DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 19 <-- 19 --> PDF |
slije toga će velik dio dominantnih stabala dobiti više prostora u krošnji. Možemo reći, da bi nam u ovom slučaju predrast djelomično zamjenio skupocjenu upotrebu škara time, što bi prečio dio bukovih biljaka u bržem razvoju i doprinio toliko potrebnoj raznolikosti u inače jednoličnoj strukturi sastojine. Takva raznolikost upravo i odgovara prirodi bukve. Proređivanjem mladika škarama na Schädelinov način svakako se potiskuje, a i potpuno uništava dio biljaka u jednoličnom mladiku. U našem slučaju isti učinak vrši pomenuti predrast također potiskivanjem i uništavanjem dijela pomlatka, ali na jeftiniji način. Gdje se zbog nepristupačnosti ne može iskoristiti odnosni predrast kada postaje štetan, premda je uporabiv za ogrijev, ipak je ovo čišćenje, grubim načinom i u pravo vrijeme, lakše provedivo i jeftinije. Stari predrast, koji je postojao već prije početka oplodne sječe, može biti jako štetan samo ako je gusto zastupan i krošnjat, te time jače zasjenjuje novi pomladak. Razvoj toga predrasta je mnogo brži nego li razvoj mlađeg predrasta pogotovu onog iz doba oplodne sječe. Uslijed toga će se i njegova korisna uloga ranije završiti. Zbog toga će se taj predrast ukloniti iz sastojine uglavnom do 10—15 godina njene starosti. Prema njegovu obilju i potrebi njege, negdje će se početi s njegovim uklanjanjem već u doba oplodne sječe tamo gdje je gušći i gdje ugrožava vrijedan pomladak. No napomenuti valja i to, da se kod nas iza oslobođenja često predugo ostavljao u vrijednom pomlatku gusti i krošnjati zastarčeni predrast, bez obzira na to, da li je´on štetan ili bi mogao biti koristan. Ostavljana su i stara stabla loše kvalitete. Ostavljanje štetnog dijela mlade sastojine često je imalo tu posljedicu, da je na dijelovima površine propao sav zasijani vrijedan pomladak bukve i hrasta, što znači znatan gubitak u budućoj kvaliteti novih sastojina. Kod prednjeg razmatranja nismo imali u vidu pomenute neuredne poratne sječine, već onakove koje vode brigu o redu u sječinama, a naročito o uspostavljanju reda u vezi sa dovršnom sječom. Tada je potrebno odlučiti koji se dio predrasta u mladiku može još podržavati kao koristan u smislu unapređenja pomenute raznolikosti u strukturi mladika, a koji dio kao štetan treba tada već odstraniti. Stvaranje reda u sječinama u doba dovršne sječe smatramo kao naročito važnu fazu njege nove sastojine. Pitanje je kako će se razvijati bukov mladik koji potječe iz više uroda. Predpostavimo da je bio u doba prvog sijeka ili neposredno pred njim slab urod, sporadički, kasnije srednji i konačno, prije dovršnog sijeka, obilan urod. Naravski da urodi mogu biti još raznolikiji, u slučaju kad ima više sporadičkih i slabih uroda ili kada slijede drugačijim redom. U doba dovršnog sijeka, kojim se uklone sva odrasla stabla, sječina se stavlja u potpun red. Prema postanku takvog mladika postojati će u njemu znatna raznolikost. Biljke razne starosti iz raznih uroda stvarati će više etaža. Takvo stanje je za bukvu prirodno, kao što je prirodan i način njena raznolikog zasijavanja. U tako osnovanoj sastojini biti će dosta predrasta, pogotovu onog koji potječe iz prvog slabog uroda. No kako je taj obično rijetko zasijan nije 161 |