DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 6 <-- 6 --> PDF |
godina. U tom se slučaju u pojedinom odjelu sječa u jednoj ophodnjici vrši i dva puta. Ovakav se način sječe ne može provoditi na čitavom području primorskih šuma, jer dolazi interval nerodnih godina, kada ne bi bilo sječe. Naročito ovaj metod ne bi bio uporabiv za šumarije koje gospodare samo šumama primorske bukve. Nakon svega napred iznešenog smatram, da bi slijedeći metod bio najpovoljniji za gospodarenje u šumi primorske bukve. Za svaku konkretnu sastojinu trebalo bi izvršiti inventarizaciju drvne mase prema propisima za preborne šume i utvrditi sve elemente za njeno gospodarenje (struktura, bonitet, prirast, vreme prelaza, sječivu masu itd.). Zatim bi trebalo pristupiti prvoj doznaci drvnih masa, koja bi se izvršila u visini određenog etata i intenziteta a u godini uroda sjemena. Kod ove doznake vadila bi se prvenstveno stabla fizičke zrelosti i manje tehničke vrijednosti i to tako, da se u sastojim pojedini dijelovi snažnije otvore, prekine sklop, stvore povoljni ušlo vi za klijanje sjemena i grupimično stvaranje podmlatka. Na ostalim dijelovima šume ne bi se vršila nikakova sječa osim najnužnijih sanitarnih sječa. . Na pojedinim partijama, gdje je tako rađeno postignuti su dobri rezultati. Intenzitet sječe odredio bi se po metodi prebornaih šuma. Tako utvrđeni intenzitet jest prosječni intenzitet cijele sastojine a prigodom primmjene on bi se mogao mijenjati u punom skladu sa općim stanjem svake pojedine sastojine. Elementi koji bi odlučivali po njegovoj stvarnoj primjeni bili bi ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina, stanje podmlatka sastojine, bonitet tla i ostali biološki i pedološki uslovi u sastojini. Zbog potrebe drvnih masa u godinama slabog uroda sjemena vršile bi se sječe u vidu prebiranja stabala. Po ponovnom urodu sjemena vršila bi se po istom principu nova doznaka i otvarale nove površine za pomlađenje (krugovi) a ujedno bi se prema potrebi oslobađao podmladak ranije sječe. U kasnijim sječama bi svako stablo imalo svoj značaj u sječi; jedno bi se sjeklo radi otvaranja sklopa u svrhu pomladenja šume, drugo radi oslobađanja već postojećeg podmladka i treće radi čišćenja i prorede. Sječa radi oslobađanja podmladka mogu se provoditi za vrijeme nerodnih godina, a isto tako prorede i čišćenje, čime bi se postiglo ujednačen je godišnjih prihoda iz tih šuma. Prema tome bi se sječe u nekoj gospodarskoj jedinici mogle rasporediti tako, da se jednaka masa siječe svake godine, bez obzira na urod bukve. Nakon svake jače sječe provedene u godini uroda sjemena provela bi se inventarizacija i izračunali svi potrebni elementi za utvrđivanje smjernica gospodarenja. Analizom ovako dobivenih elemenata i njihovim upoređenjem u raznim vremenskim razmacima, stvorili bi se zaključci o načinu gospodarenja tom šumom. Sto je više sječa i inventarizacija to bi elementi bili sigurniji. U relativno kratkom vremenskom periodu od četiri sječe (7 x 4 = 28 godina) za 30 godina imali bi već dobre podatke za utvrđivanje gospodarenja tom šumom. |