DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
djeluje bolje nego postepeni prijelaz. Za veliki broj vrsti sjemena a ovamo spadaju i konifere, izmjena visokih i niskih temperatura za potpuno klijanje je neophodna.« Posljednjih godina za tretiranje sjemena sa uspjehom primjenjuju se mikroelementi. Vlasju k i Jakovljev a (1950—1956) tretirali su sjeme kukuruza sa 0,005% do 0,05% rastopinom MnSO« pri temperaturi 40—45° u trajanju 30 minuta. Sjeme povrća je tretirano rastopinom H3BO3 koncentriranom od 0,01% do 0,03%, lana s koncentracijom 0,05% i mahunjača 0,015%. Svi su ovi ogledi dali pozitivan rezultat: biljke se razvijale mnogo brže a njihova se masa znatno povećavala. Opširni ogledi sa tretiranjem sjemena dud a (Monis alba) izvršeni su od P 0 p o f f a (15). On je postigao znatno povećanje procenta klijavosti i poboljšanje daljeg razvitka klica rastopinom 1% MgCh + 2% MgS04. Pop f f je zračio sjeme raži ultravioletnim zracima na odstojanju 50 cm u toku 30 minuta. Pored povećanja klijavosti za 12% klice uskoro su bile za 25% veće od kontrolnih. Lombarđ i (16) je dobila povećanje procenta klijavosti sjemena duda za 14% potapanjem sjemena u 50% rastopinu ekstrakta od lišća u toku 24 sata. Fedoro v (17), ponavljajući taj ogled, döbio je povećanje procenta klijavosti 3 puta: od 19,5% kod kontrolnog sjemena do 53,5% kod tretiranog putem potapljanja sjemena u ekstrakt od lišća u toku 48 sati. Sistematski ogledi sa tretiranjem sjemena bijelog bora (Pinus silvestris) izvedeni su od Šumarskog instituta u Zirihu - Svajcarska. (18). U prvoj seriji ogleda sa povećanjem klijavosti primjenjeni su: vitamin C, glutatin i beta alanin. Trajanje tretiranja iznosilo je 24 i 72 sata sa temperaturama 8° i 21°. Glutatin i alanin nisu dali nikakvih rezultata, dok je vitamin C (CeHsOe) djelovao na sjeme i negativno i pozitivno u zavisnosti od koncentracije, trajanja tretiranja i, što je značajno, od porijekla sjemena. U drugoj seriji ogleda kod kojih nije se vodilo računa o (procentu klijavosti već o daljem razvitku biljaka, primjenjeni su: 1. mješavina alfa aminoputerne kiseline, nikotinske kiseline i biotina, 2. kanbaminska kiselina, 3. nikotinska kiselina, 4. amidonikotinska kiselina, 5. mješavina beta indolil propionske kiseline, beta indolil sirćetne kiseline i alfa naftil sirćetne kiseline. Nakon 6 nedelja i 5 mjeseci izmjereni su: dužina nadzemnog djela, dužina korijena i suva masa nakon isušivanja na 103°. Trajanje tretiranja kod svih stimulatora iznosilo je 48 sati pri t° 17. Rezultati su pokazali da najbolje djeluje karbaminska kiselina (C3H7O2N), koja je povećala dužinu korijena za 31% i suvu masu za 42%. Nikotinska kiselina (C6H5O2N) imala je slično samo nešto manje djelovanje. Tamo gdje treba postići brzi razvitak korijena a kasnije rastenje nadzemnog dijela treba upotrebiti amido nikotinsku kiselinu (CeHeON2). Prva mješavina nije imala nikakvog upliva. Sopstveni ogledi U našim ogledima ispitivano je sjeme onih važnih egzota koje se razmnožavaju na Eksperimentalnoj stanici »Pašino Brdo« kod Sarajeva: sekvoje (Sequoia gigantea) i pačempresa (Chamaecyparis Lawsoniana). Ogledi su se izvodili u sjemenskoj laboratoriji Sarajevskog Instituta a dalji razvitak sadnica se registrirao u dvorištu Instituta, u sanducima. Izbor stimulatora ograničen je njihovom pristupačnošću, tj. mogućnošću nabavke u Sarajevu. Primjenjene su rastopine: I. Voda — kontrola. II. Rastopina 0,5% MgCb + 1% MgSC>4. III. Rastopina 0,004% MnCh + 0,004% MnSCU. IV. Rastopina 2% etilaminklorhidrina. V. Fitohormon — 50% ekstrakta od iglica. Prethodnim orijentacionim Ogledima približno je ustanovljeno da koncentracija rastopine III ispod 0,004% ne djeluje nikako na ove i druge ispitivane vrste sjemena iako u literaturi ima podataka 0 pozitivnom djelovanju koncentracije 0,0004%. Isto tako sasma približno određeno je |