DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 31 <-- 31 --> PDF |
trajanje tretiranja za rastopinu II i III sa 48 sati, za V sa 24 sati i za IV — 30 minuta. Za svaku grupu je uzeto 600 sjemenki sekvoje. Temperatura u toku ogleda održavana je sa 18—19° C. Rezultati su navedeni u tablici br. 3. Tablica br. 3. Sequoia gigantea Početak Svršetak Stimulator Trajanje tretiranja klijavosti Mirovanje — dana klijanja dana klijanja dana I. Kontrola 48 sati 32 12 8 21 II. Magnezium 48 sati 21 18 8 20 III. Mangan. 48 sati 41 10 8 20 IV. Etilamin 30 minuta 30 17 8 34 V. Fitohorm. 24 sati 30 22 13 35 Iz ove se tablice vidi da je samo mangan povećao procenat klijavosti i smanjio trajanje mirovanja. Etilaminklorhidrin i fitohormon nešto su malo snizili procenat klijavosti a fitohormon pored toga je znatno povećao period mirovanja. Magnezijum je najviše smanjio procenat klijavosti iako u literaturi ovaj se stimulator pokazuje kao jedan od efikasnih. Ipak, uslijed ograničenosti ogleda ne bi se mogao izvesti konačan zaključak radi čega je potrebno proširiti oglede sa drugim koncentracijama i trajanjem tretiranja. Konačni rezultati, koji su registrovani mjerenjem sadnica nakon 7 mjeseci daju drugu sliku. U tablici br. 4 pokazane su visine nadzemnog i podzemnog dijela i težine mase sadnica u svježem stanju. Tablica br. i. Sequoia gigantea Stimulator Visin e u cm Nadzemna Korijena Ukupno T Nadzemna e ž i n e u Korijena gr Ukupno IIIIIIIVV 9,5 (8—11) 12,8(10—15) 12,5(10—16) 10,1 (9—11) 9,1 (5—9) 10,2 (7—12) 12,1 (9—14) 15,8(131—18) 11,2 (7—12) 8,0 (7—11) 19,7(18—23) 24,9(19—27) 28,3(23—34) 21,31(16—23) 17,1(12—20) 3.5(1—0) 4,7(2—7) 6,1(3—10) 4,8(2—5) 2,5(1-4) 2,2(2—3) 3,9(2—4) 5,6(6—10 4,1(2-^) 2,0(1—3) 5,7(3—9) 8,6(4—11) 11,7(9—20) 8,9(4—9) 4,5(2—7) Brojke u zagradama označavaju najmanje i najveće veličine. Sjemenke su posijane u sanduke sa glinovitom zemljom pomiješanom sa 1^5 komposta. Vrijednost pH jednaka je 6,2. Dužina korijena ovdje je samo približna oznaka razvitka sadnica jer on nije jako izražen pored snopa bočnih žila. Mnogo bolju karakteristiku pruža težina cjelokupnog žiljnog sistema. Iz upoređenja ovih podataka vidi se da procenat klijavosti još ne određuje dalji razvitak sadnica, bar u više slučajeva. Očevidno je da je magnezijum ubitačno djelovao na slabije embrione ali je pojačao razvitak jačih, dakle izvršio neku vrstu pozitivne selekcije. Ova je pojava donekle analogna sa djelovanjem kolhicina i acetofana koji umrtvljuju veći broj klica, a tek mnogo manji dio ostaje u životu sa novim odlikama. Ovakvo |