DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
79 REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Za razliku od dosadašnje prakse da se redovne godišnje skupštine održavaju v Zagrebu, ovoga puta skupština je održana u Opatiji. Skupština je održana 8. i 9. veljače 1958. u dvorani hotela »Central«. Bilo je prisutno 250 članova, koji su imali pravo glasa. Predsjednik društva ing. Nikola Šepić otvorio je skupštinu pozdravivši prisutne goste: Jovicu Sijana, sekretara Sekretarijata za šumarstvo NRH; Koprivu Josipa, potpredsjednika NOK-a Rijeka; Zagar Dragu, predsjednika NOO Delnice; Karanović Branka, predstavnika Glavnog odbora SSRN Hrvatske; Stanivuković Stevu, člana Izvršnog odbora Glavnog zadružnog saveza Hrvatske; ing. Turk Zdravka, delegata Saveza šumarskih društava Jugoslavije; ing. Simončić Vladu, delegata Društva šumara i tehničara Slovenije; prof. dr. Anić Milana, pročelnika Šumarskog odjela Polj. šumarskog fakulteta u Zagrebu; ing. Würth Milivoja, predstavnika Stručnog udruženja šum. privrednih organizacija Hrvatske; Rudić Dragana i Smojver Ivana, predstavnike Lugarskog društva Hrvatske, Nakon što je pročitao pozdravne brzojave šumarskih društava Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Stručnog udruženja drvne industrije Hrvatske, ing. Šepić komemorira umrle drugove; ing. Demokidova, ing. Ferića I., ing. Smilaja I. i ing. Vojčunasa N., kojima skupština odaje počast minutom šutnje. U svom uvodnom govoru predsjednik naglašava da Šumarsko društvo kao društvena organizacija ima svoj početak još u prošlom stoljeću. Već 1846. osnovano je Šumarsko udruženje, koje nastavlja rad od 1876. pod imenom Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Društvo, dakle, ulazi u 112 godinu svoga opstanka, a njegovo glasilo Šumarski list izlazi već 81 godinu. Zadaci Društva jesu: organizaciono povezivanje šumarskih stručnjaka, ideološko-političko, ekonomsko i stručno uzdizanje članstva, povezivanje nauke i prakse, suradnja sa organima društvenog upravljanja na stručnim i organizacionim problemima i propaganda o šumarstvu i značenju šuma. U daljnjem govoru predsjednik je rekao: — Ovo je prva skupština poslije rata koja se održava van Zagreba. Nije slučajno da se ona održava u Opatiji. Održavanjem skupštine u Opatiji htjeli smo naglasiti važnost šuma u Istri. Ona dodu´še nema tako bogate šume kao ostali dio naše republike Hrvatske, ali njene šume imaju važnu ulogu. One su odigrale svoju ulogu i imale živog udjela u narodnooslobodilačkoj borbi — bile su valjani drugovi borcima za slobodu´. One su pridonijele da se Istra pripojila matici zemlji Hrvatskoj i Jugoslaviji. Nakon izbora radnog predsjedništva (Kabalin, Anić, Šerbetić, Cvitovac i Knezović) predložen je dnevni red. Osim izvještaja, diskusije i zaključaka prvoga dana skupštine naročito je bio koristan program drugoga dana: održavanje stručnih referata sa demonstracijama na objektima u okolici Opatije. Predavanje i demonstracije su održali članovi Kluba Rijeka: ing. Milas Branko, ing. Regent Boris i ing. Kabalin David (predavanja su štampana kao članci u ovom broju Šum. lista). Nakon prihvaćanja dnevnog reda i izbora komisija, skupštini je podnio tajnik ing. Žarko Hajdin svoj usmeni izvještaj, budući je pismeni dio izvještaja bio već ranije dostavljen klu´bovima (izvode iz pismenog i usmeni izvještaj tajnika objavljen je u daljnjem tekstu). Zatim je skupštinu pozdravio delegat Saveza šumarskih društava ing. Z. Turk, koji je između ostaloga rekao: — Svjestan sam da stojim pred uvaženim stručnim forumom, koji ima najviše tradicije u našoj zemlji, koji se na stručnom i praktičnom polju afirmirao, te kroz čiji rad treba da se osjeti na stručnom polju i napredak naše zemlje. — On je dalje naglasio ulogu struke u cjelokupnom privrednom zbivanju naše zemlje, potrebu izmjene iskustava i prenasanja naših gledanja na širi krug ljudi. — Kao članovi šire zajednice dužni smo dati prinos ostvarenju političkih ideala —, istakao je na koncu- ing. Turk. Skupštinu je tada u ime Pclj. šumarskog fakulteta pozdravio prof. dr. Anić. On je istakao dobru suradnju´ fakulteta i prakse u ovoj godini, i zamolio skupštinu da dade zadatak novom upravnom odboru da pomogne akciju da se šumarski fakultet osamostali i izdvoji jz sadanjeg zajedničkog Polj. šumarskog fakulteta, jer je u ovakovoj organizaciji rad veoma otežan. Izvršno vijeće nije donijelo definitivnu 108 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 31 <-- 31 --> PDF |
odluku u tom pitanju, već je stvar zbog nedostatka prostorija i financijskih sredstava samo odgodilo. U ime inženjera i tehničara Slovenije skupštinu je pozdravio ing. V. Simončić, istaknuvši da je u prošlosti suradnja između stručnjaka dviju susjednih republika bila veoma dobra i da se nada da će se taj oblik rada i dalje razvijati. Drug Drago Rudić, koji je skupštinu pozdravio u ime Lugarskog društva Hrvatske, zahvalio se Društvu za pomoć koja je pružena njihovoj mladoj organizaciji. U svom govoru on je rekao: — U šumarstvu, koje je jedna od naših važnih grana privrede, ima dosta neriješenih pitanja. Ima starih metoda koje treba zamjeniti novim. Postavljaju se novi zadaci i zato trebaju novi kadrovi, a postojeće treba usavršavati. Naročito se to odnosi na niže kadrove. Bez toga se ne može zamisliti uvođenje savremenih metoda rada. Lugarsko osoblje vrši čuvanje i privatnih šuma čije su površine znatne. Za bolji rad treba lugarsko osoblje stimulirati. — Najzad skupštinu je pozdravio u ime Stručnog udruženja šumsko-privrednih organizacija ing. M. Würth, a zatim su podnijeli redom izvještaj urednik šumarskog lista dr. M. Androić, urednik Šumskih novina ing. V. Cvitovac, blagajnički izvještaj ing. J. Peternel, izvještaj Nadzornog odbora ing. M. Butković te izvještaj Suda časti ing. A. Šerbetić (izvještaje redom donosimo na koncu). U diskusiji, koja je poslije otvorena, sudjelovali su mnogi prisutni članovi. Da bi naši čitaoci imali uvid u najaktuelnije probleme zapažene u diskusiji pojedinih učesnika skupštine, donosimo ukratko neke izvode iz izlaganja pojedinih diskutanata. Ing. Šulentić iznio je u diskusiji da je Klub Karlovac organizirao savjetovanje u pitanju sječe bukve u sastojinama gdje je pomlađivanje uslijed velike naslage kiselog humusa težak problem. Sastanak je organiziran na samom objektu. Ing. Zukina iznio je probleme Kluba Varaždin. Jedan od najvećih problema na ovome području predstavljaju privatne šume. Uslijed velike naseljenosti dolazi do kolizije poljoprivrede i šumarstva. Klub međutim nije jednostrano djelovao već je povezivao probleme poljoprivrede, šumarstva i turizma. Zapažena je bila diskusija ing. Mihelčića (Jablanac), koji se osvrnuo na organizaciju šumarstva ističući da šumarsku politiku´ na području cijele Hrvatske treba rješavati na jedinstven način. Šumarijama se predbacivalo da se bave eksploatacijom a zanemaruju uzgoj, što je donekle i točno, no sada se prelazi u drugu krajnost. Potrebno je naći sredinu tako da u kompetenciju šumarije spada i eksploatacija a gotovi sortimenti da se predaju drvnoj industriji. Smatra da će ovo biti rentabilnije za zajednicu, jer šumarije imaju mogućnost da ovaj zadatak izvrše uz manje pogonske troškove. Ing. Kabalin je u svojoj diskusiji naglasio da bi fakulteti trebali davati stručnjacima odnosno svršenim studentima više praktičnog znanja. Samo tako moći ćemo da se stavimo u isti red sa stručnjacima u drugim zemljama. Prof. dr. Anić u svojoj replici iznio je nastojanja fakulteta da dobije svoje objekte na kojima će se moći obavljati, praktična nastava. Veliki napredak u izobrazbi kadrova znači nonvoosnovani drvnoindustrijski smjer na fakultetu. Ing. Grujić je govorio o izmjeni plana državnih ispita tako, da se ispitna materija posebno tretira za uzgajivače a posebno za drvnoindustrijalce. Ponovo je o mladim kadrovima bilo riječi u diskusiji druga ing. Zmijanca. On je ukazao na neke slabosti u odnosu profesora i asistenata na fakultetu te o nedovoljnoj pažnji koja se posvećuje svršenim studentima kada dođu u praksu. Ing. Vidas je preporučio skupštini da dade sugestije fakultetskim savjetimanastavnim kolektivima fakulteta, da u postdiplomskom studiju angažiraju poznate stručnjake iz prakse kako bi oni koji dođu na taj studij dobili što više praktičnog znanja. Drug Matota Ivo (Vrbovsko) govorio je o nepovoljnim posljedicama blokiranja fonda za unapređenje šumarstva. Navodi primjer: povećanje troškova od 20,000.000 dinara nastati će uslijed toga što se ne može izgraditi šumska komunikacija u jednom predjelu sječe na području šumarije Vrbovsko. Što se tiče eksploatacije govornik smatra da je svejedno tko vrši te radove, no mišljenja je: tko vrši eksploataciju treba vršiti i uzgoj. Organizacija šumarstva treba da bude ta |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 32 <-- 32 --> PDF |
kova, da omogući stalnu radnu snagu koja se u tome slučaju može odgajati i steći potrebne kvalifikacije. Drug dr. Z. Potočić govorio je o zadacima naše struke u izvršenju perspektivnog plana. — Rad društva, rekao je drug Potočić, mora da bude u znaku razvoja zacrtanog ovim planom. — Do 1961. godine treba pošumiti i meliorirati 125.000 ha, zapuštene šume te izgraditi nove šumske komunikacije. Te poslove mogu obaviti uz stručne kadrove izučeni šumski radnici, koji u svemu moraju imati ista prava kao i ostali radnici u drugim granama privrede. — Ing. Andrašić govorio je o značenju lova za našu privredu i angažiranju stručnjaka u izvršenju perspektivnog plana lovstva. Funkcija Društva prema narodnoj vlasti mora biti konstruktivni ja, a kroz cjelokupni rad Društva treba da se provlači što življi politički rad. Na koncu uzeo je rječ drug Sijan Jovica, sekretar Sekretarijata za šumarstvo NRH. On je pozdravio skupštinu i istakao dosadašnju pozitivnu ulogu šumarskih stručnjaka u političkom i društvenom životu na terenu. Smatra međutim da ne postoji dublje učestvovanje upravnih odbora u radu šumarija. On je rekao: »Šumarstvo bez aktivne pomoći najširih slojeva naših naroda ne može da zamisli izvršenje zadataka, koje ima pred sobom«. Naglasivši potrebu pomoći Društva lugarskom osoblju bez položenog stručnog ispita, drug Sijan je rekao da se u šumarstvu sukobljujemo sa nizom problema radi pomanjkanja saveznog zakona u šumarstvu. Smatra da u ovoj godini treba taj zakon donijeti. Budući je to delikatno pitanje u njemu treba da svi učestvuju, a Društvo treba da daje više inicijative. Imajući u vidu šarenilo propisa do donošenja Zakona, treba koristiti zakonske mjere koje nam stoje na raspolaganju. Uslijed pomanjkanja propisa koji bi određivali dužnost inspektora došlo je do niza slabosti i propusta. Sekretar Sijan apelirao je na stručnjake da pomognu kod provađanja zakonskih mjera i da nađu mogućnost da se propisi provedu u djela. U pogledu izmjene sistema odvajanja sredstava u fondove, nastale uslijed propisa Saveznog društvenog plana, sekretar Sijan konstatira, da ovaj sistem našu Republiku, iako je prilično aktivna, stavlja u neugodnu situaciju prema izvršenju zadataka koji stoje pred nama. Mi smo do sada išli po sistemu odvajanja u fondove od 40% a sada je obrnuto, pa idemo od nule do maksimalne granice od 40%. Kad gledamo kako se to sada manifestira, onda vidimo da će kod nas ući u fondove jedna milijarda tristo milijuna, dok će šumarijama ostati preko tri milijarde dinara. To znači da je Savezna narodna skupština gledala oblast šumarstva iz aspekta cijele zajednice i došla do zaključka, da šumarstvo treba mnogo sredstava za uzgoj melioraciju i ostale radove. Zbog toga se je i odrekla jednoga dijela sredstava koji su trebali ući u fondove. Ta su sredstva ostala na raspolaganju šumarijama. Iz toga se vidi veliko povjerenje prema šumarstvu, na kome je sada da to povjerenje opravda. Govornik je dalje istakao važnost gospodarskih osnova za racionalno gospodarenje u šumama i smatra da upravitelji šumarija trebaju aktivno sudjelovati kod izrade gospodarskih osnova. Što se tiče eksploatacije drug Sijan je rekao da je, gledajući sa jugoslavenskog aspekta, svejedno tko siječe. Stvar je narodnog odbora kako će to pitanje riješiti. Na koncu je sekretar izjavio da se premalo pažnje poklanja njezi šuma. U pogledu lika stručnjaka izjavio je da su drugovi na Fakultetu garancija da će stvar plana i programa biti dobro izvedena. Misli da je nemoguće tražiti od Fakulteta da dade gotovog čovjeka. Drug Karanović Branko delegat glavnog Odbora SSRN Hrvatske govorio je što bi trebali stručnjaci učiniti da se poveća produkcija kvalitetne drvne mase. Izvršenje perspektivnog plana u šumarstvu biti će rezultat u prvom redu rada klubova na terenu i njihove inicijative. Ti zadaci treba da se razmatraju u okviru kotara i općina, a veliku pomoć u tome mogu dati organizacije SK i SSRN. Na koncu je naglasio odnos između poljoprivrede i šumarstva i potrebu suradnje agronoma i šumara. Drug Ante Lovrić govorio je o zadacima Instituta u akciji za ustanovljenje prirasta po svim vrstama drveća. Spomenuvši u svom govoru neka pitanja fondova te izgradnje komunikacija i drvne industrije, drug Lovrić je istakao problem žena stručnjaka koji u našoj praksi nije riješen kao i zadatke koje bi društvo u vezi sa tim trebalo izvršiti. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Na kraju je objavljen rezultat izbora za novi upravni odbor. Za predsjednika je izabran sa 203 glasa Butković ing. Matija, a za članove Upravnog odbora slijedeći drugovi: 1. Androić dr. Milan 213 glasova 2. Cvitovac ing. Vjekoslav 209 » 3. Peternel ing. Josip 199 » 4. Haj din ing. Žarko 187 » 5. Šerbetić ing. Adolf 183 » 6. Kabalin ing. David 176 » 7. Matota ing. Ivo 176 » 8. Štetić ing. Vladimir 174 » 9. Birt ing. Vjekoslav 167 » 10. Vučetić ing. Krešo 156 » Na koncu skupština je ovlastila novi upravni odbor da na temelju diskusije donese odgovarajuće zaključke. IZ IZVJEŠTAJA TAJNIKA UPRAVNOG ODBORA DRUŠTVA Tajnički izvještaj bio je podijeljen na dva dijela. Prvi napisani dio bio je poslan prethodno svim šumarskim klubovima, zajedno sa dijelovima izvještaja urednika društvenih listova i blagajnika. Drugi je dio usmeno podnesen na skupštini. U prvom dijelu tajnik je između ostaloga iznio slijedeće: U dugom periodu svoga postojanja naše je Društvo održalo 78 redovnih skupština i izdalo 81. godište svoga stručnog glasila »Šumarski list«. Rad centralnih organa društva sastojao se ove godine ukratko u slijedećem: Upravni odbor održao je 11 sjednica i plenarni sastanak. Dnevni red sjednica Upravnog odbora odnosio se na: konstituiranje odbora, donošenje zaključaka god. skupštine po njenom ovlaštenju, reguliranje društvene članarine i podjele sa klubovima; razmatranje pitanja postdiplomskog studija; probleme »Šumarskog lista« i na izbor novog redakcionog odbora; razmatranje i primjedbe na nacrt Zakona o šumama i organizaciju šumarske službe; teze za savjetovanje o gajenju šuma uz III. Kongres Saveza šumarskih društava FNRJ; razmatranje i primjedbe na savezne nacrte zakona o projektiranju u šumarstvu i drvnoj industriji, o uređivanju šuma; pripremu plenarnog sastanka Društva; razmatranje problema šumarske i drvno industrijske stručne štampe u NRH i formiranje komisije za te probleme; konzultiranje sa Glavnim odborom SSRN NRH; niz drugih i tekućih problema. Poslovi u uredu su bili veoma opsežni. Nekoliko ilustracija: zaprimljeno i riješeno u toku godine 1880 spisa; otpravljeno običnih pisama preko 1000 komada; otposlano iz izdavačke djelatnost društva 506 komada paketa; izrađeno i otposlano 1744 fakture; izvršen veliki tehnički posao reklame, evidencije, pretplate i fakturiranja za Savezno savjetovanje o Kršu, i t. d. Nadzorni odbor. Na sjednice Upravnog odbora bili su uvijek pozivani i članovi Nadzornog odbora, koji su tim sjednicama prisustvovali u potpunom ili djelomičnom sastavu. Sud časti. U toku poslovne godine nije bilo pojava, koje bi Sud časti jače angažirale na vršenju svoje dužnosti. Sarađnja centralnim organa društva sa Šumarskim klubovima: U toku godine uočena slaba povezanost između centralnih organa Društva iŠumarskih klubova bila je naglašena na plenarnom sastanku društva krajem septembra. Plenum je preporučio održavanje većeg broja plenarnih sastanaka i obilazak klubova od strane odbornika U. o. kao i obavještenja o radu uprave na njezinim sjednicama putem društvene štampe. Obilazak klubova, bio je otežan zbog zauzetosti odbornika na njihovim radnim mjestima. U toku godine pojedini odbornici učestvovali su na godišnjim skupštinama u Virovitici, Sisku, Novoj Gradiški, Karlovcu i Rijeci. Odbornici su prisustvovali ili kao delegati ili su bili članovi dotičnih klubova. Tajništvo Upravnog odbora objelodanilo je rad odbora na sjednicama u »Šumarskom listu«. Zbog zakašnjenja izlaska lista izvodi sa sjednica nemaju onaj rezultat, koji bi inače mogli imati u pogledu informacija klubova o radu Upravnog odbora Društva. Upravni odbor Društva održava veze sa Savezom šumarskih društava FNRJ putem administracije i plenarnih sastanaka Saveza. Administrativne veze odnose 111 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 34 <-- 34 --> PDF |
se na davanje raznih podataka, suradnji u akcijama Saveza, primjedbama na Savezne propise i t. d. Naše je Društvo i u ovoj poslovnoj godini nastavilo da vrši obilan tehnički posao oko štampanja edicije za Savezno savjetovanje o Kršu. Društvo ispunjava svoju obavezu u doprinosu Savezu, koji je u toku godine iznosio 220.000 dinara. Delegat Društva sudjelovao je na god. skupštini Šumarskog društva NR Slovenije, 9. III. 1957. — Bliži kontakt sa Šumarskim društvom NR Srbije uspostavljen je prijašnjih godina prilikom njihove ekskurzije u Hrvatsku. Taj kontakt trebao je biti pojačan ekskurzijom našeg društva u NR Srbiju početkom oktobra, ali radi slabog odziva naših članova sa terena i nekih drugih zapreka ekskurzija nije ostvarena. Sa Udruženjem studenata šumarstva imamo neku »sezonsku« vezu, koja se uspostavlja pred apsolventsko društveno veče. Delegat našega Društva bio je prisutan god. skupštini Polj. šum. fakulteta, a Društvo sudjeluje preko predstavnika i na konačnoj izradi statuta fakulteta i nastavnih programa. U ovoj poslovnoj godini društvo je dalo apsolventima doprinos u iznosu od 50.000 dinara. Sa Društvom lugara NR Hrvatske naše je Društvo usko povezano. Ono je omogućilo upravi Lug. društva rad u našim društvenim prostorijama. Radi takvoga smještaja postoji takoreći dnevna veza. Predstavnici Društva lugara prisustvovali su plenarnom sastanku našega Društva i — obratno. Naše Društvo još uvijek izdaje »Šumarske novine«, koje će Lugarsko društvo preuzeti, kad se organizaciono učvrsti. Veza sa Društvom inženjera i tehničara NR Hrvatske odvija se u skromnim razmjerima. Naš delegat (potpredsjednik društva) prisustvovao je u sjednicama uprave. Međutim, te sjedniice su više posvećene pitanjima Društva strojara, elektrotehničara i drugih tehničkih društvenih organizacija. Inače naše Društvo redovno prima razne materijale sa te strane. Naša obaveza u novčanom doprinosu od 60.000 dinara godišnje podmirena je. Sa organima vlasti i privrede: Društvo surađuje sa Sekretarijatom za šumarstvo I. V. NRH. Ta suradnja odnosi se na sudjelovanje u radu na određenim zakonima i propisima. Tako je cijeli Upravni odbor zajedno sa nekim drugim organizacijama sudjelovao kod pretresa nacrta saveznog Zakona o šumama. Sa Stručnim udruženjem šum. priv. organizacija NR Hrvatske postoje veze u određenim predmetima, za koje je naša struka zainteresirana. Mnogo slabije veze održavaju se sa Stručnim udruženjem drv. ind. poduzeća i tvornica finalnih proizvoda. Sa političkim organizacijama: Šumarsko društvo NR Hrvatske član je Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije odnosno NR Hrvatske. U posljednje vrijeme uspostavio je Upravni odbor tješnju vezu sa Komisijom za selo Glavnog odbora SSRN-a NRH. Na jednoj od sjednica Upravnog odbora prisustvovao je i sekretar spomenute komisije, pa je u vezi s tim razmatrana društveno politička uloga našega Društva i aktivnost u sadašnjoj izbornoj akciji. Ta veza omogućila je i sastanak sa predstavnicima dnevne štampe, koja je obećala putem članaka pojačati propagandu za poljoprivredu, šumarstvo i veterinarstvo. Nadati se je, da će se ove veze i dalje produbiti, jer prvi kontakti to obećavaju. RAD ŠUMARSKIH KLUBOVA Bjelovar. Obuhvaća stručnjake ne samo kotara Bjelovar nego i kotara Križevci, jer su tamošnji stručnjaci zatražili priključenje. Još uvijek dvije šumarije nisu sa stručnim osobljem pristupile u članstvo (Zabno, Križevci). — Klub je održao dva plenarna sastanka i tri sjednice. Ostvarene su1 dvije ekskurzije od kojih 1 na vlastitom terenu a druga van područja (Papuk). Klub je primio i pratio ekskurziju studenata iz Zagreba. Surađuje i u lokalnoj štampi i dao je 8 članaka iz oblasti šumarstva. Potpomaže Lugarski klub i članovima toga kluba održao je jedno predavanje. Raspolaže sa solidnim financijskim sredstvima. Daruvar. Poslovni izvještaj nije dostavio pa se ovdje koriste podaci za period do sredine VIII. mjeseca. — U tom periodu klub je održao 3 sjednice i 1 plenarni sastanak na kojima je razmatrao pitanje pomoći kod osnivanja Lu´garskog kluba, pripreme za Kongres radničkih savjeta i dr. Održao je jedno predavanje i u lokalnoj štampi dao 2 članka. Primio je ekskurziju apsolvenata šumarstva i pratio je na šumskim objektima. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Durđenovac. Poslovni izvještaj nije poslao pa podaci baziraju na izvještaju iz VIII. mjeseca. — Uspio je organizirati gotovo sve inženjere i tehničare u klub. U naznačenom periodu održao je jednu sjednicu. U lokalnoj štampi dao je 7 članaka iz struke-. Gospić. Traženi poslovni izvještaj nije dostavio pa se podaci odnose na rad do kraja VIII. mjeseca. — Klub nije uspio učlaniti oko 20 inženjera i tehničara sa svoga područja. Održao je tri sjednice i jedan plenum. Pomogao je organiziranje lugarskog kluba i rješenje nekih problema lugarskog osoblja. Prihvatio je i pomogao ekskurziju Š. K. Rijeka na prolazu kroz Liku. Karlovac. Ima brojno članstvo i pretežni broj tehničara, koji su zastupani dobrim dijelom u upravi. Klub je aktivan u raznim pravcima. Održao je 10 stručnih predavanja, među njima: Ing. S. Berleković : »Sječa i pomlađivanje bukovih sastojina«. Ing. Đ. Tonković : »Rentabilitet transporta vodom na području Kupčine«-. Ing. D. Maj er: »Primjena standarda u eksploataciji šuma«. Održao je dvije ekskurzije, od kojih je jedna (na vlastitom području) naročito uspjela. Klub je održao i šumarsku zabavu, izradio je tri elaborata od čega 2 na zahtjev narodne vlasti. — Organizirao je 2-mjesečni tečaj za pripremu lugara za ispite. Zborove birača koristi za propagandu šumarstva za predavanja o obnovi šuma, za gospodarenje u seljačkim šumama, i t. d. Koprivnica. Održao je tri plenarna sastanka, posvećena problemima iz rada šumarije i šumarstva uopće. Održao je dva predavanja: Ing. A. Kramar : »Dojmovi sa ekskurzije u Poljsku«. Ing. Tomek : »Uzgoj i proširenje pitomog kestena«. Održao je i jednu ekskurziju na područje Hrv. Zagorja. U jednom referatu delegat na Kongresu radničkih savjeta ing. Ivković izvijestio je članove o tom Kongresu´. — Klub je aktivno radio na osnivanju novog Sum. ind. poduzeća kotara, koje poduzeće zbog pomoći članova kluba uspješno radi. Pruža pomoć Lugarskom klubu ali nedovoljnu. Klub smatra da treba na svom području više pažnje posvetiti propagandi šumarstva. Kutina. Rad upravnog odbora kluba odvijao se iz praktičnih razloga preko kraćih dogovora. Klub smatra, da su stručne ekskurzije jedan od najprikladnijih načina rada. U vezi s tim održao je jednu ekskurziju na Garjevicu, u sječinu DIP-a gdje se raspravljalo o sječnom redu, racionalnom iskorištavanju i si. Drugu ekskurziju izveo je na Jamaričko Brdo zbog upoznavanja praktične fotogrametrije (tumačenja dali prof. dr. Neidhardt i dr. Tomašegović). Treća ekskurzija održana je u šumi Žutica u vezi prorede, pošumljavanja i uzgoja topola. Daljnja — četvrta ekskurzija izvedena je u posavske šume Lipovljani, gdje su učesnicima dali tumačenja o izmjeri prirasta prof.-i dr: Plavšić i dr. Klepac. — Klub ima kinoprojektor pa je održao u selima 4 vrlo korisna predavanja, koja su bila veoma posjećena. Članovi su stopostotno uplatili članarinu. Nova Gradiška. Održao je tri redovna sastanka članova sa jednim predavanjem. Klub je održao dvije ekskurzije, od kojih jednu na domaćem terenu u »Prašniku «, uz sudjelovanje okolnih klubova a jednu kroz NR BiH i Crnu Goru. Klub je priredio i zajednički lov u šumi Kamare. Klub je pomogao osnivanje Lugarskog kluba, ali je daljnja pomoć izostala. Klub ima u inventaru kinoprojektor. Saldo u protekloj poslovnoj godini dovoljan je za uspješan rad. Ogulin. Održao je tri stručna predavanja za članove i dva predavanja za građanstvo, jednu stručnu ekskurziju na vlastitom terenu u vezi sa problemima melioracije šikara, jednu ekskurziju u Osijek po liniji drvne industrije. U vezi sa razgraničenjem pašnjačkih površina održao je u selima četiri sastanka sa referentima o značaju šuma. — Klub ima skromni saldo i dosta duga na članarini. Osijek. Održao je dva stručna predavanja: Ing. Herpka : »O uzgoju topola« i »O uzgoju i selekciji reznica kanadske topole u rasadnicima«. Klub je održao jednu ekskurziju na području Sum. gosp. u Srem. Mitrovici u vezi uzgoja kanadske topole i plantažiranja ove vrste drveća. Klub ima još ne- učlanjenih oko 20 inženjera i 12 tehničara. Pula. Od vremena kada su se članovi sa područja NOK Pula odcijepili od SK Rijeka, Klub nije uspio da se aktivira. Društvo raspolaže jedino sa podacima o broju članova. Rijeka. Održao je 5 sjednica i 2 plenarna sastanka. U toku godine održano je 7 stručnih i 3 politička predavanja: |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Ing. Milas : »Gospodarenje sa prebornim šumama predplaninske bukve«. Ing. Magličić : »Proizvodnja šper i panel ploča«. Ing. Župan : »Usporedba proizvodnje drv. sortimenata U vlastitoj režiji Šuma rije i kod DIP-a na području Velebita«. Ing. Plesa : »Gospodarenje niskim šumama«. Ing. Plesa : »Pošumljavanje sliva Mirne«. Ing. Rupert : »Svrha pokusa melioracije niskih šuma i šikara submediteranskog područja unošenjem meliorativnih četinjača i listača«. Ing. N a v r a t i 1: »Uređene prebornih šuma«. Ing. Milas : »O značenju 1. maja«. Ing. Korica : »Povodom 40-god. Oktobarske revolucije«. Ing. Regent : »U čast dana Republike«. Članovi kluba dali su u stručne listove 4 članka. Održana je jedna četvero dnevna ekskurzija kroz šume Velebita i Like dok je druga predviđena u Dalmaciju izostala zbog objektivnih zapreka. — Klub sarađuje sa Kot. sindikalnim vijećem sa Lugarskim klubom, sa organima narodne vlasti (perspektivni plan razvitka šu marstva) i dr. — U toku godine klub je prihvatio i pratio druge ekskurzije i pred stavnike iz inozemstva (Poljake, Čehe, eksperte FAO, klub Karlovac) i pomogao u´ organizaciji ekskurzija lugarskog tečaja. — U toku godine učlanio je novih 26 članova. Klub financijski dobro stoji. Sisak. Održao je 5 sjednica i 3 plenuma, 2 stručna predavanja od kojih: Ing. Andraši ć (kao gost): »Zaštita šumskih kultura od šteta po divljači« s prikazom filmova. Ing. B i r t: »Iskorištavanje pilanske oblovine i furnira«. Klub je održao i jednu trodnevnu ekskurziju u Hrv. Zagorje. U lokalnoj štampi dao je tri članka a surađuje u stalnoj rubrici lov i ribolov. Klub je analizirao stanje i potrebe stručnog kadra za svoje područje. Na inicijativu kluba članovi su izradili perspektivni plan drvne industrije kotara, koji je prihvaćen. Ostvario je budžet sa manjim aktivnim saldom. Slavonski Brod. Klub radi u okviru sekcije inženjera i tehničara DIP-a, pa je i u upravi te sekcije zastupan sa 2 člana. Koristi prostorije DIT-a, a uredio je izlog prostorija sa propagandnim materijalom šumarstva. Održao je 8 sastanaka na kojima je tretirao društveno organizaciona pitanja, probleme struke, radničkog samoupravljanja i dr. Održao je jedno predavanje, jednu kino predstavu i jedno društveno veče. 7 članova kluba nalazi se u vijećima Narodnih odbora. Pomoć kluba organima narodne vlasti je znatna. Slavonska Požega. U klub su učlanjeni svi inženjeri i tehničari područja. Klub je održao 2 stručna predavanja, održao ili prisustvovao na 4 stručne ekskurzije. Surađuje sa sindikatom, radi na narodnom sveučilištu i pomaže lugarski klub. U lokalnoj štampi dao je 5 članaka koji su tretirali propagandu i lokalne probleme šumarstva i lovstva. Split. Klub djeluje u sastavu sekcije inženjera i tehničara DIT-a. Izvan članstva nalazi se nekoliko mladih tehničara koji uporno ostaju izvan Društva. Održao je 6 plenarnih sastanaka, jednu ekskurziju u NR Srbiju. Izdao je 2 brošure od kojih se jedna odnosi na ulogu šume u životu naroda pa je na području otkupljena za osmogodišnje škole. — Članarinu je uplatilo jedva 50% članova. Varaždin. Održao je 3 plenarna sastanka i 1 sjednicu — sve na terenu. Organizirao je 4 dvodnevna seminara na 4 uspjele ekskurzije na kojima je održano 7 referata i 2 predavanja među kojima: Ing. J. Mihić : »Gospodarenje u g. j . Trakošćan u vezi sa turizmom. Ing. V. H u s n j a k: »Gospodarenje u privatnim i državnim šumama Ivančice na području kotara Varaždin«. Ing. I. Peroković : »Gospodarenje šumama južne Ivančice u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sa prikazom geoloških, pedoloških i fitocenoloških prilika«. Ing. I. Z u k i n a: »Osvrt na prednacrt osnovnog Zakona o šumama«. Ing. E. Tomas : »Čišćenje i prorede u g. j . Gora«. Ing. D. V i d e c: »Šumsko gospodarske prilike u drž. i priv. šumama Međimurja«. U skladu sa svojim stavom, da treba upoznati najprije svoje područje, sve ekskurzije održava na vlastitom terenu. Predavanja priređuju članovi. Održao je u Varaždinu »Šumarsko veče«. Klub je inicijator za osnivanje lugarskog tečaja u Opeci za područje 4 kotara. Klub je inicijator za šire savjetovanje u Varaždinu po |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 37 <-- 37 --> PDF |
pitanju privatnih šuma. Za to savjetovanje njegovi su članovi priredili prijedloge i rješenja. Klub održava veze sa SSRN, SSJ, Turističkim savezom, Hortikulturnim društvom i dr., primio je ekskurzije klubova Karlovac, Koprivnica i Sisak. Financijski dobro stoji. Vinkovci: Organizirao je dva stručna predavanja za članove od kojih: Dr. 2. Mileti ć (kao gost): »Može li se primjenom intenzivnih proreda uvećati cjelokupna proizvodnja sastojina«. Ing. B. Tomičić : »Utisci s puta po Poljskoj«. Radno predsjedništvo 79. red. god. skupštine Šum. Društva NR Hrvatske. S lijeva na desno: Ing. J. Knezović, prof. dr. M. Anić, ing. D. Kabalin, ing. V. Cvitovac i ing. A. Šerbetić Održao je i dva predavanja za Narodno sveučilište (Ing. Fidler). Predviđene ekskurzije nije ostvario. Surađuje sa organima narodne vlasti na izradi lokalnih propisa i daje mišljenja iz područja struke. Pomaže Lugarski klub. Iako nije iskoristio sve mogućnosti financijski dobro stoji. Virovitica. Održao dve ekskurzije na svom terenu i tri predavanja sa vlastitim predavačima: Ing. S. Horvatinović : »Čišćenje guštika i njega mladika«. Ing. Z. Zdjelar : »Prirodni areal jele na Papuku — prelaz od oplodnog načina gospodarenja na preborno gospodarenje«. Ing. A. Kvaternik : »Degradirane nizinske šume — njihova obnova — uloga brzorastućih vrsta u obnovi tih šuma«. Klub surađuje u lokalnoj štampi. Pomaže Lugarski klub kod organizacije, stručnog uzdizanja i pripreme za lugarske ispite. Zagreb. Obuhvaća ne samo stručnjake u radnom odnosu nego i penzionere kojih je većina u Zagrebu. Održao je 9 stručnih predavanja. Klub je ušao u sastav sekcije DIT-a i zastupan je u upravnom odboru. Pomaže donošenje propisa iz šumartsva i drvne industrije. Povezanost koja je do sada bila slaba između članova kluba bit će ubuduće mnogo uspješnija u vezi korištenja društvene dvorane za društveni život članova. Iz podataka o djelatnosti klubova proizlazi da su u protekloj godini: — održali oko 60 sjednica i plenarnih sastanaka na kojima su rješavali društvene i stručne probleme, — održali oko 600 predavanja iz stručne i privredne problematike, najviše sa vlastitog terena te nekoliko političkih predavanja, održali oko 20 ekskurzija, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 38 <-- 38 --> PDF |
pretežno na vlastitom terenu, — dali u lokalnu štampu oko 20 članaka iz oblasti šumarstva, lovstva i drvne industrije, — dali nekoliko stručnih članaka za društvena glasila i izdali stručne brošure, — održali 3 društvene večeri, — izradili ili dali pomoć u izradi za veći broj privrednih elaborata i lokalnih propisa iz oblasti struke, — davali znatnu pomoć kod osnivanja i rada lugarskih klubova a negdje i kod priprema lugara za ispite i t. d. U pismenom izvještaju je iznesen pregled broja redovnih članova društva, raznovrstan po šumarskim klubovima. Podaci se odnose uglavnom na kraj 1957. g. Podaci nisu potpuno točni, jer Upravni odbor unatoč traženja nije uspio da dobije točne podatke od svih klubova. U pregledu su obuhvaćeni samo redovni članovi, među kojima ima oko 40—50 umirovljenika — penzionera, koji su u pretežnom broju u Šumarskom klubu Zagreb. Mimo ovoga broja Šumarsko društvo NRH ima i izvjesni broj vanrednih članova (studenti, osobe na radu u šumarstvu i drvnoj industriji, i t. d.) i veći broj gospodarskih članova (šumarije i drv. ind. poduzeća). Tako se može računati da broj članova svih kategorija iznosi oko 1.200. Pregled broja redovnih članova društva, razvrstano po šumarskim klubovima krajem 1957. g. Red. Nazivi i Sveg a br. sjedište kluba Za područja NOK šum. ing. ten. struke ukupno 1. Osijek Osijek 20 17 37 2. Đurđenovac Našice 18 22 40 3. Virovitica Virovitica 9 28 37 4. Koprivnica Koprivnica 8 10 18 5. Vinkovci Vinkovci 29 9 38 6. Slav. Brod Slav. Brod 17 19 36 7. Nova Gradiška Nova Gradiška 21 16 37 8. Slav. Požega Slav. Požega 13 7 20 9. Daruvar Daruvar 11 19 30 10. Bjelovar Bjelovar i Križevci 19 20 39 11. Kutina Kutina 17 22 39 12. Varaždin Varaždin, Čakovec, Krapina 16 14 30 13. Sisak Sisak 21 36 57 14. Karlovac Karlovac 33 43 76 15. Ogulin Ogulin 16 36 52 16. Gospić Gospić 13 21 34 17. Split Split, Zadar, Šibenik, Makarska, 1 Dubrovnik 33 31 64 18. Rijeka Rijeka 74 36 110 19. Pula Pula 11 4 15 20. Zagreb Zagreb 109 12 121 Sveukupno 508 422 930 Iz prednjeg pregleda proizlazi, da među redovnim članovima ima oko 54% šumarskih inženjera i 46% tehničara šumarstva i drv. industrije, odnosno ako se promatra učešće članova u radnom odnosu: zastupljeno je oko 50% jednih i drugih. Iz orijentacionih podataka, kojima raspolažemo, proizlazi približno: 1. 75% od ukupnog broja članova zaposleno je u šumarstvu, 20% u drvnoj industriji i 5% u ostalim institucijama. 2. 70% šum. inženjera zaposleno je u šumarstvu1 20% u drvnoj industriji i 10% u ostalim ustanovama. 3. 80% šum. tehničara radi u šumarstvu a 20% u drvnoj industriji. USMENI IZVJEŠTAJ. U tome izvještaju tajnik je između ostaloga naglasio da se prvi zadatak, koga je dala prošlogodišnja skupština u svojim zaključcima odnosi na organizaciju šumarske službe i na novi Zakon o šumama. Upravnom odboru dato je u dužnost da izradi svoje stanovište u tom pitanju, da to stanovište predloži državnim organima i da poradi kako bi ono poslužilo kod izrade novog Zakona o šumama ili kod donošenja posebnih propisa o organizaciji šumarske službe. Budući da je rad na nacrtu Saveznog zakona o šumama u poslovnoj godini bio u toku, to se Upravni odbor ograničio na sudjelovanje na njegovoj razradi. 116 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U toku Plenuma našega Društva o tome pitanju dali smo informacije u kojima smo iznijeli osim historijata i tadašnje najnovije stanje. Prije toga Plenuma Upravni odbor sarađivao je na izradi primjedaba na savezni nacrt Zakona o šumama. — Kompletni Upravni odbor je dapače učestvovao na jednoj diskusiji uz isto tako kompletne odbore stručnih udruženja šumarstva i drvne industrije i predstavnika Sekretarijata za šumarstvo. Na tom sastanku svi prisutni saglasili su se sa primjedbama, koje su kao zajedničke poslane u Beograd. Isto tako na XI. Plenumu Saveza šumarskih društava naši delegati razmatrali su to pitanje i diskutirali među ostalim učesnicima Plenuma. Iza ovih diskusija uslijedila je poznata odluka našeg Izvršnog vijeća o organizaciji šumarske službe u našoj NR. Povodom toga Plenum našega društva, koje je održan koncem septembra prošle godine donio je zaključak da jedna delegacija našega Upravnog odbora posjeti Izvršno vijeće s namjerom da zamoli za informacije o ovoj najnovijoj odluci. Ovaj zaključak zbog sticaja okolnosti nije pravovremeno izvršen, a kasnije — nakon bolje analize cijele situacije, koji je izvršio Upravni odbor — nije ostvaren, jer je u danom vremenskom periodu ocijenjen kao nepogodan. O nacrtu Saveznog zakona o šumama govorio je i XII. plenum Saveza šum. društava, koji je nedavno održan u Mariboru. Razrada toga nacrta je u toku i sam Zakon stavljen je uz red onih zakona, koji bi nova Savezna narodna skupština trebala donijeti u ovoj godini. Prednacrt sadržava poznate postavke o integraciji. Daljnji zadatak prošle skupštine odnosi se na srednje stručne škole koje bi trebale da se izdvoje iz resora prosvjete i uključe u nadležnost stručnih šumarskih organa. Upravni odbor društva podnio je u tom smislu svojevremeno prijedlog Sekretarijatu za šumarstvo. Međutim ovo se pitanje ne može riješiti izolirano i izvan pitanja srednjih škola ostale privrede. Upravni odbor delegirao je svog predstavnika ing. Šulentića u Komisiju za kadrove, koja se bavi tim pitanjem a nalazi se formirana u Stručnom udruženju šum. priv. organizacija. Po sličnosti materije povezan je i zadatak koji se odnosi na niže lugarske škole i tečajeve. I ovo pitanje razmotreno je na Plenumu društva pa se došlo do zaključka da je bolje osnivati lugarske tečajeve nego škole, koje bi po postojećim propisima opet ušle u resor prosvjete, pa bi se time našle u istoj situaciji kao srednje stručne škole. Sto se tiče zadatka da Upravni odbor poradi na bržoj pripremi stručnih materijala za Savezno savjetovanje o Kršu, kako bi se ono moglo čim prije održati (a inicijator za održavanje toga savjetovanja bio je Š. K. Split i naše Društvo) — okolnosti nisu omogućile brži rad. Naglašavamo da je štampanu ediciju koja ima 5 knjiga, izrađivalo preko 100 tematora i saradnika širom naše zemlje. Radi toga kao i radi nekih drugih razloga proistekle su teškoće koje su odgađale savjetovanje iz septembra u oktobar prošle godine a potom prema najnovijemu na početak maja 1958. Ovaj rok je održan zbog toga što je cjelokupna edicija, napokon štampana, nalazi u našem Društvu i bit će konačno razaslana na teren. U tom kompleksnom radu naše Društvo dalo je veliki doprinos, jer mu je povjerena reklama, pretplate i rad isplate svih troškova štampanja. Na prošlom Plenumu saveza šum. društava odato je priznanje našem Društvu za taj rad. Fond za unapređenje šumarstva NR Hrvatske omogućio je pripremne radove za savjetovanje svojim kreditiranjem štampanja edicije. Zadatak da Društvo nastavi sa izdavačkom djelatnosti izvršen je prema programu, u opsegu kako su to dozvoljavale objektivne prilike. Iz štampe su´ izašle »Tablice za kubiciranje« u tiražu od 5.000 primjeraka. Ove tablice imaju do sada dobru prođu. Veliki rad na drugom dijelu šumarske bibliografije (1945—1955) dovršen je i ta se edicija nalazi u štampi. U vezi sa dobrim rješenjem, koje je društvo postiglo osiguranjem štamparije u Samoboru, možemo se nadati da će ta edicija uskoro biti odštampana. Ostala izdavačka djelatnost po stvarnom obimu predstavlja veliki napor u poslovanju, napose u poslovanju ureda Društva. Proširena izdavačka djelatnost Društva nužna je, jer na taj način ostvareni prihodi pokrivaju deficite, koji se pojavljuju kod izdavanja naših glasila, naročito Šumarskog lista a predvidno i Šumarske bibliografije. Plan da se izda Mali šum. tehnički priručnik, zahtijeva od našeg društva prevelika novčana sredstva, koje ono nema. Stvarna potreba na toj knjizi nije u skladu sa razumnim tiražom, a uloženi novac bio bi kroz dugo vremena zaleđen. 117 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 40 <-- 40 --> PDF |
v Zadatak prošle skupštine koji se odnosi na propagandu šumarstva putem dnevne i stručne štampe itđ., opći je zadatak Društva postavljen njegovim pravilima. Taj zadatak u teku poslovne godine izvršavali su sa dosta uspjeha neki Šum. klubovi putem lokalne štampe (Bjelovar, Daruvar, Kutina, Sisak, Virovitica). Neki klubovi održavali su predavanja po selima (Kutina i dr.). Upravni odbor u´ protekloj poslovnoj godini nije po tome učinio ništa. Problem propagande šumarstva i drvne industrije kroz našu centralnu štampu vuče se dugi niz godina zbog nedovoljnog kontakta sa štampom. Ipak je u novije vrijeme, na inicijativu Glavnog odbora SSRNH uspostavljen kontakt sa zagrebačkom dnevnom i privrednom štampom i sa radio stanicom. Isto tako pred neki dan i sa filmskim poduzećem »Zora«-film. — Izgleda da će šumari, agronomi i veterinari imati mnogo više prostora i mjesta kod ovih institucija za propagandu nego do sada. Neosporno je, da propagandu naše struke treba vršiti najviše u našoj provinciji i selu, jer je to područje neposredno vezano sa šumom. U vezi s tim smatramo da naročito klubovi treba da ožive i pojačaju tu propagandu na svom terenu: lokalnom štampom, predavanjima, filmovima i si. sredstvima, za koje imaju mogućnosti i koja odgovaraju uslovima kraja. Upravnom odboru društva stoje u budućnosti na raspoloženju iznesene mogućnosti pa treba da se u tome radu angažuje. O uspostavi boljeg kontakta sa šum. klubovima bilo je riječi na Plenumu društva. O tome pitanju dali smo izvještaj u prilogu. Razmatrajući razne načine kontakta možemo preporučiti češće plenarne sastanke, tako da se svaki održava na drugom mjestu i to izvan Zagreba. Plenum može biti povezan sa jednim interesantnim problemom lokalne problematike iz šumarstva i drvne industrije, kojega bi obradio klub — domaćin. Kao zapreke za ovu zamisao pojavljuju se novčana sredstva i raspoloživo vrijeme. No oba ova momenta trebalo bi podrediti koristi, koju time dobiva struka, a potom i privreda. Ostali zadaci koje je dala skupština u pogledu inventara i knjižnice društva nisu u potpunosti riješeni. Preostaje novom odboru da to efikasno riješi. Napokon, zadatak da Upravni odbor za skupštinu priredi jedan od najaktuelnijih problema struke zbog diskusije i donošenja zaključaka, izmijenjen je u smislu, kako je to za ovu skupštinu priređeno. Stalo se na stanovište, da se razmatraju problemi na konkretnim šumskim ili drvno industrijskim objektima i da se svaka daljnja godišnja skupština održava na jednak način izabirući mjesto izvan Zagreba. Time smo u najkraćim crtama prikazali rezultate u izvršenju zadataka koje je prešla godišnja skupština dala u dužnost Upravnom odboru društva odnosno Društvu u cjelini. Ostali rad na izvršenju zadataka koji proizlaze iz društvenih pravila vidljiv je iz štampanog priloga odnosno prikazat ćemo ga u slijedećem izvještaju. ORGANIZACIONA PITANJA Nastavno na prednje izlaganje smatramo pogodnim u okviru ovoga pasusa iznijeti jedno važno pitanje. Naše Društvo svake godine na osnovu svojih pravila održava redovne godišnje skupštine. One mijenjaju Upravne i Nadzorne organe društva, izabirući ih na rok od jedne godine. U toj promjeni ostaje po koji odbornik u novoj upravi (po dosadašnjoj praksi: urednici listova i blagajnik). Ostali članovi odbora, napose predsjednik i tajnik mijenjaju se iz godine u godinu. Ova činjenica ima svoje dobre i loše strane. S jedne strane pruža se novim izborom mogućnost da nove svježe snage zdušno porade na razvoju i unapređenju društvene djelatnosti. S druge strane nova lica ulaze u društveni rad, koji je u našem Društvu veoma kompleksan i razvijen, prilično neupoznati sa stanjem stvari. To ima posljedicu da protekne dosta vremena dok upoznaju sve poslove našega Društva. Nije rijedak slučaj da Upravni odbor — htio ne htio — izvršava svakodnevni posao više negoli opće zadatke društva. Normalno bi bilo da Upravni odbor bude nosilac programa i inicijator, koji će kroz društvo i članstvo provoditi društvene i privredno političke zadatke. S tim u vezi nameće se pitanje da li treba izvršiti neke promjene koje bi popravile takovu situaciju1. Predlaže se razmotriti slijedeće mogućnosti: — izbor uprave i mandat za dvije godine (tako se na pr. i predsjedništvo Saveza šum. društava bira na dvije godine a na trećem Kongresu Saveza predložit će se mandat na tri godine), — izbor tajnika mlađe dobi koji bi ostao na toj dužnosti više godina. Na taj način bi se postigao kontinuitet u radu, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— obavezni izbor oko polovice prethodnog upravnog odbora u novi Upravni odbor radi zadržavanja kontinuiteta rada i t. d. Unutarnja organizacija našega Društva iznesena je u pismenom prilogu. Na osnovu tih podataka vidi se slijedeće: — da na području nekih klubova kao što su Bjelovar, naročito Gospić, Osijek p& i Split ima veći broj inženjera i tehničara izvan organizacije našeg društva, — da u upravi i radu klubova uglavnom uzimaju učešća članovi iz drvne industrije, dok takav slučaj nije u upravi društva pa ova činjenica zahtijeva da se razmotri ovo pitanje: a) bilo da se povede računa o tome prilikom predlaganja kandidata za upravu Društva, b) bilo da se naša pravila usklade sa tom potrebom — slično kao što je to u nekim našim republikama, gdje postoje dva pododbora: jedan za šumarstvo i jedan za drvnu industriju. — manjak klubskih prostorija koje naglašavaju mnogi klubovi kao kočnicu intenzivnijeg rada bio je kao problem razmatran na plenumu društva. Tada su dane i sugestije za njegovo rješenje. Tom prilikom želimo iznesti praksu Šumarskog kluba Varaždin. Taj je klub održavao svoje plenarne sastanke uglavnom na svom području (ne u centru), mijenjajući mjesta, a uz plenum obrađivao je kroz referate (koje su sastavljali domaćini) aktuelne probleme dotičnog područja. Uostalom mišljenja smo da u vezi. specifičnog razmještaja članstva na području jednoga kluba obzirom na službu, nisu neophodne društvene prostorije za održavanje sastanaka. Opća je pojava da uspješan rad bilo koje organizacije pa i šumarskih klubova ovisi o aktivnosti funkcionera uprave. Zato je pravilan izbor funkcionera jedan od odlučnih faktora za uspjeh rada kluba. U toku poslovne godine klubovi kao Vinkovci, Virovitica i t.d. nisu u većem dijelu poslovnog perioda pokazivali potrebnu aktivnost u radu, jer nisu izvršili pravilan izbor uprave odnosno funkcionera. Prema ocjeni rada svih naših klubova smatramo svojom obavezom da istaknemo klubove koji su pokazali najviše uspjeha u svom radu. To su: Rijeka, Karlovac, Varaždin, Bjelovar i Kutina. Krajnja suprotnost ovim klubovima je Šumarski klub Pula, koji se nakon odcjepljenja od ŠK Rijeke nije uspio uopće pokrenuti na rad. (Neka ovo bude poticaj tome klubu za rad a buduća uprava morat će voditi više računa o slabim točkama naše organizacije). U vezi takovih pojava nameće se i ovakova misao: trebalo bi razmotriti zamisao da se plenarni sastanci društava održavaju baš kod ovakovih klubova kako bi se kroz to stimulirao takav klub na rad. STRUČNA PITANJA Iz pismenog priloga vidljiva je aktivnost klubova, a kroz to i Društva kao cjeline na stručnom uzdizanju članstva. Bilansa govori da je održano oko 60 predavanja iz oblasti struke i oko 20 ekskurzija, od kojih većina u vezi stručnog upoznavanja i rješavanja problematike određenog područja ili objekata. Međutim, ako pogledamo na takovu djelatnost kod pojedinih klubova, vidimo velike razlike. Dok jedni na tome zadatku rade relativno obilno (uzevši u obzir raspoloživo vrijeme) kao Rijeka, Karlovac, Varaždin, Kutina i Virovitica, dotle su drugi taj zadatak u priličnoj mjeri zanemarili. Radi izmjene iskustava u obliku i načinu rada u tome pravcu, trebali bi predstavnici spomenutih klubova iznijeti u diskusiju svoja iskustva i gledanja na način stručnog uzdizanja svoga članstva. To se u prvom redu odnosi na ŠK Varaždin, koji je po našoj ocjeni našao najpogodniji način. Uprava društva djeluje u tome pravcu svojim radom na izdavanju društvenih glasila Šumarski list i Šumarske novine, koji obrađuju raznolike stručne probleme i prema tome služe istoj svrsi. Kod pitanja stručnog uzdizanja članstva smatramo da treba da se osvrnemo i na rad naših klubova i društva kao cjeline u pravcu pomoći lugarskim klubovima i Društvu lugara. Svi klubovi u svojim izvještajima ističu da tu pomoć daju, ali je malo onih, koji su konkretno naveli u čemu se ta pomoć sastoji. Ističu se izvještaji ŠK Karlovac, Bjelovar i Virovitica koji su pronašli konkretne oblike pomoći. Tako je ŠK Karlovac organizirao 2-mjesečne tečajeve za pripremu lugara za stručne ispite. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U vezi novih propisa i zakona o javnim službenicima lugari bez ispita, do 15 godina službe, dolaze u prilično tešku situaciju, jer su obavezni te ispite položiti u toku dvije godine. U protivnom ostaju bez službe. Ovaj problem naše društvo treba imati na umu i da napravi plan i program naše pomoći naročito tim lugarima. Da taj problem na izvjesnim područjima zauzima veći značaj dokaz je analiza ŠK Sisak koji je naveo da cea 40% lugara nema ispita. Uostalom i perspektivni plan razvoja šumarstva navodi da jedna trećina lugara nema ispit. Predlažemo da se ovaj problem prodiskutira i da Društvo u cjelini preuzme zadatak za pružanje pomoći lugarskom osoblju, naročito u vezi iznesenoga problema. Kad govorimo o stručnom uzdizanju našega članstva i o zadacima za naredni period moramo pomenuti i perspektivne planove šumarstva i drvne industrije za našu republiku. Perspektivni planovi su doneseni i oni zakonski obavezuju kako po službenoj tako i po društvenoj liniji. Ti planovi treba da budu osnova za društvenu akciju u pravcu njihovog izvršenja, ali i za stručno uzdizanje našega kadra. Ne radi se o izvršenju zadataka koji proizlaze iz perspektivnih planova po količinskim pokazateljima — jer je to izvan svake diskusije — nego o kvalitetnom izvršenju perspektivnih planova. To se naročito odnosi na kvalitetu u izvođenju radova uzgoja šuma, koja je u nedalekoj prošlosti u velikoj mjeri zakazala. Naše je mišljenje da svaki šumarski klub zajedno sa centralnim organima Društva treba da sastavi program za stručno uzdizanje članstva, na osnovu zadataka koji proizlaze iz perspektivnog i tekućeg plana. To znači da su perspektivni i tekući planovi baza za sastav progiama stručnog uzdizanja članstva Društva. Smatramo potrebnim naglasiti da treba posvetiti brigu obrazovanju članstva u tom pravcu da ono ima šire poglede na opći razvoj privrede u našoj republici. Naši članovi zaposleni u šumarstvu treba da vode brigu i o zadacima drvne industrije i obratno. Takovo obrazovanje treba da se proširi širim gledanjem i na ostalu privredu, posebno na poljoprivrednu. Poljoprivredi se danas daje naročiti značaj i o tome treba svaki šumarski stručnjak da vodi računa. Šumar i agronom su stručnjaci koji su više od svih struka tehničke službe vezani za naše selo. Budući da je naše selo najzaostalija oblast naše zajednice, to su ovi stručnjaci pozvani da se politički i privredno obrazuju, kako bi na tome području mogli biti tumači našeg političkog i privrednog razvitka na putu u socijalizam. NEŠTO O POLITIČKOJ AKTIVNOSTI NAŠEG DRUŠTVA Temeljni zadaci našega Šumarskog društva u sklopu ostalih društvenih organizacija jest solidno izvršavanje stručnih zadataka. Time mi kao struka doprinosimo naš dio u razvoju jugoslovenske privrede i opće društvene zajednice. Međutim, kad bi ostali na tim pozicijama, naše Društvo bi se suviše začaurilo u uske okvire obzirom na zahtjeve koje pred nas postavlja naša stvarnost. Zbog toga trebaju naši članovi da se razviju ne samo privredno nego i politički, kako bi naše Društvo s pravom nosilo naziv društveno političkog faktora i kako bi moglo odigrati svoju društveno političku ulogu. Ne radi se o tome da na račun političkoga rada zanemarimo naš stručni rad i stručno uzdizanje. Radi se o tome da mi kao društvena organizacija izvršimo one zadatke političke naravi koje nam daje Socijalistički savez, čiji je član i naše Društvo. U tom smislu predstoji nam jedan neposredni zadatak u vezi priprema za izbore za Saveznu narodnu skupštinu i za Sabor NRH. U toj akciji trebaju naši klubovi da se uklope preko kotarskog odbora SSRN-a u opću akciju za izbore. Konkretne zadatke dat će navedeni odbor svakom Šumarskom klubu. — Mi koristimo našu godišnju skupštinu i upućujemo apel svim drugovima da izvrše taj zadatak sa puno zalaganja. Tim radom ne samo da ćemo pomoći spomenutu akciju, nego ćemo — ako ga uspješno izvršimo — steći i potrebni ugled na vlastitom području. IZVJEŠTAJ UREDNIKA ŠUMARSKOG LISTA Ovaj izvještaj podnio je urednik dr. Milan Androić. Pismeni tajnički izvještaj obuhvatio je opće podatke o Šumarskom listu, pa se urednik samo ukratko osvrnuo na neke osnovne probleme u vezi sa njegovim izlaženjem i sadržajem. Između ostaloga on je rekao: |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Pitanje koje treba da u pogledu Šumarskog lista zaokupi našu pažnju jest pitanje njegova sadržaja. Ne želim svakako da Vam oduzimljem vrijeme nekim opširnim analizama, ali mi dopustite da iznesem samo nekoliko cifara koje će nam pomoći da lakše sagledamo probleme i nedostatke i da ocijenimo uspjehe. Prije svega da vidimo što se u Šumarskom listu prve godine pisalo i tko su autori objavljenih članaka. Ova se tema ponavlja nekoliko posljednjih godina i evo jednog primjera kakva je situacija u tome pogledu ove godine. U 9 članaka sa područja uzgoja, šum. geografije i ekologije sudjelovalo je 10 autora. Od toga su autori dvaju članaka nastavnici na Fakultetu, a ostali su uglavnom saradnici Instituta za šum. istraživanja. Broj stranica posvećen problemima uzgoja i srodne materije iznosi 20°/o od cjelokupnog opsega Šum. lista u jednoj godini. Uređivanje šuma iznosi (F/u — 1 članak. Autor iz prakse. Dendrometrija: 3 članka sa 10%. Autori svi nastavnici sa fakulteta. Zaštita šuma: 3 članka, sva tri autora sa Instituta. Materiju iz drvne industrije obuhvataju 2 članka sa 15°/o opsega. Autori: 1 nastavnik fakulteta i 1 saradnik instituta. Ova mala analiza dozvoljava nam da zaključimo na neke nedostatke u našoj stručnoj štampi uopće. Mi smo do sada na svim godišnjim skupštinama postavljali pitanje, koliko u stručnoj štampi sudjeluju ljudi sa fakulteta i instituta, a koliko stručnjaci iz prakse. Stvar se već godinama ne mijenja u tome pogledu. Moguće bi trebali postaviti stvar drugačije. Ne tko piše, već o čemu pišu naši stručnjaci, bez obzira gdje oni rade. Pokušajmo na to pitanje odgovoriti samo u grupi uzgoja šuma u širem smislu. Od 9 članaka 3 članka napisano je o pošumljavanju 1 o prirodnom pomlađenju jele 1 o melioraciji degradiranih terena 1 o uzgoju nizinskih mješovitih šuma 1 članak sa područja šum. geografije 2 članka sa područja ekologije. Od svih napisanih članaka možemo ustvrditi da nema niti jednoga koji nije od neposredne vrijednosti za praksu (tek za 1 bi se moglo reći da daje materijal za daljnja istraživanja). Ti članci, dakle, pokazuju da su naši gorući problemi pitanje krša, pošumljavanje golih terena, privođenje većoj produkciji degradiranih terena, te povećanje produkcije drva u nizinskim šumama. Golemi su to problemi, i njihovu važnost ne može nitko poreći. No jasno je da to nisu i jedini problemi i da u tom pravcu moramo kročiti još snažnije, moramo dati brža rješenja za neke, po mišljenju sviju, osnovne probleme kao što je na pr. njega mladika, pitanje krša, povećanje i unapređenje šum. produkcije, mehanizacije šuma i t. d. u kojima naši da tako kažem vrhunski stručnjaci imaju katkada kontradiktorne koncepcije. No dok se u uzgoju šuma stvari nekako kreću, dotle neka druga isto tako važna područja šumarske djelatnosti nisu bila predmet niti jednoga članka. To je na pr. toliko važno i stalno naglašavano pitanje šumarske ekonomike. Mi shvaćamo da smo daleko od toga, da možemo donositi u tom pogledu neke odlučne i definitivne formulacije. Ipak 12 godina postojanja naše socijalističke zemlje, 12 godina dobro utrtog puta u ekonomici naše zemlje i djelovanja ekonomskih zakonitosti u novom društvenom poretku, trebalo je po mome mišljenju naći svoj izraz u bar nekoliko radova u Šumarskom listu, od stručnjaka koji su u mogućnosti da teoretski osvijetle put naše prakse u šumarstvu. Ne želim time reći da se na tome području apsolutno ne radi, no po stranicama našeg lista tako bi to nekako izgledalo. Generacije koje će nas slijediti, morale bi, listajući stranice listova našega vremena, imati mogućnost da stvore sliku stvarnoga puta kojim smo išli, sliku o ulozi šumarstva u vezi sa ostalim privrednim djelatnostima naše zemlje, za izgradnju bolje budućnosti našim pokoljenjima. Tako je sa ekonomikom, no stvar nije bolja ni sa ostalim stručnim disciplinama, kako ste mogli vidjeti iz prethodne analize. Spominjem nuzgred, da smo ove godine objavili i 2 prilično obimna članka sa područja drvne industrije. Članci koji se uvrštavaju u list su gotovo svi recenzirani. Recenzenti su naši priznati stručnjaci, koji su dobro upoznati sa materijom koju ocjenjuju. Ove godine vratili smo oko 8 članaka, od toga 4 definitivno jer nisu bili po sadržaju toliko kvalitetni da bi se mogli objaviti. Ostala 4 vraćena su autorima na ispravke. Pri |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 44 <-- 44 --> PDF |
tome nismo gledali na formu već na sadržaj članka. Značajno je pri tome da su stručnjaci iz operative uvijek stroži recenzenti nego oni sa fakulteta. Princip je: ne suviše strog kriterij, već pomagati, učiti ljude da pišu. Zato svaki rad koji ima u sebi dobrih misli i ideja prepravljamo i dotjerujemo tako, da ga možemo objaviti. Veliki nedostatak autora jest prevelika opširnost. To je bio i razlog da smo neko vrijeme bili u, da tako kažem, maloj »krizi«. Nakupilo se priličan broj tako opsežnih radova, a opseg našeg lista je ograničen. Autori se ne trude da budu kratki i koncizni a nepotrebna opširnost zadaje uredništvu teškoće. Osim toga takvi članci ne pobuđuju interes kod čitaoca, pa on promašuje svoju svrhu. Uvjereni smo da postoji mogućnost da se stvari pišu kraće i konciznije, bez nepotrebnih historicizama i dokumentacije, koja nije uvijek potrebna. Ovome inkliniraju ne samo fakultetski radnici već i stručnjaci iz prakse. Kvalitet članka ne ovisi o broju stranica već o sadržaju materije, pa ćemo u buduće moći štampati samo one opširne radove, koji se uistinu nisu mogli kraće napisati. Ovo je još značajnije s obzirom na činjenicu da u redakciju pristiže sve veći broj članaka. U posljednje vrijeme čak iz inostranstva, što dokazuje da je naš list poznat i cijenjen van naše domovine. Veliki broj članaka objavljenih u našem listu recenziran je i prikazan u stranim stručnim časopisima (Revue forestiere, Forestry Abstracts i dr.) pa je i to jedan dokaz da su radovi koje objavljujemo na doličnoj stručnoj i naučnoj visini. Ovo nas može da ispunjava ponosom jer predstavlja uspjeh naše struke i nauke, pa naši suradnici i u tom pogledu skromno pridonasaju, da se van naše zemlje podiže njen ugled i na stručnom i naučnom polju. Mi često kompariramo ostale strane časopise, ali mogu da utvrdim da ozbiljnošću radova naš List spada u red onih koji daju najveći broj originalnih radova. Pored nedostataka, koje smo iznijeli u prvom redu, naš list zauzima vidno mjesto među najboljim evropskim stručnim listovima. Imamo još dosta toga da popravimo. U prvom redu omjer članaka pojedinih grana naše struke mora biti povoljniji nego što je do sada. Članci moraju po broju biti zastupani prema važnosti koju dotična grana ima u našoj privredi. Moramo nastojati da nam rubrika »Saopćenja« odnosno iz prakse bude što bogatija. Smatramo da bi se u toj rubrici trebali više angažirati stručnjaci iz prakse. Kroz nju treba stalno da provejavaju uloga i uspjesi naših stručnjaka u ostvarenju perspektivnog plana šumarstva njihov doprinos unapređenju produkcije u šumarstvu. Uzmemo li u obzir da u našoj zemlji ima oko 25 publikacija sa područ ´a šumarstva, od toga samo u Hrvatskoj 8 publikacija, te činjenicu da smo Novu godinu dočekali sa više od 20 članaka predanih za objavu u Šumarskom listu (a to je materijal za više od pola godine), možemo zaključiti da nam je list prebrodio oskudicu materijala, da taj materijal pristiže sve više, što znači da se sve više ljudi angažira u stručnoj štampi a to je osnovni uvjet da se nivo lista održi na doličnoj visini, odnosno da se ide ka povećanju toga nivoa. Nema sumnje da je na saradnicima da otklone nedostatke koje smo naveli, ali je nepobitno da Šumarski list njima duguje svoj uspjeh. Stoga im se u ime Redakcionog odbora i svoje lično najtoplije zahvaljujem. — IZVJEŠTAJ UREDNIKA ŠUMARSKIH NOVINA ZA 1957. G. podnio je ing. V. Cvitovac. On je rekao: — Neki podaci o izlaženju, obimu, sadržaju i saradnicima Šumarskih novina u šestoj godini njihovog izlaženja prikazani su u pismenom izvještaju tajnika. Stoga se na tom ne bi više zadržavali kao ni na teškoćama, koje se iz godine u godinu ponavljaju. Govorit ćemo o nekoliko pitanja, koja su aktuelna. I to: 1. o izdavaču novina 2. o sadržaju i namjeni novina 3. o raspačavanju novina. Izdava č novina . Prošle godine je bio donesen zaključak, da se izdavanje Šumarskih novina prenese na Društvo lugara, čim ono to zatraži. U vezi s tim Društvo lugara je na jednom svom plenumu potkraj godine raspravljalo o preuzimanju novina od 1. I. 1958. god. i zaključilo, da ono još nije u takvoj situaciji da može preuzeti izdavanje Šumarskih novina bez većih teškoća i za sam list i za društvo. Konstatirano je naime, da je Društvo lugara mlada društvena organizacija, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ koja nema dovoljno financijskih sredstava za izdavanje lista kao i da nema osigurane kadrove potrebne za nesmetano izlaženje lista. Po našem mišljenju, ovakav zaključak je pravilan, jer je realno ocijenjena situacija. Svaka žurba sa preuzimanjem novina mogla bi biti samo štetna. Kad se izvrše sve potrebne pripreme oko uređivanja i administracije lista, što znači, kad se osigura uredništvo, koje će pribavljati materijal za štampu ne oviseći o kolebljivom saradništvu i o njegovom kvalitetu te kad se osigura dovoljan broj pretplatnika tako, da se list može izdržavati od pretplate, onda se može izvršiti preuzimanje. Sadržaj i namjena novina. Bez obzira tko bude izdavač Šumarskih novina, njihovim sadržajem trebalo bi zainteresirati pored stručne i širu javnost. Najpogrešnije bi bilo, ako bi se novine usmjerile kao staleški list šumskotehničkog osoblja ili lugara, jer kao takve ne bi imale pravog smisla u našoj društvenoj stvarnosti. Šumarske novine treba da služe i stručnoj i drugoj javnosti u cjelini te da obrađuju svu stručnu materiju, kako bi se što lakše riješavali problemi šumske privrede u sklopu opće privredne politike naše zemlje. Materijal Šumarskih novina mora biti prikazan na što popularniji način tako da se njime može poslužiti najširi krug ljudi, stručnjaci i nestručnjaci kao na pr. vlasnici privatnih šuma, organi upravljanja za šumsko gospodarstvo i šumarstvo u cjelini. Pitanje upravljanja i gospodarenja privatnim šumama još uvijek nije riješeno. A one sa preko pola milijuna hektara čine 22"Vo površine šuma u NRH. Prvi put se na široj bazi prišlo rješavanju tog pitanja na konferenciji Poljoprivredno-šumarske komore u Varaždinu 14. XII. 1957. god. Tada je među inim zaključeno, da narodni odbori pristupe razvijanju takvih organizacionih forma gospodarenja u privatnim šumama koje će najbržim i najnaprednijim putem dovesti do slobodnog udruživanja privatnih šumoposjednika na principima privrednih organizacija, a tamo gdje već sada postoje uslovi za stvaranje zadružnih organizacija privatnih šumoposjednika da se priđe njihovom osnivanju. Do ostvarenja ovih postavaka, zaključeno je da treba ojačati sadašnju šumarsku službu u odnosu na privatne šume. Prema tome, može se očekivati u najskorije vrijeme mnogo više aktivnosti u privatnim i zadružnim šumama, kako sa strane šumarske službe tako i sa strane samih posjednika, koje će ta služba pokretati da se sve više bave svojim šumskim gospodarstvom. Sredstva fondova za unapređenje šumarstva od takse na sječu privatnih šuma koriste se za poboljšanje stanja privatnih šuma, što također povećava interes šumoposjednika za šumsko gospodarstvo. Šumarske novine kao popularno glasilo za unapređenje šumskog gospodarstva ne bi smjele a da ne sudjeluju u cijeloj toj aktivnosti i da sa svoje strane što više pridonesu u rješavanju problema, koji će se javljati. U koliko bi sadržajem lista pobudili interes širih krugova za Šumarske novine mogli bismo računati, da će bar jedan najmanji procenat vlasnika privatnih šuma, kojih u NRH ima više od 300.000, ući u red čitalaca i pretplatnika. U 1956. god. objavljen je program za ispite za kvalificirane radnike u uzgoju šuma i divljači. Nesumnjivo će poslije toga porasti procenat stalnih kvalificiranih radnika u šumarstvu, koje treba također zainteresirati za Šumarske novine. U upravnim odborima šumarija i poduzeća ima veliki broj ljudi izvan struke, koji bi se također trebali zainteresirati za novine. Sve ovo ukazuje na mogućnosti povećanja tiraža Šumarskih novina za 2, 3 i više puta. Povećanje tiraža donosilo bi veće prihode izdavaču pa bi se moglo pristupiti zaposlenju stalnog urednika profesionalca, bolje plaćanje suradnika i otpremanje lista poštom neposredno na adrese pretplatnika, što se sve već sada pokazuje kao potrebno. Sadašnji način otpreme lista pretplatnicima skupno putem šumarija ima mnogo negativnosti i izazivlje žaljenja. List mnogo kasnije stiže u ruke pretplatnika, a neki put uopće ne stigne. Osim toga skupljanje pretplate putem šumarije često zaostaje i nije uredno, a mnogi se pretplatnik ne osjeća toliko obvezan za urednost plaćanja pretplate kao kad je sam neposredni naručilac lista i kad ga neposredno poštom prima. Na kraju, zaključujući ovo kratko izlaganje, smatramo da treba naglasiti nužnost da Šumarsko društvo s izloženih pozicija gleda na Šumarske novine, a ne kao neko glasilo namijenjeno uskom krugu lugara, jer će se putem takvih Šumarskih novina mnogo više moći pridonijeti razvitku šumske privrede u našoj zemlji. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 46 <-- 46 --> PDF |
BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ Obračun primitaka Šumarskog društva NRH za 1957. godinu Red. „ . Proračunom Primljeno Nazivracuna br. 1. Članarina i upisnina 2. Pretplata na Šumarski list 3. Pretplata na Šumarske novine 4. Oglasi u Šumarskom listu 5. Oglasi u Šumarskim novinama 6. Stanarina i doprinosi 7. Dvorana 8. Stare publikacije 9. Nove publikacije 10. Doprinos plaći namještenika 11. Potraživanja po bilanci 1956. godine 12. Nepredviđeni primici 13. Saldo blagajne 31. XII. 1956. Svega: Zagreb, dne 31. XII. 1957. Predsjednik: Blagajnik: Ing. Nikola Šepić v. r. Ing. Josip Peternel v. r. Obračun izdataka Šumarskog društva NRH za 1957. godinu Red. „ . br. Naziv računa 1. Obavezni doprinosi 2. Pripomoći 3. Uredski materijal 4. Manipulativni´ troškovi NB-e 5. Poštarina i telefon 6. Ogrijev 7. Rasvjeta 8. Voda čistoća, dimnjaci 9. Čišćenje i uređenje prostorija 10. Popravak i osiguranje zgrade 11. Popravak inventara 12. Nabava i uvez knjiga 13. Nabava inventara 14. Plaće i honorari i inventara 15. Soc. doprinosi i stambeni fond 19. Putni troškovi 17. Dvorana — čišćenje i održavanje 18. Obaveze po bilanci 1956. god. 19. Troškovi izdavanja Šumarskog lista 20. Troškovi izdavanja Šumarskih novina 21. Troškovi izdavanja novih publikacija 22. Troškovi priredaba 23. Nepredviđeni troškoviSvega: dinara 1,257.000 1,363.533 1,520.000 1,098.988 936.000 373,005 300.000 15.000 14.000 — 440.500 380.500 400.000 240.000 1.902.000 2,655.527 3,500.000 686.500 288.000 288.000 3,777.933 3,777.933 1.620 2,670.079 1,025.947 1,025.947 15,363.000 14,575.012 Proračunom Primi jeno predviđeno dinara 350.000 150.000 90.000 40.000 130.000 200.000 40.000 80.000 100.000 300.000 100.000 200.000 500.000 672.000 336.000 300.000 200.000 280.000 75.000 67.625 37.406 127.526 93.800 35.222 39.598 18.294 34.080 56.230 9.380 331.620 304.000 184.320 99.210 25.600 1,416.813 1,416.813 1,897.000 1,410.658 966.000 935.386 7,000.000 3,605.719 200.000 124.812 95.187 180.864 15,363.000 9,493.163 Zagreb, dne 31. XII. 1957. Predsjednik: Blagajnik: Ing. Nikola Šepić v. r. , Ing. Josip Peternel v. r. Nadzorni odbor: 1. Ing. M. Butković v. r. 2. Ing. A. Horvat v. r. 3. Dr. R. Benić v. r. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Bilanca Šumarskog društva NRH na dan 31. XII. 1957. godine Red. Red- Dinara br. Imovina Dinara Dinara br. Dugovina Stanje blagajne: Tuđa gotov novac 67.836 sredstva 2,545.749 na rnu kod NB 5,014.013 5,081.849 Stanje potraživanja: Neizvršene članarina ŠE 88.000 isplate 121.830 pretplate Š. L. 115.400 pretplate S. N. 072.720 publikacije 1,487.731 ostala potraživanja 68.400 2,432.251 Nekretnine: zgrada »Šum. Dom« 32,253.527 dvorana u Il.katu 1,695.000 33,948.527 Pokretnine: namještaj 2,972.830 knjižnica 766.308 publikacije 10,688.689 zalihe robe 254.289 14,662.116 Sveg a 56,124.743 56,124.743 Sveg a 2,667.579 Zagreb, dne 31. XII. 1957. Predsjednik: Blagajnik: Ing. Nikola Sepić v. r. Ing. Josip Peternel v. r. Stanje imovine Šumarskog društva NRH na dan 31. XII. 1957. godine Red. br. Predmet I. Aktiva 1. Blagajničko stanje: u gotovom 294.076 97.836 na rnu kod NB 731.871 5,014.013 Ukupno: 1,025.947 5,081.849 2. Inventar namještaj 2,641.210 2,972.830 knjižnica 751.678 766,308 zaliha strane publ. 4,079.697 10,668.989 zaliha robe 257.769 254.289 Ukupno: 7,730.354 14,662.116 3. Nekretnine: zgrada »Šumar. Dom.« 32,253.527 32,253.527 dvorana u II. katu 1,695.000 1,695.000 Ukupno: 33,948.527 33,948.527 4. Potraživanja: Ukupno: 3,777.933 2,432.251 SVEGA AKTIVA: 46,482.761 56,124.743 II. Pasiv a Tuđa sredstva ukupno: 2,545.749 Dugovanja ukupno: 1,416.813 121.830 SVEGA PASIVA: 1,416.813 2,697.579 Čista imovina koncem 1957. godine: 45,065.948 53,457.164 Zagreb, dne 31. XII. 1957. Predsjednik: Blagajnik: Ing. Nikola Šepić v. r. Ing. Josip Peternel v. r. Nadzorni odbor: 1. Ing. M. Butković v. r, 2. Ing. A. Horvat v. r. 3. Dr. R. Benić v. r. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Prijedlog proračuna primitak a Šumarskog društva NRH za 1958. godinu CO « 2 3 4 5 6 c 3 « 1 rs Naziv računa > W OSNOVNI PRIHODI a članarina i upisnina b stanarina e dvorana d doprinos plaći namještenika e potraživanja po bilanci 1957. godine f nepredviđeni prihodi ŠUMARSKI LIST a pretplata b oglasi ŠUMARSKE NOVINE a pretplata b oglasi STARE PUBLIKACIJE NOVE PUBLIKACIJE SALDO BLAGAJNE 31. XII. 1957. god. Svega: Predsjednik: Ing. Nikola Sepić v. Prijedlog proračuna > 05 w a b c d e f gh i jk 1 m n 0 p r s š Zagreb, dne 31. XII. 1957. Ing. Josip Peternel v. izdatak a Šumarskog društva NRH za 1958. godinu Naziv računa OSNOVNI IZDACI Obavezni doprinosi Pripomoći Uredski materijal Manipulativni troškovi NB-e Poštarina i telefon Ogrijev Rasvjeta Voda, čistoća, dimnjaci Čišćenje i uređenje prostorija i Popravak i osiguranje zgrade Popravak inventara Nabava i uvez knjiga Nabava inventara Plaće službenika Putni troškovi Saradnički honorari Dvorana — čišćenje i održavani Obaveze po bilanci 1957. god. Nepredviđeni izdaci Za godinu Za godinu 1958. 1957. predlaže bilo se odobreno d i n ara 2,265.151 6,165.053 1,200.000 1,257.000 380.000 440.500 300.000 400.000 385.000 288.000 — 3,777.933 151 1.620 1,800.000 1,820.000 1,700.000 1,520.000 100.000 300.000 1,400.000 950.000 1,400.000 936.000 — 14.000 1,654.000 1,902.000 400.000 3,500.000 5,081.849 1,025.947 12,601.000 15,363.000 Blagajnik: Za godinu 1958. predlaže se dina 6,201.000 350.000 200.000 100.000 40.000 130.000 150.00 35.000 50.000 inventara 60.000 e 250.000 50.000 150.000 300.000 780.000 350.000 288.000 50.000 2,667.579 200.421 Za godinu 1957. bilo odobreno r a 5,300.000 350.000 150.000 90.000 40.000 130.000 200.000 40.000 80.000 100.000 300.000 100.000 200.000 500.000 672.000 300.000 336.000 200.000 1,416.813 95.187 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 49 <-- 49 --> PDF |
a b c d e ŠUMARSKI LIST Saradnici i redakcija Papir Tisak i klišeji Poštarina Doprinos plaći namještenika 2,360.000 600.000 450.000 1,000.000 50.000 260.000 1,897.000 480.000 300.000 900.000 25.000 192.000 a b c d e ŠUMARSKE NOVINE Saradnici i redakcija Papir Tisak i klišeji Poštarina Doprinos plaći namještenika 1,065.000 150.000 180.000 600.000 10.000 125.000 966.000 140.000 180.000 540.000 10.000 96\000 NOVE PUBLIKACIJE 2,500.000 7,000.0( PRIREDBE 475.000 200.000 Predavanja Ostalo 50.000 425.000 50.000 150.000 SVEGA : 12,601.000 15,363.000 Zagreb, dne 31. XII. 1957. Predsjednik: Blagajnik: Ing. Nikola Šepić v. r. Ing. Josip Peternel v. r. ZAVRŠNI RAČUN ZA 1957. GODINU Odobreni proračun za 1957. godinu upravni odbor društva izvršio je kako slijedi: Ukupni PRIMICI Din 15,363.000.— Din 14,575.012.— 95 Ukupni IZDACI Din 15.363.000.— Din 9,493.163.— 62 odnosno VIŠAK PRIHODA nad rashodima ... . Din 5,081.849 — od čega: u blagajni. . Din 67.836.— na tek. rn. kod N-e Din 5,014.013 — SVEGA Din 5,081.849 — Obzirom da su numerički podaci dati u prilogu tajničkog izvjećtaja ovim se izvještajem daje pregled izvršenja proračuna po pojedinim glavnim računima i to: A. PRIMICI: 1. Rn. Osnovni društveni primici ostvareni sa cea 98% 2. « Šumarski list « « « 61% 3. « Šumarske novine « « « 39%> 4. .« Stare publikacije « « « 140% 5. « Nove publikacije « « « 20% B. IZDACI: 1. Rn. Osnovni društveni izdaci ostvareni sa cea 65% 2. « Šumarski list « « « 74% 3. « Šumarske novine « « « 97% 4. « Nove publikacije « « « 51% 5. « Priredbe « « « 65% Podbačaj u ostvarenju ovog proračuna uslijedio je iz slijedećih glavnih razloga: A. PRIMICI: 1. proračunom predviđeno ubiranje zaostale pretplate na š. L., a posebno na Š. N., nije izvršeno. 2. proračunom predviđeno izdavanje novih publikacija, uslijed tehničkih poteškoća, nije moglo biti izvršeno u toku ove godine, te prema tome nisu mogli biti izvršeni ni planirani primici po tom računu. 127 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 50 <-- 50 --> PDF |
B, IZDACI: 1. uslijed zaostatka u izlaženju Š. L., brojeva 7—12, troškovi istog nisu obuhvaćeni ovim obračunom. Ovi se troškovi predviđaju proračunom za 1958. god. 2. planirano izdavanje novih publikacija, kako je to već naprijed iznijeto, iz tehničkih razloga nije moglo biti ostvareno. Šumarska Bibliografija izlazi u toku ove 1958. godine. 3. geslo »štednja« imalo je odraza u svim ostalim računima. Uzimajući proračun u cjelini, ovakovo njegovo izvršenje može nas potpuno zadovoljiti. Stanje imovine društva koncem 1957. godine, koje rezultira iz bilance za tu godinu, iznosi ukupno Din 5,457.164.—, i predstavlja povećanje spram stanja koncem 1956. godine za Din 8,391.216.— ili 18,6»/o Naprijed iskazano povećanje imovine društva odnosi se uglavnom na povećanje vrijednosti pokretnina: namještaja, biblioteke i zalihe starih publikacija, a dijelom i na povećanje društvene gotovine. Ovakovo povećanje društvene imovine ispunilo je i naša očekivanja. Zalaganja upravnog odbora i cjelokupnog našeg članstva na ostvarenju planiranih prihoda, a razumno trošenje i neophodna štednja u izdacima najbolja su garancija sigurnosti u našem daljem djelovanju. PRIJEDLOG PRORAČUNA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH za 1958. godinu Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor društva rukovodio kako podacima izvršenja proračuna društva za prošlu 1957. godinu, tako i predviđenim djelovanjem društva u toku 1958. godine. Ovaj prijedlog proračuna niži je od odobrenog proračuna za prošlu 1957. godinu za svega cea 18%, i predviđa: Ukupni PRIMICI . . . . . Din 12,601.000.— Ukupni IZDACI Din 12,601.000 — naspram Din 15,303.000.— za prošlu 1957. godinu. Glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna bile bi slijedeće: A. PRIMICI: 1. Osnovni društveni primici: a) predviđa se puna naplata kako redovne članarine, tako i svih zaostataka po tom računu iz ranijih godina. 2. Šumarski list: a) predviđa se puna naplata redovne pretplate kao i potraživanja po tom računu iz ranijih godina. b) predviđa se prihod od oglasa u realnoj visini. 3. Šumarske novine: a) predviđa se naplata kako redovne pretplate tako i svih potraživanja po tom računu iz ranijih godina. 4. Stare publikacije: a) predviđa se unovčenje dijela postojeće zalihe starih publikacija u realnom iznosu. 5. Nove publikacije: a) predviđa se manji iznos na ime rabata kod štampanja i prodaje Šumarske Bibliografije, koja uskoro izlazi iz štampe. |