DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
La. ricostituzione dei castagneti degradati e stata realizzata mediante lavorazione del terreno a buche e piantagione di Abies alba, Pseudotsuga Douglasii, Pinus nigra, Cedrus Deodara. I castagni tagliati, ssbbene ultracentenari ed in cattive condizioni vegetative, hanno, contro ogni aspettativa, rigettato vigorosamente dal ceppo rendendo superfluo introdurre latifoglie. Se relativamente facile e il rimboschimento, grave si manifesta invece il problema della conservazione dei boschi, insidiati come sono dagli incendi. Per la difesa, non resta che mescolare le latifoglie alle conifere e fare leva sulla istruzione e sulla propaganda. O NJEZI BUKOVIH MLADIKA* Ing. Ilija Lončar, Zagreb U području bukovih jednodobnih sastojina, kakove su u prigorju i sredogorju pretežno zastupane, vrši se obnova postepenom oplodnom sječom. Tako osnovane sastojine smatramo jednodobnima iako one obično nastaju iz višegodišnjih uroda. Bukva, naime, donosi obilan urod u većim vremenskim razmacima. Takav urod može da uslijedi tek nakon 8, pa i više godina. Između obilnih uroda javljaju se takvi, koje nazivamo prema njihovom obilju slabima i srednjima. Srednji urodi često vrlo dobro dođu, jer nadopune slabe urode i omoguće daljnji zahvat u oplodnoj sječi ili i raniju provedbu dovršne sječe. Pogotovo je prirodno zasijavanje bukve povoljno, ako iza slabijih slijedi potpun urod. U tom slučaju je pomladak raznolike starosti, pa prema tome i raznolike strukture. Samo u slučaju kada iza progalnog sijeka slijedi obilan urod bukve i kada se iza nekoliko godina provede dovršni sijek, osnovani je mladik uglavnom iste starosti. Naravski da i u mladicama razne starosti redovito ima i manjih ili većih jednoličnih gustih grupa, koje potječu iz pretežno slabog, ili još više iz srednjeg uroda. Obzirom na znatan vremenski razmak između dva uzastopna jaka uroda, (slabi i srednji urodi su češći), na većim površinama mladika nalaziti ćemo biljke razne starosti i uzrasta, dakle nejednolične sastojine. Pitanje je kako njegovati bukove mlade sastojine raznolikih struktura? Osvrnut ćemo se najprije na način njege vrlo gustog mladika koji potječe iz jednog obilnog uroda, uz pretpostavku, da u njemu nema predrasta, koji je kao podrast postojao u staroj sastojini već prije početka oplodne sječe. U takvom gustom poniku nalazi se pretežno »kao kefa« biljka do biljke. Jasno je da se takove guste biljke teško razvijaju, jer nemaju dosta prostora, smetaju si uzajamno. U takvim prilikama tokom razvoja ugibaju pojedine biljke, a preostale se nepovoljno razvijaju. One Autor gornjeg članka ing. Lončar daje prednost nejednolični m mladićima tj. onima, koji su nastali iz više uzastopnih uroda. (red. 9—11 ovoga članka). U Šum. listu br. 11—12/1956. ing. Dragišić u svom članku: »Problemi razvitka i njege mladih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u NR Hrvatskoj« daje prednost jedno liki m mladićima, koji nastaju iz jednog uroda (str. 378 1384). Ova, moguće naoko, protivurječna shvatanja trebaju se raščistiti. Uvjereni smo, da će osim autora pomenutih članaka, dati o tome svoje mišljenje i drugi naši stručnjaci uzgajivači (op. ur.). 157 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Su i dalje stalno stiješnjene, tanke, visoke i jednolične; njihova diferencijacija je jako usporena. Profesor Schädeli n u svom odličnom djelu: »Die Auslesedurchforstung . . .« prikazuje njegu takvog gustog mladika već od rane mladosti. Ta njega se vrši i škarama. Uklanjaju se i prevršuju u prvom redu biljke slabije uzgojne vrijednosti koje su jače razvijene. Taj rad se opetuje, ako ne svake, a ono bar svake druge godine uklanjanjem i prevršivanjem lošeg predrasta, te uopće razmicanjem biljaka na razmak kod kojega će se one moći povoljnije razvijati. Schädeli n navada da se dobar rezultat postiže u pomenutim gustim i jednoličnim mladićima samo u slučaju, ako se njihova njega može obavljati na opisani način. Ako se to ne može, onda su takovi mladici prava napast. Na našim vrlo velikim površinama jednoličnih mladika bila bi preskupa česta i fina njega na Schädelinov način, pa na nju ne možemo ni pomišljati. Jedino na malim površinama sječina i na pokusnim plohama moguća je primjena takovog rada. Pitanje je ne bi li se kod nas na koji drugi, jeftiniji način mogao također osigurati povoljan kvalitetni razvoj vrlo gustog i jednoličnog bukovog mladika. Glavni nedostatak pregustog ponika i mladika koji se iz njega razvija, leži u njegovoj jednoličnosti. Prema tome cilj je njege takvog mladika, da se on na neki način pretvori u nejednoličan. Već kod dovršnog sijeka padaju obarana stabla u gusti pomladak. Tu se obavlja i izrada stabala, izvlačenje izrađenog materijala, odnosno svi radovi u vezi s eksploatacijom. Ne može se nikako — niti uz najveći oprez — izbjeći da se prigodom tih radova ne uništi i ošteti dio gustog pomlatka. Uz oprezan rad takvih će oštećenja, naravski, biti manje. Biljke u neposrednoj blizini uništenih i oštećenih, razvijat će se povoljnije, nego neoštećene među gustima, i tim grubim načinom — koji je neizbježiv jer obarana stabla moraju nekamo pasti — postići će se donekle nejednoličnost sastojine. Osim toga obično vjetar nanese sjeme stanovitih vrsta naročito mekih: ive, topole i breze. Povoljni su uvjeti za zasijavanje tih vrsta na progaljenijim, svjetlijim mjestima oplodne sječe, kao i tamo gdje je tlo (a i biljke) jače oštećeno prigodom eksploatacije, pogotovu u vezi sa dovršnom sječom. One će brzim rastom nadvisiti sporiju bukvu i time priječiti puno iskorištavanje svjetla biljkama koje su u njihovoj umjerenoj zasjeni. Te biljke će svakako zaostati u razvoju, u odnosu na one koje uživaju direktno svjetlo. Osim toga će i pojedine biljke bukve u različitim stanišnim uvjetima imati stanovite prednosti pred ostalima. Tako na pr. naročito one koje su nikle u neposrednoj blizini bukovih panjeva. Uz takve natrule panjeve i njihovo još trulije žilje tlo je rahlije i humoznije, što naročito pogoduje razvoju tih biljaka. Biljke koje su nikle uz panjeve nalaze se u mnogo povoljnijem položaju i radi toga jer im panj osigurava veći zračni prostor i obilnije uživanje svjetla. Povoljnije će se razvijati i biljke boljih naslijeđenih svojstava, kao i one gdje su povoljniji mikrouslovi u tlu. Prema tome slijedi, da će se postepeno postizavati nejednoličnost u strukturi mladika: jedan dio bukovih biljaka će se povoljnije razvijati, drugi dio slabije, a veliki broj jako zasjenjenih će i propasti. Ovako nastali predrast bilo bi štetno rano uklanjati. Takvim postupkom gusti mladik |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 17 <-- 17 --> PDF |
bi naglo ponovno zgusnuo i ne bi dovoljno došlo do izražaja djelovanje predrasta u potiskivanju jednog dijela okolnog mladika. To tim više, što se takav predrast često ne bi znatno razlikovao od ostalog mladika i ne bi mogao jače razvijati krošnju. Ali u razmještaju toga predrasta, koji se razvio uglavnom iz obilnog uroda iste godine, ne postiže se onakove pravilnosti kakovu možemo poželiti, šta više, na znatnim površinama struktura mladika može biti pretežno jednolična, nepovoljna, mladik vrlo gust i bez korisnog predrasta. Znači, da bi trebalo više i krošnatijeg predrasta koji bi pomogao u zaustavljanju razvoja najbližih jednoličnih biljaka, zapravo u njihovom potiskivanju. Raniji zastarčeni predrast — kako je već naprijed navedeno — u pravilu se uklanja prigodom provedbe oplodne sječe. Prema tome nemamo dovoljno prirodnih sredstava za postizanje raznolikosti u mladoj sastojim. Osjećamo da bi u ovom slučaju jednoličnog gustog pomlatka naročito bila važna prisutnost makar i djelomično onog zastarčenog predrasta kojeg smo ranije uklonili, ne računajući sa njegovom privremenom korisnom ulogom koju bi mogao imati u bližoj budućnosti. Taj predrast bi nam ne samo pomogao često uštediti znatan dio troškova na skupoj njezi, već bi se njegovim uklanjanjem u starosti sastojine od cea 10—15 godina, dobila i drvna masa koja bi bila uporabiva, te bi bar djelomično pokrivala troškove njege. Ostaje otvoreno pitanje njege jednoličnog mladika u kome nema pomenutog predrasta ili ga je vrlo malo. Na tim, često prostranim površinama treba pristupiti grubom načinu stvaranja nejednoličnosti. Taj räd bi se obavio s razmjerno malom radnom snagom, prepuštajući prirodnom procesu dalji razvoj kroz više godina, po prilici, dok se sastojina ponovno ne sklopi, odnosno dok ne nastupi potreba za ponovnu intervenciju, njegu. Pri tom načinu mogu doći u obzir uz vinogradarske škare i one za šišanje živica, kao i pogodan alat u obliku sjekirice ili sjekača ili specijalni teži noževi. Rad bi se odvijao na taj način, da bi se radnici razmjestili u razmaku od cea 2 m jedan od drugog i uporedo napredovali, uglavnom u smjeru slojnica, te bi svaki na prostoru od cea 1 m ispred sebe prikraćivao biljke, koje se nalaze pred njim i to po prilici u polovici visine pojedine grupe biljaka, a pojedine biljke i kod zemlje. Na taj bi se način stvorio između radnika pojas širine oko 1 m u kome bi se razmjerno malo radilo, dok bi svaki radnik na svom pojasu od cca.l m širine prikratio skoro sva stabalca. Pošto se u ovom slučaju radi o tankim stabalcima, koja uz to treba povisoko prikratiti, gdje su ona još tanja, naročito bi mogle dobro poslužiti velike škare za prikraćivanje živica. Njima bi se moglo jednim zahvatom prikratiti veći broj biljaka. Na taj grubi način njegovani mladik bi imao uglavnom 2 umjetno stvorene etaže: prikraćenu i neprikraćenu. Pomenuti razmak radnika je približno takav da radnici ne smetaju jedan drugome. Ovaj način grube njege mogao bi se vršiti i tako, da se nešto radi i u pojasu koji inače ostaje uglavnom netaknut između radnika. To se vrši samo sa uvježbanom radnom snagom, u prvom redu sa uvježbanim mlađim osobljem šumarije, naročito uz stalno prisustvo, kontrolu i vodstvo tehničara. Sa takvim radnicima ne bi se prikraćivanje i presjecanje vršilo čisto šablonski, bez razumjevanja, već bi se uzimala * |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
u obzir i kvaliteta mladika. Ali svakako zahvat u takav mladik treba da je snažan i grub. Iza pomenutog rada slika mladika može nekome vrlo loše izgledati, ali već slijedeće godine mladik će se oporaviti i sve povoljnije razvijati, a to je i svrha navedene grube njege. Prikraćena stabalca će se također razvijati, ali će biti u zaostatku za ostalima i vrlo će korisno djelovati na ona, koja nisu prikraćivana. Širina od cea. 1 m, na kojoj bi se mladik prikraćivao, ne može se smatrati velikom. I kod umjetnog osnivanja sastojina biljke se sade uglavnom uz razmak od 1 m. Ali u našem slučaju se radi o velikim gustim biljkama, koje nisu prikraćivane; između njih nije praznina, kao u slučaju umjetnog pošumljavanja, već je taj prostor ispunjen prikraćenim biljkama. Ovaj rad je svakako vezan uz stanovite izdatke čija veličina ovisi o tome, dali jednoličan mladik u mladoj sastojini zauzima veliku površinu ili je ona razmjerno malena. Grub rad bi se primjenio u cilju smanjenja izdataka, a razumno proveden bio bi vrlo koristan. Sitničav rad na ovakovoj njezi ne bi bio ekonomičan; uz velik oprez bio bi i slabo efikasan. Naime uz fin i jako oprezan rad dogodilo bi se to, da se već za 1—2 god. ne bi poznalo da je nešto rađeno, gustoća mladika bi ponovno nastupila. U grupe nejednolične strukture, u kojima ima korisnog predrasta, uglavnom se još ne bi ulazilo. Ako se ne bi provela ova njega gustog jednoličnog mladika, on bi se razvijao abnormalno, stabla bi bila vrlo tanka a visoka. Takvi mladici mnogo stradavaju od mokrog snijega, koji ih u grupama savija. Naročito se to može promatrati u mnogim jednoličnim gustim mladićima poslije mokrog snijega minule zime (Petrova Gora, Veliko brdo i t. d.). Spomenuli smo naprijed da bi mogli uštediti znatan dio troškova na njezi jednoličnih mladika, ako bi racionalno postupali sa starijim predrastom koji je nastao još prije početka sječe stare sastojine. Taj postupak bi bio u tome, da se podržava onaj niži dio toga predrasta, koji bi nam mogao stanovito vrijeme zaustaviti u razvoju dio gustog jednoličnog mladika bukve, radi stvaranja što veće raznolikosti u strukturi mladika. Taj bi predrast, uslijed obilja svjetla i razvijenog žilja, razvijao jaku krošnju i njome sve više zasjenjivao gusti pomladak i time ga prečio u razvoju. Postepenim vađenjem toga predrasta — kada on počinje biti štetan — prekida se sklop među dominantnim stabalcima gustog mladika. Ali se pod tim krošnjatim predrastom još nalaze bukove biljke počam od uginulih i jako potištenih najnižih do onih najviših, koje su bile potpuno slobodne. Onaj dio mlađeg predrasta loše kvalitete koji potječe iz obilnog uroda obično će se moći kasnije iskoristiti za ogrjev. Njegovo uklanjanje će ovisiti naročito o efektu čišćenja od starijeg predrasta i, prema tome, o stanju sastojine nakon pojedinih ranijih zahvata. Svakako će tada doći u obzir i kvaliteta toga predrasta, pa će onaj lijepog uzrasta često moći biti i dalje podržavan i njegovan. Na pomenuti način raznolikost u strukturi gustog ponika stvara se već od njegova postanka zahvaljujući to prisutnosti raznog predrasta. Na ta će se raznolikost u strukturi naročito očitovati nakon uklanjanja krošnjatog predrasta, koje će se, prema potrebi, obaviti u više navrata. Po |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 19 <-- 19 --> PDF |
slije toga će velik dio dominantnih stabala dobiti više prostora u krošnji. Možemo reći, da bi nam u ovom slučaju predrast djelomično zamjenio skupocjenu upotrebu škara time, što bi prečio dio bukovih biljaka u bržem razvoju i doprinio toliko potrebnoj raznolikosti u inače jednoličnoj strukturi sastojine. Takva raznolikost upravo i odgovara prirodi bukve. Proređivanjem mladika škarama na Schädelinov način svakako se potiskuje, a i potpuno uništava dio biljaka u jednoličnom mladiku. U našem slučaju isti učinak vrši pomenuti predrast također potiskivanjem i uništavanjem dijela pomlatka, ali na jeftiniji način. Gdje se zbog nepristupačnosti ne može iskoristiti odnosni predrast kada postaje štetan, premda je uporabiv za ogrijev, ipak je ovo čišćenje, grubim načinom i u pravo vrijeme, lakše provedivo i jeftinije. Stari predrast, koji je postojao već prije početka oplodne sječe, može biti jako štetan samo ako je gusto zastupan i krošnjat, te time jače zasjenjuje novi pomladak. Razvoj toga predrasta je mnogo brži nego li razvoj mlađeg predrasta pogotovu onog iz doba oplodne sječe. Uslijed toga će se i njegova korisna uloga ranije završiti. Zbog toga će se taj predrast ukloniti iz sastojine uglavnom do 10—15 godina njene starosti. Prema njegovu obilju i potrebi njege, negdje će se početi s njegovim uklanjanjem već u doba oplodne sječe tamo gdje je gušći i gdje ugrožava vrijedan pomladak. No napomenuti valja i to, da se kod nas iza oslobođenja često predugo ostavljao u vrijednom pomlatku gusti i krošnjati zastarčeni predrast, bez obzira na to, da li je´on štetan ili bi mogao biti koristan. Ostavljana su i stara stabla loše kvalitete. Ostavljanje štetnog dijela mlade sastojine često je imalo tu posljedicu, da je na dijelovima površine propao sav zasijani vrijedan pomladak bukve i hrasta, što znači znatan gubitak u budućoj kvaliteti novih sastojina. Kod prednjeg razmatranja nismo imali u vidu pomenute neuredne poratne sječine, već onakove koje vode brigu o redu u sječinama, a naročito o uspostavljanju reda u vezi sa dovršnom sječom. Tada je potrebno odlučiti koji se dio predrasta u mladiku može još podržavati kao koristan u smislu unapređenja pomenute raznolikosti u strukturi mladika, a koji dio kao štetan treba tada već odstraniti. Stvaranje reda u sječinama u doba dovršne sječe smatramo kao naročito važnu fazu njege nove sastojine. Pitanje je kako će se razvijati bukov mladik koji potječe iz više uroda. Predpostavimo da je bio u doba prvog sijeka ili neposredno pred njim slab urod, sporadički, kasnije srednji i konačno, prije dovršnog sijeka, obilan urod. Naravski da urodi mogu biti još raznolikiji, u slučaju kad ima više sporadičkih i slabih uroda ili kada slijede drugačijim redom. U doba dovršnog sijeka, kojim se uklone sva odrasla stabla, sječina se stavlja u potpun red. Prema postanku takvog mladika postojati će u njemu znatna raznolikost. Biljke razne starosti iz raznih uroda stvarati će više etaža. Takvo stanje je za bukvu prirodno, kao što je prirodan i način njena raznolikog zasijavanja. U tako osnovanoj sastojini biti će dosta predrasta, pogotovu onog koji potječe iz prvog slabog uroda. No kako je taj obično rijetko zasijan nije 161 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 20 <-- 20 --> PDF |
opasan po razvoj znatnijeg srednjeg, a ni onog obilnog uroda. Srednji urod će cesto stvarati gušće grupe, koje će se povoljno razvijati. U takvim grupama uprskana pojedina stabalca iz slabih uroda ne samo da neće smetati, već će moći tu privremeno i korisno djelovati. Ta korist će biti u tome, što će zasjenjivanjem potiskivati najbliža gusta stabalca koja su kasnije nikla, uslijed čega će ona zaostati rastom u visinu, nasuprot onima koja će biti manje ili neće biti uopće zasjenjena. Isto takovo samo jače djelovanje će vršiti i biljke srednjeg uroda na one kasnije nikle iz punog uroda. Vidimo da će u sastojini, nastaloj zasijavanjem kroz više raznih uroda, postojati više etaža već počam od osnutka sastojine. Neće biti one jednoličnosti, koja nastaje povodom samo jednog obilnog uroda. Naravski da i ovdje mogu često imati povoljne uvjete da se nasele i neke vrste, te da vrše naprijed pomenutu korisnu ulogu u gusto osnovanom mladiku. Uz takovu raznoliku strukturu mladika tokom daljeg razvoja diferencijacija će se još povećati. U starosti do 15, 20 godina čišćenjem će se postepeno uklanjati i ovdje predrast, koji je štetan po vredniji mladik. Taj predrast će negdje biti već unovčiv. Ali u nikom slučaju se ne smije nikoja sastojina prepustiti sama sebi, svom prirodnom razvoju, ni do 15. godine starosti. Može se reći da u svakoj mladoj sastojini ima i grupa gdje je stanje loše, kvaliteta ugrožena. Razvoj svake mlade, novo osnovane sastojine, pa i one vrlo povoljne strukture, treba stalno pratiti i prema potrebi intervenirati. Treba imati u vidu da se temelj visokoj kvaliteti nove sastojine najuspješnije osigurava njegom do cea 10—20 godina njene starosti. U prednjem razmatranju uzeli smo u obzir bukvu kao najrašireniju vrstu kod nas. Ali u pogledu pregustog ponika i ostale vrste često jednako pate. To naročito vrijedi za hrast, jasen .. . I tu može razni predrast do stanovite dobe sastojine, vršiti pomenutu korisnu ulogu. Za odgovor na pitanje, dali je predrast u sastojini koristan ili je indiferentan ili čak i štetan s uzgojnog gledišta, odlučna je sposobnost rasuđivanja onog koji vrši njegu. Ocjena toga pitanja svakako zahtjeva uz teoretsku spremu i praktično iskustvo, naročito sposobnost predviđanja mogućeg daljeg razvoja mlade sastojine u vezi sa načinom njege, koju treba primjeniti. Ovim člankom želimo skrenuti pažnju na to, kako da se provodi njega novoosnovanih prirodnih sastojina kod nas načinom kojim će se kvaliteta sastojina znatno unaprediti, a sa što manjim izdacima. To naročito obzirom na naše poratne prostrane sječine. ´SUMMARY The question arises whether from the silvicultural standpoint are more favourable yong Beech stands raised from one very abundant mast crop or those established from seeds of several different mast crops. After Schädelin, young stands grown from one full mast are valuable if it is possible to invest for the tending measures for many years necessary means which are considerable. If that is not possible, then these young stands represent a real worry. Our post-war cut-over areas are very extensive, and therefore "it is, so to speak, impossible even to think to apply on such areas — when densely sown by a full mast of Beech — a detailed fine treatment. We consider that the chief drawback of a dense young stand — grown from a full mast — is its uniformity. Therefore, the aim of the tending should be to |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 21 <-- 21 --> PDF |
create an ununiform young stand. Such a young stand is much more resistent to various evils, especially ice and wet snow. Beech yields sporadic, poor, medium and high seed crops — with interruptions of seeding even throughout several years. Consequently, also the very nature of Beech usually leads to the creation of an ununiform structure within the young stand. The plants grown from earlier sporadic seed crops as well as other uneven- aged advance growth will temporarily serve well to create an ununiform structure in the later formed very dense young growth up to the time when this advance growth becomes wholly or partially harmful. Such advance growth by its shading suppresses a part of the montioned dense growth and replaces in this case the expensive use of scissors. At any rate, it is cheaper to perform the tending of the mentioned young stands by a rough felling of that advance growth which becomes harmful. In parts of a uniform dense young growth — in which there occur no different advance growths — it is possible instead of the application of a fine expensive treatment to use successfully cheaper rough treatment. STIMULACIJA SJEMENA Ing. Dimitrije Afanasijev, Sarajevo Pitanje spremanja sjemena pred sjetvu obrađuje se u stručnoj literaturi već odavno i kao takvo više manje je poznato svakom šumarskom stručnjaku. Neki naši instituti uzeli su čak ovu temu kao jednu od glavnih. Međutim ni dosada u tom pogledu nema tačnije orijentacije za operativne organe, a naročito za početnike. Mnogi vrijedni recepti i upute razbacane su po stranicama stručnih izdanja i pali su u zaborav, a neki, koji su se pojavili posljednjih godina ne zadovoljavaju naše potrebe. Pored toga ova tema pretstavlja najslabije mjesto u postojećim priručnicima, jer su tamo obrađena samo pojedina pitanja, površno i na jednostran način. Ni terminologija ovog pitanja nije obrađena. Kakva je, napr., razlika između »stratifikacije« i »stimulacije«? I jedno i drugo je obrada, tretiranje sjemena u cilju povećanja procenta klijavosti i energije klijanja. Stoga ne bi bilo pravilno suprostavljanje stratifikacije stimulaciji samo na tom osnovu, što se stimulacija vrši hemijskim jedinjenjima, jer i voda nije ništa drugo nego hemijsko jedinjenje, kojim se djeluje pri takozvanoj stratifikaciji. Stoga je u stvari i stratifikacija jedna od vrsta stimulacije. Ni »preslojavanje« se ne može primiti kao jasno obilježena oznaka jer nakon početne faze sjeme se miješa u stratifikatu i od slojeva ne ostaje ništa. Osim toga ni najmanje nije potrebno »preslojävati« sjeme jer se isti rezultat postiže pažljivim ravnomjernim miješanjem sjemena sa supstratom a cilj toga supstrata je zadržavanje vlage oko sjemena da se obezbijedi neprekidno djelovanje vlage na sjeme. Kao i svako drugo hemijsko jedinjenje voda različito djeluje pri raznim temperaturama, što izaziva biohemijske procese u sjemenu. Na ovaj proces djeluju tri glavne komponente: vrsta hemijskog jedinjenja, temperatura i trajanje djelovanja. Optimalnom kombinacijama ovih odnosa postižu se najbolji rezultati. * |