DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
u obzir i kvaliteta mladika. Ali svakako zahvat u takav mladik treba da je snažan i grub. Iza pomenutog rada slika mladika može nekome vrlo loše izgledati, ali već slijedeće godine mladik će se oporaviti i sve povoljnije razvijati, a to je i svrha navedene grube njege. Prikraćena stabalca će se također razvijati, ali će biti u zaostatku za ostalima i vrlo će korisno djelovati na ona, koja nisu prikraćivana. Širina od cea. 1 m, na kojoj bi se mladik prikraćivao, ne može se smatrati velikom. I kod umjetnog osnivanja sastojina biljke se sade uglavnom uz razmak od 1 m. Ali u našem slučaju se radi o velikim gustim biljkama, koje nisu prikraćivane; između njih nije praznina, kao u slučaju umjetnog pošumljavanja, već je taj prostor ispunjen prikraćenim biljkama. Ovaj rad je svakako vezan uz stanovite izdatke čija veličina ovisi o tome, dali jednoličan mladik u mladoj sastojini zauzima veliku površinu ili je ona razmjerno malena. Grub rad bi se primjenio u cilju smanjenja izdataka, a razumno proveden bio bi vrlo koristan. Sitničav rad na ovakovoj njezi ne bi bio ekonomičan; uz velik oprez bio bi i slabo efikasan. Naime uz fin i jako oprezan rad dogodilo bi se to, da se već za 1—2 god. ne bi poznalo da je nešto rađeno, gustoća mladika bi ponovno nastupila. U grupe nejednolične strukture, u kojima ima korisnog predrasta, uglavnom se još ne bi ulazilo. Ako se ne bi provela ova njega gustog jednoličnog mladika, on bi se razvijao abnormalno, stabla bi bila vrlo tanka a visoka. Takvi mladici mnogo stradavaju od mokrog snijega, koji ih u grupama savija. Naročito se to može promatrati u mnogim jednoličnim gustim mladićima poslije mokrog snijega minule zime (Petrova Gora, Veliko brdo i t. d.). Spomenuli smo naprijed da bi mogli uštediti znatan dio troškova na njezi jednoličnih mladika, ako bi racionalno postupali sa starijim predrastom koji je nastao još prije početka sječe stare sastojine. Taj postupak bi bio u tome, da se podržava onaj niži dio toga predrasta, koji bi nam mogao stanovito vrijeme zaustaviti u razvoju dio gustog jednoličnog mladika bukve, radi stvaranja što veće raznolikosti u strukturi mladika. Taj bi predrast, uslijed obilja svjetla i razvijenog žilja, razvijao jaku krošnju i njome sve više zasjenjivao gusti pomladak i time ga prečio u razvoju. Postepenim vađenjem toga predrasta — kada on počinje biti štetan — prekida se sklop među dominantnim stabalcima gustog mladika. Ali se pod tim krošnjatim predrastom još nalaze bukove biljke počam od uginulih i jako potištenih najnižih do onih najviših, koje su bile potpuno slobodne. Onaj dio mlađeg predrasta loše kvalitete koji potječe iz obilnog uroda obično će se moći kasnije iskoristiti za ogrjev. Njegovo uklanjanje će ovisiti naročito o efektu čišćenja od starijeg predrasta i, prema tome, o stanju sastojine nakon pojedinih ranijih zahvata. Svakako će tada doći u obzir i kvaliteta toga predrasta, pa će onaj lijepog uzrasta često moći biti i dalje podržavan i njegovan. Na pomenuti način raznolikost u strukturi gustog ponika stvara se već od njegova postanka zahvaljujući to prisutnosti raznog predrasta. Na ta će se raznolikost u strukturi naročito očitovati nakon uklanjanja krošnjatog predrasta, koje će se, prema potrebi, obaviti u više navrata. Po |