DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 29 <-- 29 --> PDF |
loha« (14) ukazuje se da se tako mislilo do 1939 g., kada se je trajanje u stratifikatu određivalo za 160 dana. Međutim nakon podvrgavanja oscilacijama temperature sjeme dafine je proklijalo za 7 dana a za 10 dana procenat klijavosti je bio 80%. Na drugi način navedeni u ovom članku, sjeme se potapa u vodu toplu 50—60° u toku 24 sata, zatim se miješa sa pijeskom 1:3 i čuva se u prostoriji sa temperaturom 20—25°. Potpuno proklija za 10 dana. U sopstvenim ogledima sjeme dafine se miješalo sa pijeskom (granulacija ne igra ulogu) u sanduku, dobro se zalijevalo do zasićenja i stavljalo na radiator centralnog grijanja od 7 do 14 sati pri čemu je primalo toplotu 40—45°, a u 14 sati sanduk se iznosio u hodnik na temp. 10—12°. Sjeme je proklijavalo u vremenu od 12 do 16 dana. Razumljivo je da svi ovi navedeni ogledi ne mogu pretendovati na apsolutni optimum, jer su ograničeni ali oni bezuslovno pokazuju put ka znatnom skraćivanju perioda mirovanja: u slučaju javora umjesto 140 — 40 dana, u slučaju ginke — umjesto 130 — 18 dana, a dafine — umjesto 160 — 10 dana! Iako se u ovim ogledima ne može izmijeniti vanjska temperatura, razlika se uvijek može povećati putem zagrijavanja prostorija. Stoga bi trebalo postaviti i proširiti oglede: 1. sa raznim vrstama sjemena, 2. sa različitim oscilacijama temperature, 3. različitim trajanjem ritma. Ipak na ovaj se način može postići povećanje procenta klijavosti i tek u manjoj mjeri povećanje intenziteta klijanja. U posljednje vrijeme šumarski stručnjaci ne zadovoljavaju se ovim zadatkom već ga logično razvijaju i dalje. Naime, stimulatori treba da povećaju i poboljšaju dalji razvitak ne samo klice već i sadnice i to u toku dužeg vremena. Tretiranje sjemena specijalnim hemijskim jedinjenjima Američki genetičari Bleksli i Everi 1937. g. objavili su rezultate djelovanja kolhicin a — ekstrakta soka biljke Colchicum autumnale na sjeme kao sredstva za izazivanje mutacija. Slično djelovanje ima i acetofan . Od sjemena tretiranog ovim jedinjenjima razvijaju se poliploidi sa novim odlikama i mogu se dotoiti pojave heterozisa: krupni organi, brži rast i nakazne forme. Još ranije, 1932. g. Baue r i Stub e tretirali su sjeme različitim hemikalijama, podvrgavali temperaturnim oscilacijama, zračili zracima. Ova su tretiranja izazivala raznovrsne mutacije. Već su ovi prvi ogledi dokazali da se djelovanjem različitih reagensa na sjeme mogu izmjeniti nasljedne osobine biljke. U stvari svaka obrada sjemena može djelovati na dalji razvitak biljke pozitivno ili negativno. Metode obrade kolhicinom i acetofanom dosada još nisu izašle iz laboratorij skih ispitivanja i nemaju masovne primjene u šumarstvu, jer su komplikovane, iza zivaju veliki mortalitet sjemena ali njima pretstoji velika budućnost jer mogu zamjeniti hibridizaciju, koja u šumarstvu zahtijeva i suviše mnogo vremena. Kod nas je prošireno mišljenje da treba stimulirati samo one vrste sjemena koje sporo klijaju. Međutim pretsjetveno tretiranje je potrebno za sve vrste sjemena u cilju da se smanji za klicu kritični period mirovanja, da se klica ojača i bude što otpornija protivu svih »dječjih« bolesti i nedaća, kao što su neravnomjerna ili nedo voljna vlažnost, pokorica i bolesti, što sve izaziva najveći mortalitet biljaka. Materije koje izazivaju umjetno partenogenično razviće djeluju kao stimula tori ćelije koji ubrzavaju rastenje putem pojačanja procesa oksidacije. Stimulato rima služe većim djelom ona hemijska jedinjenja koja sadrže atome sa nestabilnom elektronskom opnom kao mangan, magnezijum, željezo, jod, klor, kalijum i dr. Piepe r u svom radu »Das Saatgut« (Berlin, 1952.) piše: »Pod stimulacijom sjemena podrazumijeva se obrada sjemena izvjesnim hemijskim jedinjenjima kojom se postiže povećanje vitalnosti biljke, što je neosporno i poznato već duže vremena.«. I dalje: »Nagla promjena temperature od hladnoće do toplote i obratno 171 |