DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ih te godine ostavili u stakleniku i u proljeće presadili smo ih u rasadnik. Koncem treće vegetacijske periode najstarija biljka bila je 2,14 m visoka, a ostale preko 1 m do 1,5 m. I ako su sve potekle od jedne biljke, ipak su bile različite boje. Boja im se mijenjala: bilo ih je žuto zelenih, svijetlo zelenih i tamno zelenih, ali najviše žuto zelenih, a sve su imale vrlo lijepi piramidalni habitus i mnogo sitnije grančice i lišće nego ostale sadnice. Biljke su zadržale takovu boju kakovu su imale i reznice od kojih su po stale. Od gornjih svijetlo žuto zelenih reznica nastale su i svijetlo žuto zelene biljke, a od donjih tamno žuto zelenih reznica nastale su i takove biljke. Reznice odrezane sa tih biljaka, bile dva centimetra ili dvadeset centimetara duge, primaju se gotovo sve sto posto i vrlo brzo rastu. Razumije se da smo se jako veselili tim biljkama. Međutim u zimi 1956. godine sve što je bilo iznad snijega, osušilo se. Najveće su biljke potpuno propale, a biljkama, koje su bile manje od 1 m osušio se samo onaj dio koji je bio iznad snijega. Te biljke opet su ove godine potjerale iz onih grana, koje su bile pod snijegom. Ulogu glavnog stabla preuzela je jedna grana i sada su opet visoke oko 1 m (si. 7). Dosta smo ove godine razmnožili tih biljaka, pa smo neke ostavili u rasadniku, a neke smo za svaki slučaj spremili u staklenik (si. 8). Čim počne na te biljke padati kiša, odmah brzo rastu bilo to u proljeću, ljeti ili u jeseni. I preko zime u stakleniku rastu, ali se čini da iznad snijega ne podnose nižu temperaturu ispod — 10° C. Smatram da bi trebalo pokušati saditi te biljke u Crnogorskom primorju gdje nikad ne dođe niska temperatura, a kiše ima dosta. Da li je to neka posebna sorta goleme sekvoje, moguće bastard goleme i primorske sekvoje, ili je moguće nastala neka mutacija? Na ovo pitanje nismo u mogućnosti dati određeni odgovor. LITERATURA 1. A n i ć dr. Milan: Dendrologija. 2. Časopis: Life, May 12, 1952. SUMMARY The author gives a short description of the Mammoth tree grown on its natural habitat, then mentions the Mammoth trees from the environs of Zagreb, their age and volume which in a tree about 90 years old amounts to ca. 5:0 cu. m. Then the author sets forth with the explanation of his own experiences in raising young plants of Mammoth tree from seeds and cuttings. The seed of indigenous Mammoth trees has a poor germinative capacity because they are still too young, but the cultivation of Mammoth trees through cuttings is simple and easy. If are taken short cuttings (2—5 cm.) from young one-year and three-year seedlings and put into sterilized sand or humus, they grow after three or six months small roots. These young plants then, are transplanted into small pots or beds. From these transplants are then taken cuttings and put into sterilized sand or humus until they are rooted. In this way also without seed can be raised good young plants of Mammoth tree which thrive very well in the environs of Zagreb. It is recommended to cultivate the Mammoth tree as a quick-growing species in the Yugoslav highlands. |