DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Su i dalje stalno stiješnjene, tanke, visoke i jednolične; njihova diferencijacija je jako usporena. Profesor Schädeli n u svom odličnom djelu: »Die Auslesedurchforstung . . .« prikazuje njegu takvog gustog mladika već od rane mladosti. Ta njega se vrši i škarama. Uklanjaju se i prevršuju u prvom redu biljke slabije uzgojne vrijednosti koje su jače razvijene. Taj rad se opetuje, ako ne svake, a ono bar svake druge godine uklanjanjem i prevršivanjem lošeg predrasta, te uopće razmicanjem biljaka na razmak kod kojega će se one moći povoljnije razvijati. Schädeli n navada da se dobar rezultat postiže u pomenutim gustim i jednoličnim mladićima samo u slučaju, ako se njihova njega može obavljati na opisani način. Ako se to ne može, onda su takovi mladici prava napast. Na našim vrlo velikim površinama jednoličnih mladika bila bi preskupa česta i fina njega na Schädelinov način, pa na nju ne možemo ni pomišljati. Jedino na malim površinama sječina i na pokusnim plohama moguća je primjena takovog rada. Pitanje je ne bi li se kod nas na koji drugi, jeftiniji način mogao također osigurati povoljan kvalitetni razvoj vrlo gustog i jednoličnog bukovog mladika. Glavni nedostatak pregustog ponika i mladika koji se iz njega razvija, leži u njegovoj jednoličnosti. Prema tome cilj je njege takvog mladika, da se on na neki način pretvori u nejednoličan. Već kod dovršnog sijeka padaju obarana stabla u gusti pomladak. Tu se obavlja i izrada stabala, izvlačenje izrađenog materijala, odnosno svi radovi u vezi s eksploatacijom. Ne može se nikako — niti uz najveći oprez — izbjeći da se prigodom tih radova ne uništi i ošteti dio gustog pomlatka. Uz oprezan rad takvih će oštećenja, naravski, biti manje. Biljke u neposrednoj blizini uništenih i oštećenih, razvijat će se povoljnije, nego neoštećene među gustima, i tim grubim načinom — koji je neizbježiv jer obarana stabla moraju nekamo pasti — postići će se donekle nejednoličnost sastojine. Osim toga obično vjetar nanese sjeme stanovitih vrsta naročito mekih: ive, topole i breze. Povoljni su uvjeti za zasijavanje tih vrsta na progaljenijim, svjetlijim mjestima oplodne sječe, kao i tamo gdje je tlo (a i biljke) jače oštećeno prigodom eksploatacije, pogotovu u vezi sa dovršnom sječom. One će brzim rastom nadvisiti sporiju bukvu i time priječiti puno iskorištavanje svjetla biljkama koje su u njihovoj umjerenoj zasjeni. Te biljke će svakako zaostati u razvoju, u odnosu na one koje uživaju direktno svjetlo. Osim toga će i pojedine biljke bukve u različitim stanišnim uvjetima imati stanovite prednosti pred ostalima. Tako na pr. naročito one koje su nikle u neposrednoj blizini bukovih panjeva. Uz takve natrule panjeve i njihovo još trulije žilje tlo je rahlije i humoznije, što naročito pogoduje razvoju tih biljaka. Biljke koje su nikle uz panjeve nalaze se u mnogo povoljnijem položaju i radi toga jer im panj osigurava veći zračni prostor i obilnije uživanje svjetla. Povoljnije će se razvijati i biljke boljih naslijeđenih svojstava, kao i one gdje su povoljniji mikrouslovi u tlu. Prema tome slijedi, da će se postepeno postizavati nejednoličnost u strukturi mladika: jedan dio bukovih biljaka će se povoljnije razvijati, drugi dio slabije, a veliki broj jako zasjenjenih će i propasti. Ovako nastali predrast bilo bi štetno rano uklanjati. Takvim postupkom gusti mladik |