DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 17 <-- 17 --> PDF |
bi naglo ponovno zgusnuo i ne bi dovoljno došlo do izražaja djelovanje predrasta u potiskivanju jednog dijela okolnog mladika. To tim više, što se takav predrast često ne bi znatno razlikovao od ostalog mladika i ne bi mogao jače razvijati krošnju. Ali u razmještaju toga predrasta, koji se razvio uglavnom iz obilnog uroda iste godine, ne postiže se onakove pravilnosti kakovu možemo poželiti, šta više, na znatnim površinama struktura mladika može biti pretežno jednolična, nepovoljna, mladik vrlo gust i bez korisnog predrasta. Znači, da bi trebalo više i krošnatijeg predrasta koji bi pomogao u zaustavljanju razvoja najbližih jednoličnih biljaka, zapravo u njihovom potiskivanju. Raniji zastarčeni predrast — kako je već naprijed navedeno — u pravilu se uklanja prigodom provedbe oplodne sječe. Prema tome nemamo dovoljno prirodnih sredstava za postizanje raznolikosti u mladoj sastojim. Osjećamo da bi u ovom slučaju jednoličnog gustog pomlatka naročito bila važna prisutnost makar i djelomično onog zastarčenog predrasta kojeg smo ranije uklonili, ne računajući sa njegovom privremenom korisnom ulogom koju bi mogao imati u bližoj budućnosti. Taj predrast bi nam ne samo pomogao često uštediti znatan dio troškova na skupoj njezi, već bi se njegovim uklanjanjem u starosti sastojine od cea 10—15 godina, dobila i drvna masa koja bi bila uporabiva, te bi bar djelomično pokrivala troškove njege. Ostaje otvoreno pitanje njege jednoličnog mladika u kome nema pomenutog predrasta ili ga je vrlo malo. Na tim, često prostranim površinama treba pristupiti grubom načinu stvaranja nejednoličnosti. Taj räd bi se obavio s razmjerno malom radnom snagom, prepuštajući prirodnom procesu dalji razvoj kroz više godina, po prilici, dok se sastojina ponovno ne sklopi, odnosno dok ne nastupi potreba za ponovnu intervenciju, njegu. Pri tom načinu mogu doći u obzir uz vinogradarske škare i one za šišanje živica, kao i pogodan alat u obliku sjekirice ili sjekača ili specijalni teži noževi. Rad bi se odvijao na taj način, da bi se radnici razmjestili u razmaku od cea 2 m jedan od drugog i uporedo napredovali, uglavnom u smjeru slojnica, te bi svaki na prostoru od cea 1 m ispred sebe prikraćivao biljke, koje se nalaze pred njim i to po prilici u polovici visine pojedine grupe biljaka, a pojedine biljke i kod zemlje. Na taj bi se način stvorio između radnika pojas širine oko 1 m u kome bi se razmjerno malo radilo, dok bi svaki radnik na svom pojasu od cca.l m širine prikratio skoro sva stabalca. Pošto se u ovom slučaju radi o tankim stabalcima, koja uz to treba povisoko prikratiti, gdje su ona još tanja, naročito bi mogle dobro poslužiti velike škare za prikraćivanje živica. Njima bi se moglo jednim zahvatom prikratiti veći broj biljaka. Na taj grubi način njegovani mladik bi imao uglavnom 2 umjetno stvorene etaže: prikraćenu i neprikraćenu. Pomenuti razmak radnika je približno takav da radnici ne smetaju jedan drugome. Ovaj način grube njege mogao bi se vršiti i tako, da se nešto radi i u pojasu koji inače ostaje uglavnom netaknut između radnika. To se vrši samo sa uvježbanom radnom snagom, u prvom redu sa uvježbanim mlađim osobljem šumarije, naročito uz stalno prisustvo, kontrolu i vodstvo tehničara. Sa takvim radnicima ne bi se prikraćivanje i presjecanje vršilo čisto šablonski, bez razumjevanja, već bi se uzimala * |