DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U sopstvenom ogledu sa jasenom (Fraxinus excelsior) pri različitim načinima predsjetvene obrade pojavljuje se ista zakonomjernost. U tablici br. 1 pokazani su rezultati ogleda sa različitim varijacijama temperature i trajanja koji su postigli razne procente klijavosti u relativnim brojkama. Procenat Visina sadnica Grupe klijavosti minim. srednj. maks. I. 100 100 100 100 II. 92 103 106 101 III. 72 107 139 100 IV. 55 106 116 100 Maksimalna visina i masa skoro se ne mjenjaju ali mnimalne a naroročito srednje visine povećavaju se pri smanjivanju procenta klijavosti i obratno. Prostor ovdje nije igrao nikakvu ulogu jer je leja bila dobro snabdjevena hranljivim materijama. Razumljivo je da ovo pitanje nije tako jednostavno. Ovdje bi trebalo registrirati dalji razvitak sadnica a ne samo u toku prve godine. Opažanja na Eksperimentalnoj stanici »Pašino Brdo« pokazala su da ovdje igra dominantnu ulogu njega. Kod kontrolnih sadnica sa primitivnim njegovanjem razlika u razvitku povećavala se i u toku druge godine. Treću godinu razlika je bila najveća a mortalitet I grupe bio je tri puta veći. Međutim kod sadnica sa primjenjenom visokom agrotehnikom i optimalnim đubrenjem razlika se postepeno smanjivala i treće godine bila je neznatna. Pored svega toga treba imati u vidu da izvjesni stimulatori, odnosno načini obrade, mogu negativno uplivisati i na procenat klijavosti i na vitalnost sadnica i to u slučaju kad se pojavljuju znaci toksičnosti, kao što će biti dolje navedeno, a drugi mogu povisiti opštu vitalnost sadnica. Sto se tiče energije klijanja ona je mnogo efikasniji indeks za bolji razvitak klice odnosno sadnica ali njen značaj mnogo gubi uslijed nesigurnog i primitivnog načina izračunavanja. Ing. Sarnavk a opširno raspravlja o tome u svom članku »Intenzitet klijavosti kao efektivna vrijednost proklijalih sjemena« (11). On osnovno dokazuje da je dosadašnji način izračunavanja energije klijanja netačan, pa čak i pogrešan i »daje mutnu i nejasnu sliku o procesu klijanja«. Sarnavka predlaže svoj način izračunavanja koji zaslužuje veću pažnju šumarskih stručnjaka i koji je u svakom slučaju mnogo tačniji i cjelishodniji od dosadašnjeg primitivnog srednje aritmetskog izračunavanja. Upliv oscilacija temperatura na klijanje sjemena Kad je već iz bilo kakvih razloga nemoguće izvršiti jesenju sjetvu, već je potrebna zimska stratifikacija, nema nikakve potrebe držati sjeme po 4 i 5 mjeseci pri sniženim temperaturama u toku zime. Takav način ne samo da je zastario, nego se pokazao kao najmanje uspješan, jer u mnogim slučajevima sjeme istrune. Kolebanjima temperature postiže se mnogo brže i uspješnije klijanje. Važno je i to da je ovaj način pristupačan svakoj šumskoj upravi i ne zahtjeva skupljih sredstava ni naročitog iskustva. 166 |