg bukovog materijala često je paljen


drveni ugljen odlične kvalitete. Bukov ogrijev primorske bukve velike je


kalorične vrijednosti.


Iz svega napred navedenog možemo povući slijedeće smjernice za go


spodarenje šumom primorske bukve:


1. Sječa jačeg intenziteta može se provoditi samo u godinama dobrog
uroda bukvice, a u ostalim godina samo takvog intenziteta, koji nedozvo-
Ijava širenje sašike.
2. Visina etata (intenzitet sječe) treba da se uskladi sa prirastom šume
koji za svaki pojedini bonitet treba ispitati.
89




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 12     <-- 12 -->        PDF

3. Za svaki pojedini bonitetni razred treba ispitati vrijednost prelaza
po debljinskim stepenima i utvrditi debljinsku granicu uzgoja bukve koja
uz druge elemente odlučuje o sječi stabala.
4. Sječivi etat treba odrediti kao i za ostale preborne šume upoređenjem
grafikona drvnih masa, grafikona broja stabala, prirasta, normalne
drvne mase i t. d. i isti realizirati tako da se provodi preborna sječa a na
pojedinim dijelovima, gdje zato postoje uslovi, da se ta sječa vrši u krugovima
ili manjim plohama a sa jačim intenzitetom (umjerena oplodna sječa)
u svrhu stvaranja grupimične preborne strukture sastojine.
5. U proređenim sastojinama treba provoditi samo sanitarnu sječu i
sječu manjičavi h stabala, dok se ne postigne pomlađenie površine
a prema potrebi u tim sastojinama treba održavati i zdrava stabla slabijeg
prirasta. (Konkretno preko 45 cm).
6. U svrhu pravilnog iskorištenja drvnih masa treba osigurati prođu
kvalitetnih tanjih bukovih sortimenata.
7. U čitavom gospodarenju treba voditi najtočniju evidenciju, kako
bi se što prije mogli utvrditi osnovni principi za gospodarenje šumom
primorske bukve.
Jedan poseban i vrlo važan problem gospodarenja šumom primorske
bukve jest mogućnost, pravilnost i metod unašanja četinjara u te šume.
Taj se problem sasvim drugačije očituje u šumi primorske bukve koja
nije vezana sa šumom bukve i jele od one šume koja se na nju veže.


TABELA 3
PROCJENA MODELNIH STABALA PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA


Broj Stepen m3 T r u p c i Rudno Svega Građa %
stabala L I. II. Prag. sa
rudnimbez
rudnog
11, 12 I. 0,13 — — i — — i 0,10 0,10 77 —
2, 8 II. 0,28 — — — — 0,22 0,22 78 —
4, 5, 6 III. 0,95 — — — — 0,83 0,83 87 —
9 i 10 IV. 1,02 — — 0,40 — 0,20 0,60 59 41
3 V. 0,89 — 0,27 0,21 — — 0,48 54 54
7 VI. 1,01 — 0,31 0,36 0,17 — 0,84 83 83
1 VII. 1,57 0,60 — — 0,19 — 0,79 50 50
13 VIII. 2,13 0,64 0,38 0,51 0,25 — 1,78 83 83
7,98 124 0,96 1,48 0,61 1,35 5,64 70 —
7,98 124 0,96 1,48 0,61 — 4,29 — 54


U gospodarskoj jedinici »Učka« ne dolaze prirodno četinjari. Oko god.
1900 i ranije započelo je umjetno unašanje četinjara smreke i jele u te
šume i to bilo sjetvom sjemena bilo sadnjom biljka. Prema podacima kojima
raspolažemo uspjeh tih radova bio je dobar, jer su položaji ispravno
birani i radovi solidno provađani. Međutim pravu analizu samih radova
ne može se provesti, jer se daljnja briga o tim radovima nije mogla voditi
zbog prekomjernih sječa a naročito zbog stalne paše koja se neprestano
provodila. Osim toga kako u okolici nije bilo nikakovih četinjara veoma
su često sječena ta stabla čim bi malo porasla.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 13     <-- 13 -->        PDF

B) Razmatranje problematike gospodarenja šumom primorske bukve
koja se veže uz šumu bukve i jele


Opći elementi gospodarenja, koji su u ranijim razmatranjima izneseni
za šumu primorske bukve na Učki vrijede u cijelosti i za one šume
koje se vežu uz šumu bukve i jele.


Međutim u ovim se šumama može pratiti proces prirodnog zasijavanja
i ulaženja četinjara (jele) iz viših područja šuma bukve i jele u niže po


dručje šume primorske bukve.
TABELA 4
DRVNA MASA PRIMORSKE BUKVE po 1 ha
Gospodarska jedinica »Jelovac—Knežev Vrh«
Debljinskirazred
Odjel 4Bukve i
Odjel 1
Bukva Bukva
Odjel 3
Jela SVEGA
m5 m3 m3 6/o m3 o/o m3
1 — 10 — 20 cm 75 14 13 41 19 59 32
11 — 21 — 30 cm 70 52 62 73 17 27 79
III —31 —40 cm 16 95 114 93 8 7 122
IV —41 —50 cm 5 60 89 98 2 2 91
V —51 —60 cm 2 9 19 95 1 5 ´ 20
VI — 61 — 70 cm — 3 3 100 — — 3
VII —71 — — 1 100 — — 1
SVEGA: 168 233 301 84 47 16 348
Bonitet V. IV. III. II.
Fizička zrelost 35 cm 45 cm 50 cm
Expozicija Z—I J—Z J—JZ
Nad. visina 1100 -1250 1200-1324 1050-1300


Za ovo razmatranje uzeli smo gospodarsku jedinicu »Jelova c —
Kneže v Vrh« odjel 4, 1 i 3. (Šumarija Krasno). U ovoj je gospodarskoj
jedinici provedeno klupiranje čitave drvne mase iznad 10 cm prsnog
promjera a u svrhu sastava revizije dugoročne osnove sječa. U priloženoj
tabeli broj 4 izneseni su podaci po 1 ha po debljinskim razredima za sva
tri navedena odjela.


Odjel 4 je sastojina primorske bukve koja čini donji rub šume, ekspozicija
zapadna, peti (V) bonitetni razred. U sastojini se primjećuje pojedinačni
jelov podmladak zasijan iz stabala gornjih predjela. Koristeći
mikroklimu unutar bukove sastojine taj se podmladak razvio samo pod
krošnjama bukovih stabala, veoma sporo raste, u kasnijoj se dobi djelomično
posuši a djelomično dosiže debljinu od 10—12 cm. Prema tome
ovdje ne postoje posebni uvjeti za unašanje jele.


Sasvim drugu sliku daje nam odjel 1. koji je boljeg boniteta (IV) i
povoljnije ekspozicije (istok). Detaljnim pregledom tog odjela utvrđeno
je da u njemu ima pojedinačnih skupina jelovih stabala, koja u rastu naj




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 14     <-- 14 -->        PDF

više dosižu samo krošnju bukovih stabala nakon čega završe rast u visinu,
poprimaju tanjurasti oblik i znatno smanjuju svoj prirast. Ta stabla redovito
ne urode sjemenom a nastala su isto kao i ona u odjelu 4. zasijavanjem
iz viših područja.


Konačno imamo u odjelu 3. sastojinu primorske bukve trećeg (III)
boniteta, koja postepeno prelazi u šumu bukve i jele. U ovoj sastojini
dolazi uz 84% bukve i 16% jele. Jela ovdje već rađa sjemenom zaprema
vlažnije udolin e i čini sastavni dio sastojine.


Prema tome u šumi primorske bukve moramo razlikovati područja u
kojima može uspijevati jela ali nema stabala, koja bi rađala sjemenom
i pomladila tu površinu, od onih područja u kojima dolazi jela, rađa sjemenom
i sama se pomlađuje.


SI. 3. Grupa mješovitog jelovog i bukovog
prirodnog pomlatka. Sum. Ogulin — Crna
Kosa. (Foto dr. Vajda)


Kako je jela jedna od naših najtraženijih vrsta a u području primorske
bukve postoje ušlo vi da se ona proširi i van svog današnjeg područja,


treba provoditi sistematsko zasijavanje bukovih sastojina jelovim sjemenom.
Kod ovoga rada treba se rukovoditi općim biološkim zahtjevima jele,
a putokaz za taj rad daju nam pojedina jelova stabla nikla iz sjemena susjednih
sastojina.


Osim prostornog treba taj rad planirati i vremenski. Mi smo ranije
istakli, da se u vrijeme uroda bukovog žira ima posvetiti puna pažnja zasijavanju
površina bukvom i provoditi intenzivnije sječe. U te godine ne
treba provoditi nikakovo podsijavanje jele već taj posao obavljati u međuvremenu
uroda bukovog žira. Kako jela rodi češće nego bukva, ovaj se
plan može lako izvršiti.


Zbog potrebe održanja gušćeg sklopa u sastojini primorske bukve, ne
dolazi u obzir uzgoj smreke, kao mješovite sastojine sa bukvom. Smreka
dolazi kao vrsta za pošumljavanje pogodnih čistina i većih progalina.


U pogledu gospodarenja sa jelom i smrekom u šumi primorske bukve


treba istaći slijedeće:
U prvom redu treba za svaku sastojinu odrediti do koje debljine treba
i može da se uzgaja jela ili smreka. Taj element nije ovisan samo o boni




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 15     <-- 15 -->        PDF

tetu staništa već u velikoj mjeri o ekspoziciji i ostalim klimatskim uslovima.


Pošto se ovdje i jela i smreka nalaze van svog optimalnog područja,
´»je osim analize prirasta drvne mase potrebno posebno provesti i kvali;
etnu analizu (učešće grešaka drveta na rast stabla).


Procjena jelovih stabala na području šume primorske bukve često je
veoma teška, jer nikakav vanjski znak ne da naslućivati trulež (crvena
trulež) koja se širi u stablu jele, a koja se tek može konstatirati kad se
stablo obori i prereze.


Analizom procjenjene i izrađene drvne mase u nekoliko slučajeva
utvrđeno je, da od procjenjene mase trupaca zbog nevidljive truleži otpada
\0—15% od mase, a koja je bila procjenjena kao tehničko drvo.


Prema tome u ovoj je šumi za sjeću pojedinih stabala u prvom redu
mjerodavna njihova kvaliteta, a zatim tek prirast.
Iz svega napred obrazloženog zaključujemo:


1. Unošenje četinjara, jele i smreke u šumu primorske bukve redovit
je i važan zadatak šumarija.
2. Taj rad treba planski provoditi i to po prostoru i vremenu.
3. Za uzgoj četinjara u šumi primorske bukve treba po bonitetnim
razredima izvršiti uz analizu prirasta i posebnu analizu kvaliteta, kako bi
se mogla odrediti smjernica za uzgoj četinjara u tim šumama.
Šume primorske bukve, vrijedan su ekonomski objekt našeg Primorja,
te pridonašaju razvitku drvne industrije u ovom kraju.


Pravilno gospodarenje tim šumama od velike je vrijednosti za njihovo
održanje, jer one čine prelaz od našeg golog primorskog krša u bogate i
vrijedne planinske preborne šume bukve i jele.


SUMMARY


The author analyses the management problems of the Littoral Beech forests


(Fagetum seslerietosum autumnalis) occupying the middle altitudinal zone of the


lime parent rock ranging from 500 to 1200 m. above sea level and extending over


mountain massifs along the Adriatic.


Below this forest occurs the forest community of Pubescent Oak, Carpinus


duinensis Scop., and Manna Ash (Querceto-Ostryetum carpinifoliae) and above it


the forest of Silver Fir and Beech (Fagetum abietetosum).


The possibility of natural regeneration of this forest represents the essential


element for its management. With heavier opening of the canopy there develops on


the ground vigourously and quickly the Sesleria grass (Sesleria autumnalis) which


renders the natural regeneration impossible.


For that reason the fellings of stronger intensity can and may be applied


only in good seed-years in order to establish the young crop and to check the pro


pagation of Sesleria. Further fellings should be performed with a low´ intensity in


order not to allow the development of Sesleria.


Taking into consideration the general biology of this forest community and its


tendency to produce even-aged structure, it is necessary to apply fellings of higher


intensity in the form of circles at the time of good seed-year and thus enabling


regeneration. After the second seed-year fellings should take place in new circles


as well as to be enwidened in the older ones in order to create a group selection


structure of the whole stand.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Analysing a well-managed forest of the Littoral Beech it was established that
the share of the technical timber in the total volume of standing crop amounts to
54%, and even to 70% if mining timber is included.


As regards the forest of the Littoral Beech it is possible and necessary to
introduce into it conifers as Silver Fir and Spruce. Silver Fir can be considered
as a species which is to be grown in the stand together with Beech while Spruce
as an improvement species in openings.


We can distinguish between three characteristic zones in which Silver Fir
can be grown:


1) A zone in which the Silver Fir can be established under the crowns of
Beech by sowing, and raised enjoying favourable microclimatic conditions under
the Beech stand. Diameter growth of Silver Fir finishes with 10—15 cm., and it does
not seed at all.


2) A higher zone, in which occurs the natural regeneration of Silver Fir from
higher regions. It grows there only to the crown height of the Beech and then finishes
abruptly its growth in height and in diameter.(20—30 cm. d. b. h.) without seeding
at all.


3) The highest zone, where Silver Fir propagates naturally occupying more
favourable places in the stand and establishing mixed stands with Beech in groups
or stem-wise, while the trees produce seeds.


On the basis of the increment and quality analyses of the diameter classes
as well as by their mutual comparison it was established that the Beech even after
a high decrease of increment does not degrade in quality. In contrast Silver Fir
and Spruce after the decrease of their increment — and even earlier — degrade also
in quality, so that for these two species it is necessary to establish for individual
site classes by a quality analysis the limits of the rotation.


GOSPODARENJE U LISTOPADNIM PRIMORSKIM ŠUMAMA NISKOG
UZGOJA I NJIHOVO MELIORIRANJE


Ing. Boris Regent — Rijeka


UVOD


U pogledu florističkog sastava šuma, priobalno područje Kvarnerske
oblasti spada među najzanimljivije krajeve naše domovine. Na razmjerno
neznatnim prostranstvima razvijene su ovdje različite šumske zadruge.
Idući od mora prema unutrašnjosti, te se zadruge nižu od sredozemske do
visokoplaninske šumske vegetacije.


Geološki je veći dio ovog područja sastavni dio t. zv. krške, a daleko manji,
eocenske formacije. Teren se od mora naglo uzdiže do 200—300 m nad morem, a
potom postepeno do nekih 700 m. Veoma česti su karakteristični nadzemni kraški
fenomeni: doći, doline, vrtače, uvale i drugo.


Kvarnerski bazen se nalazi na granici dvaju klimatskih područja: sredozemskog
i pontskog. Tipična je razlika u klimi obala i unutrašnjosti. Blažu klimu imaju niži
predjeli, oštriju viši. Štetno djelovanje bure osjeća se manje-više u čitavom području.
Velika disproporcija postoji između oborina i otjecanja vode. Uzrok toj
pojavi su jaka evaporacija i priroda kraškog terena. Nestašicu površinskih voda
uvjetuje geotektonski sastav kraške formacije. Oborine su veoma obilne (god. prosjek:
Rijeka 1593 mm, Opatija 1726 mm, Veprinac 2053 mm, Učka 3170 mm). Njihova
razdioba tokom godine je nepovoljna, naročito u odnosu na vegetacijski period. Tako
na pr. na proljeće otpada od 25,0—29,4% ukupnih godišnjih oborina, a na ljeto tek
16,5—17,0%. Najviše oborina pada u jesen (32,4—38,8%).