DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 58 <-- 58 --> PDF |
DANAŠNJE STANJE SUMA U SVIJETU FAO raspolaže bogatim materijalom o stanju šumskog fonda u pojedinim zemljama, koji je još donedavna bio slabo poznat širokom krugu šumara. Ovdje u šumsku površinu FAO ubraja sve površine pokrivene biljnim asocijacijama u kojima prevlađuje drvenasto rastinje ma kojih razmjera, da li se eksploatira ili ne, da li raste u cilju proizvodnje drva ili utječe na klimu i režim voda. Površina je svih zemalja u svijetu 13,207.300 tis. ha a od toga je šumska površina 3,837.300 tis. ha ili 29%. Teritorij Sovjetskog Saveza iznosi 2,189.300 tis. ha, a na šumsku površinu otpada 742.600 tis. ha ili 33,9%. Međutim, po statističkim podacima SSSR-a od 1. siječnja 1956., ta je površina 1,135.116 tis. ha. Od toga broja razne uprave gospodare sa 7,596 tis. ha, kolhozima je predano 39.229 tis. ha, a Ministarstvo poljoprivrede upravlja sa 790.669 tis. ha. Od svih zemalja u svijetu relativno najviše šumske površine ima ukupno Sjeverna i Južna Amerika, t j . 36,7%. Šumska površina iznosi 1,546.400 tis. ha, zatim Afrika — 26,3% (801.400 tis. ha). Azija ima (bez SSSR-a) — 11,7% (525.600 tis. ha). Posljednje mjesto zauzimaju zemlje Tihog oceana — 10% (85.700 tis. ha). Površina šume koja otpada na glavu žiteljstva, najbolji je pokazatelj njezinog ekonomskog značenja u privredi zemlje. Površina šuma koja otpada na glavu žiteljstva (u hektarima): Površina šuma svih šuma dostupn ih koje se eks^ ploatiraju Cio svijet 1,6 0,7 0,5 Evropa (bez SSSR) 0,3 0,3 0,3 Sjeverna Amerika 4,1 2,0 1,4 Latinska Amerika 5,2 1,9 0,5 Afrika 3,9 1,4 0,5 Azija (bez SSSR) 0,4 0,2 0.2 Oceanija 6,7 1,6 1,3 Razdioba šuma po vrstama drveća Poznato je da su crnogorične šume najvrednije. Od sveukupne površine šuma u svijetu 3,837.300 tis. ha otpada na crnogorične šume samo 1,280.000 tis. ha ili približno trećina, a u SSSR one prevladavaju. Prema podacima FAO od 743.000 tis. ha ima crnogoričnih šuma 580.000 tis. ha ili oko 80%. Prema tome gotovo je polovina svih četinarskih površina na teritoriju SSSR. Produktivnost šuma Po podacima FAO iznosi godišnji prirast šuma koje se eksploatiraju (po hektaru u kub. metrima): četinari lišćari Cio svijet 1,8 2,4 Evropa (bez SSSR) 2,5 2,4 Sjeverna Amerika 2,1 2,1 Latinska Amerika 3,0 3,0 Azija (bez SSSR) 2,0 2,7 Oceanija 2,0 1,3 Drvne zalihe šuma u svijetu koje se eksploatiraju iznose 120.000 mil. kub. metara; od toga je četinara 76.500 mil. kub. m. Drvna zaliha šuma SSSR koje se eksploatiraju prema podacima FAO iznosi 58.700 mil. kub. m, a na četinare od toga broja otpada 50.000 mil. kub. m. Prema tome čitava je drvna zaliha šuma koje se eksploatiraju u SSSR oko 50% svih zaliha u svijetu, a 65% od čitave zalihe četinara u svijetu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 59 <-- 59 --> PDF |
četinari lišćari ukupno Evropa (bez SSSR) 5.000 2.700 7.700 mil. kub. m. Sjeverna Amerika [6.500 6.500 23.000 Latinska Amerika 700 2.6100 3.300 Afrika 100 5.800 5.900 Azija (bez SSSR 4.000 17.200 21.200 Oceanija 200 700 900 Sovjetski Savez i druge zemlje Dosada smo iznijeli podatke o šumama .pojedinih dijelova svijeta, a sada ćemo još pregledati kako stoji stvar u najšumovitijim zemljama, koje izvoze drvo na svjetsko tržište. Tu je u prvom redu USA, Kanada, Finska, Švedska, Austrija i Jugoslavija. USA. Šumska površina USA mnogo je manja nego u SSSR, a iznosi 252,5 milijuna ha. Drvna zaliha šuma koje eksploatiraju iznosi 14.630 mil. kub. m, a od toga nH četinare otpada 9.960 mil. kub. m. Na glavu žiteljstva dolazi 1,5 ha šumske površine, dakle i tu nekoliko puta manje nego u SSSR. Kanada. To je najšumovitija zemlja svijeta. Čitava zemlja ima 996 mil. ha. mnogo više nego u SSSR. Međutim, drvne su zalihe šuma SSSR mnogo veće nego Kanade. Finska. Sav teritorij Finske ima 33,7 mil. ha, a šuma ima 21,6 mil. ha ili 64%; na glavu otpada 5,2 ha šume, a 0,8 ha poljoprivredne površine. Sva ekonomika te zemlje ovisi o šumi, jer joj je 2/3 teritorija pokriveno šumom. Drvna zaliha prelazi nešto preko 1 mlrd. kub. m. Švedska. Šumska površina joj je 22.980 tis. ha ili oko 50"/o teritorija. I ekonomika Švedske znatno ovisi o šumi. Na glavu dolazi 3,2 ha šume. Austrija. Površina šuma nije znatna — iznosi tek 3,6 mil. ha, ali zauzima oko 40% čitave teritorije. Austrija je gusto naseljena zemlja, pa zato na glavu žiteljstva otpada samo 0,5 ha šume. Drvna zaliha šuma koje se eksploatiraju´ iznosi 348 mil. kub. m. Jugoslavija. Šume zauzimaju 8.745 tis. ha ili oko 30%> teritorija. Radi gustoće žiteljstva otpada na glavu samo 0,5 ha šume kao i u Austriji. Dostupne i nedostupne šume. FAO računa da od čitave površine šuma u svijetu od 3,837.300 tis. ha ima tek 1,814.400 tis. ha, ili 47% dostupnih šuma. U SSSR navodi da je 425 mil. ha t. j . oko 58% dostupnih šuma. Ali i te dostupne šume nisu povučene u eksploataciju. Ukupno se računa da ima na zemlji 1,465.800 tis. ha šuma koje se eksploatiraju, a to je 80´% dostupnih šuma ili 38% čitave šumske površine. Za SSSR navodi 350 mil. ha šuma koje se eksploatiraju ili 82% od 425 mil ha dostupnih. Vlasništvo šuma. Sve šume u SSSR u državnim su rukama. Na trajno iskorišćavanje predano je kolhozima 39,2 mil. ha, a 4,6 mil. ha sovhozima, školama, vojnoj upravi i t. d. U drugim zemljama nalazi se znatna šumska površina u rukama privatnika. Tako na pr. u čitavoj Evropi samo je 33´% državnih šuma, 54% su privatne; komunalne i kooperativa 13%. U Francuskoj ima 14% državnih šuma, uŠvedskoj 20%, U USA 23%, a u Kanadi 83%. Prirast i sječa šuma. Karakter se šumskog gospodarstva najbolje odrazuje u odnosu između sječe šuma i prirasta. Siječe li se više nego što šuma prirašćuje, gospodarenje vodi iscrpljenju. Ukupno je u Evropi (bez SSSR) prirast 210 mil. kub. m., a siječe se 290 mil. kubnih metara. U nekim afričkim zemljama od 12 mil. kub. m prirasta siječe se 9 mil. kub. m, u Aziji od 88 mil. kub. m prirasta siječe se 83, Oceanija od 9 mil. kub. m prirasta siječe se 15 mil. Od evropskih zemalja više nego je prirast sijeku: Austrija, Jugoslavija i Zapadna Njemačka. |