DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 32 <-- 32 --> PDF |
djelovanje samo u mnogo manjoj mjeri opaža se i kod drugih stimulatora osim fitohormona koji je u svemu djelovao negativno što se može objasniti nepovoljnom koncentracijom. Zanimljivo je uporediti djelovanje istih stimulatora na drugu vrstu četinara — pačempres. Proces klijanja je pokazan u tablici br. 5. Tablica br. 5. Chamaecyparis Lawsoniana Period Početak Svršetak Stimulator Trajanje %> mirova- klijanja klijanja tretiranja klijavosti nja dana dana dana I 48 sati 62 18 8 19 II 48 sati 35 31 8 29 III 48 sati 72 15 8 19 IV 30 min 55 21 8 20 24 sati 79 14 8 20 V Rezultati mjerenja sadnica nakon 7 mjeseci navode se u tablici br. 6. Tablica br. 6. Chamaecyparis Lawsoniana Stimu- V i sine u cm Težine u gr lator Nadzemna Korijena Ukupno Nadzemna Korijena Ukupno I 4,1(3—6) 6,3 (6—7) 10,4 (9—13) 1,8(1,2-1,9) 0,7(0,6-0,8) 2,5(1,8-2,7) II 3,0(2—4) 4,9 (4—5) 7,9 (6—9) 1,3(1,0-1,5) 0,4(0,3-0,5) 1,7(1,3-2,0) III 5,7(3—7) 8,9 (8—9) 14,6(11—16) 2,4(2,0-2,7) 0,9(0,8-1,1) 3,3(2,8-3,8) IV 4,0(3—6) 6,1 (6—7) 10,1 (9—13) 1,7(1,2-1,9) 0,5(0,4-0,7) 2,2(1,6-2,6) V 6,8(4—8) 10,2(10—11) 17,0(14—19) 3,3(2,9-3,8) 1,2(0,8-1,4) 4,5(3,7-5,2) Pri upoređenju djelovanja istih hemijskih jedinjenja na ove dvije vrste četinara vidi se da one prilično različno reagiraju pri istoj koncentraciji i istom trajanju tretiranja. Slično djeluju samo mangan i magnezijum. Mangan u oba dva slučaja djeluje pozitivno i u pogledu povećanja procenta klijavosti i daljeg razvitka sadnica, za sekvoju više a za pačempres manje. Magnezijum djeluje negativno na procenat klijavosti; za razvitak sekvoje — pozitivno, za razvitak pačempresa negativno. Velika razlika pokazuje se pri djelovanju fitohormona: kod sekvoje skroz negativno a kod pačempresa uvijek pozitivno. Ova je pojava vjerojatno izazvana nepodesnom tehnikom spremanja ekstrakta u vezi sa njegovom koncentracijom. Pada u oči da druga serija švajcarskog ogleda ne vodi načuna o djelovanju upotrebljenih stimulatora na procenat klijavosti i energiju klijanja, već je glavni zadatak stimulacije sjemena ovdje dalji razvitak sadnica. Svakako je bolje dobiti nešto manju količinu ali zdravih i jakih sadnica, nego povećati ovu količinu nedorazvijenim slabim sadnicama, koje se ne mogu održati u životu pri prvim vanjskim nedaćama. Pored toga takva favorizacija slabijih klica odnosno embriona predstavlja kočnicu za selekciju čija je svrha — odabiranje što jačih i zdravih biljaka. Razumije se da bi se racionalnim izborom stimulatora moguće ipak moglo postići obadva cilja. 174 |