DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Društvo će pomagati Fakultetu pri izradi plana i programa postdiplomskog
studija, kao važne forme dopunskog i specijalističkog obrazovanja stručnog šumarskog
kadra.


5. Skupština smatra, da društvo treba pokrenuti pitanje sistematske pripravničke
prakse mladih šumarskih i drvno industrijskih stručnjaka. Samo na taj način
osposobiti će se mladi stručnjaci za samostalno rješavanje stručnih zadataka u
praksi. Uporedo s tim društvo će pokrenuti pitanje revizije postojećih propisa o
načinu i programu polaganja državnih stručnih ispita.
4. Skupština smatra, da bi Šumarski odjel Polj. šumarskog fakulteta mogao
uspješnije obavljati ove zadatke ako se osamostali, odnosno izdvoji iz sklopa sadašnjeg
Polj. šum. fakulteta i osnuje kao samostalni fakultet.
6. Društvo će i dalje pružati pomoć Društvu lugara Hrvatske i njegovim klubovima,
a naročito po pitanju osposobljavanja lugarskog kadra, koji je obavezan u
propisanom roku položiti stručni ispit.
7. Upravni odbor društva pristupit će aktualiziranju društvenih Pravila i
izmjene predložiti na odobrenje slijedećoj godišnjoj skupštini društva.
O


STANJE SMOLARENJA U NRH.


Na dosad održanim sastancima po pitanju smolarenja u NRH doneseni su među
inim zaključcima kao osnovni, da se izvrši inventarizacija svih borovih šuma bez
obzira na vlasništvo i da se sastavi dugoročna osnova za smolarenje u tim šumama
sa posebnom osnovom za smolarenje.


Za te radove nije bilo osiguranih financijskih sredstava, pa se je stoga na
sastanku održanom u XI. mjsecu 1957. zaključilo, da se za te važne radove osiguraju
financijska sredstva u proračunu za 1958. godinu.


Međutim, kako se smolarenjem u NRH uglavnom bave šumarije na području
Narodnih odbora kotara Dubrovnik, Pula, Split, Šibenik, Zadar i Makarska, dakle
kotareva, koji su dosada* dobivali dotacije iz Republičkog fonda za unapređenje
šumarstva, to se je situacija obzirom na dobivanje financijskih sredstava iz tog Fonda
za godinu 1958. mnogo izmijenila. Prema Saveznom društvenom planu u godinu 1958.
ne mogu se trošiti sredstva Fondova do njihovog definitivnog ostvarenja.


Time u vezi nema mogućnosti davanja dotacija pasivnim šumarijama iz Republičkog
fonda za šumarstvo iz kojega se je dosada davalo već potrebne dotacije
koje treba da dobiju od osnivača t. j . konkretno Narodnog odbora općina odnosno
Kotara.


Uslijed takovog stanja dolazi do izražaja još veća potreba smolarenja u tim
područjima, jer je to jedan od najvažnijih prihoda tih šumarija.


Posljedice toga što do danas nije izrađena inventarizacija svih borovih šuma
jest ta, da se ne može pristupiti izradi osnove perspektivnog smolarenja, već se smolarenje
obavlja potpuno stihijski bez mogućnosti intervencije nauke ili nekog racionalnijeg
rada.


Radi takovog stanja ne može se raditi na perspektivnom razvoju ove privredne
grane. Kako nam nije poznato točno brojno stanje borovih stabala sposobnih za
smolarenje, a niti nam je poznato stanje mladih sastojina i kultura, ne možemo
pristupiti pripremama za perspektivno smolarenje. Tu prije svega dolaze u obzir
i mjere njegovanja i gajenja postojećih sastojina i kultura, kao i poduzimanje mjera
eventualno osnivanja plantažnih borovih šuma sa visokom produktivnošću smole,
na terenima, koji će pružiti najpovoljnije uslove rada u ovoj privrednoj grani.


Daljnji nedostaci i poteškoće su pomanjkanje kvalificirane radne snage, bez
koje se ne može zamisliti racionalan i ekonomičan rad na proizvodnji borove smole.
Također nedostaje kvalificirani rukovodeći i manipulativni kadar. Na obučavanju
kadra učinilo se vrlo malo, jer osim povremene instruktaže smolarskih radnika i
predradnika, te izdanja priručnika za smolare, nije se pristupilo sistematskom
odgajanju kadrova. Zasada ne postoje uslovi za formiranje bilo kakovih tečajeva ili


130




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 53     <-- 53 -->        PDF

škola za smolarske kadrove. Ništa se nije uradilo na boljem materijalnom osiguranju
rukovodećeg i manipulativnog osoblja, koje zaista radi pod vrlo teškim i
lošim uslovima.


Uslijed takovog stanja na smolarenim stablima se čine znatne greške u tehnici
smolarenja, koje se očituju u dva pravca: s jedne strane postižu se manje količine
smole, a s druge strane pogrešnim radom skraćuje se vijek smolarenja pojedinog
stabla. Slaba ili neefikasna stručna kontrola izvedenih radova, još više pogoršava
postojeće stanje u ovoj privrednoj grani. Treba naročito istaknuti, da je smolarenje
radnja, koja se izvodi na živom organizmu, i da od načina izvođenja te operacije
zavisi život i vitalnost organizma.


Ne može se očekivati željeni uspjeh na poslu kojeg obavljaju nekvalificirani
radnici, a za kojeg su nužni visokokvalificirani i savjesni radnici.
Boljom organizacijom rada uz potrebnu kvalificiranu radnu snagu boljom tehnikom
rada i jačom stručnom kontrolom vrlo brzo bi podigli prinos smole.


Stalni razvoj industrije papira i kemijske industrije traži sve veće količine
proizvoda smole. Nadalje stalno rastu i potrebe borovog drveta za industriju celuloze.
Sve to ukazuje, da vrijednost borovih šuma stalno raste i da smo dužni posvetiti
najveću pažnju stalnom unapređenju i proširivanju areala borovih šuma.


U vezi sa proizvodnjom smole nužno je preduzeti sve potrebne mjere za povišenje
kapaciteta lučenja smole naših borovih šuma, kako bismo proizvodnju smole
učinili što rentabilnijom i što ekonomičnijom, smolareci manji broj stabala sa većim
intenzitetom lučenja smole.


Proučavanjem smolovitosti borovih šuma dokazano je, da u šumama crnog
bora imade stanoviti postotak (30%) slabo smolovitih stabala, koja daju male količine
smole, a također i stanoviti postotak (ll°/o) najsmolovitijih stabala; koja daju
velike prinose smole (19Ü:7o više od prosječno smolovitosti). Ostala stabla pripadaju
klasama smolovitijih i srednje smolovitih stabala. Međutim u klasi najsmolovitijih
stabala nalazi se i takovih, koja daju i 500—600% više smole od prosječnog prinosa
stabla.


Selekcijom i razmnožavanjem ovakovih stabala naša privreda u budućnosti
može očekivati velike koristi. Organiziranim i smišljenim radom može se pristupiti
plantažnom uzgajanju specijaliziranih borovih šuma prema njihovoj namjeni.


Sprovođenjem selektivnih proreda i sječa u postojećim šumama u cilju uklanjanja
onih slabo smolovitih stabala možemo u kraćem roku znatno povisiti njihovu
smolovitost i u isti mah zadovoljiti potrebe industrije u borovom drvetu.


Poduzimanjem takovih mjera, njegovanjem borovih kultura i mladih sastojina
moguće je znatno ubrzati njihov prirast i skratiti njihovu ophodnju, pa time
omogućiti njihovo ranije smolarenje.


U našoj Republici stanje smolarenja po pojedinim šumarijama je slijedeće:


Dubrovnik proizvodi godišnje 42 tone, a ima mogućnosti 120 tona
Korčula « « 40 « « « « 50 «
Hvar « « 90 « « « « 200 «
Makarska « « 14 « « « « 25 «
Brač « « 40 « « « « 60 «
Split « « 10 « « « « 10 «
Knin « « 40 « « « « 50 «
Šibenik « « 10 « « « « 30 «
Zadar « « 3 « « « « 25 «
Pula « « 8 « « « « 8 «
Opatija « -« 13 « « « « 13 «
Buzet « « 15 « « « « 15 «
Klana « « 8 « « « « 8 «
Lošinj « « 12 « « « « 12 «
Vrhovine « « 18 « « « « 50 «


što ukupno iznosi 363, a ima mogućnosti da se povisi na 676 tona godišnje proizvodnje.


Šumarija Duga Resa, Križevci i Đurđevac nisu uzete u obzir, jer za njih nema
podataka, te stoga možemo gornje rezultate zaokružiti na godišnju proizvodnju 400
tona, a koja se može povećati na 700 tona.


131