DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 81 <-- 81 --> PDF |
š 1 o v: Projektovanje šumskih cesta s obzirom na njihovo korištenje u javnom saobraćaju — Ing. Z. Ettinger: Napinjanje listova širokih tračnih pila — Dr. ing. P. Fukarek: Da li je eretna breza raširena i na području Bosne i Hercegovine? — Ing. R. Hilak : O upotrebi eksploziva pri izradi drveta — Ing. F. Alikalfić: Sa ekskurzije po Čehoslovačkoj — Ing. B. Džepina : Uzgajanje i zaštita šuma u Francuskoj. Broj 4-6: Ing. R. Sarnavka O drvenim krovovima na seoskim kućama — Ing. M. Mehić : Usklađivanje planova sječa za industriju sa ustanovljenim etatima iz elaborata — Ing. V. Stefanović: Nekoliko osvrta na mjesto fitocenologije u šumarstvu Švajcarske — Dr. ing. P. Fuka rek : Balzamasta topola »Prževalski« iz Kine. Broj 7-9: Ing. A. Postnikov: O proizvodnosti rada — Ing. S. Zakula: Uzdizanje radnika u šumarstvu i drvnoj industriji — Ing. M. Dučić : Perspektivni plan razvoja šumske privrede NR BiH — Ing. P. Zarić : Sušenje stabala crnog bora u NR BiH — J. Šafar: Problem uzmicanja vrijednih vrsta drveća i širenje bukve u našim šumama — Dr. ing. P. Fukarek : Neki vidovi oštećivanja i uništavanja drveća u Bosni i Hercegovini — Dr. ing. P. Fukarek: Velika mlječika (Euphorbia Wulfenii Hoppe) i njezin privredni značaj na mediteranskom kršu — J. Starčević: Uloga tračne pile trupčare i njene tehničke norme. Broj 10-12: Ing. M. Sučević: Zakon o štednji drveta — D. Bogdanović: Razvoj naše šumske privrede — Dr. ing. F. Hafner : Mehanizacija građenja šumskih puteva u brdovitim terenima — Ing. B. Begović : Iskorišćavanje šiške i ruja u Bosni i Hercegovini za vrijeme otomanske uprave — Ing. P. Zarić: Izvoz drveta iz Bosne i Hercegovine — Dr. ing. P. STRANA STRUČNA LITERATURA Jeglič C: Arboretum Voleji potok, Ljubljana 1956., 198 str. oktavnog formata, sa 132 fotografije, 6 crteža u tekstu i sadržajem na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. U knjizi je opisan Arboretum V o 1 č j i potok, koji je udaljen 25 km sjeveroistočno od Ljubljane, a nalazi se u Kamničkom polju. Zaprema 80 ha. Sastoji se od livada, šuma i parka (38) ha. Osnovao ga je bivši vlasnik S o u v a n (1882—.1949). Od 1952. nalazi se pod upra- Fukarek : Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije Bosne i Hercegovine. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb za 1957. g. ima ove članke: Broj 1/2: Ing. Arnošt Loula : Destilacija otpadnog drveta — Ing. Stjepan F r a nčišković : Rentabilnost briketiranja — Ing. Radmilo Radivojević: Mehanizacija radova pri impregnaciji željezničkih pragova — Ing Zdravko Rokoš : Impregnacija i reimpregnacija željezničkog praga — Miloš Rašić : O projektiranju stolova i stolica. Broj 3/4: Ing. Franjo Štajduhar: Novi proizvodi drvne industrije — I. R.: Suvremeni namještaj kod nas i u svijetu — Ing. Stjepan Francisković: Drvoprerađivački obrti u Hrvatskoj — F. Š.: Međunarodno savjetovanje o izolacionim pločama, ivericama i vlakoticama. Broj 5/6: Dr. ing. Juraj Krpan: O procesu umjetnog sušenja drveta Broj 7/8: Proizvodnja i izvoz finalnih proizvoda — Ing. Franjo Štajduhar: Ploče iverice. Broj 9/10: Ing. Stjepan Š u r i ć: Perspektiva razvoja drvne industrije u Jugoslaviji — Ing. Bogumil Cop: Za ekonomičnije iskorišćavanje i preradu bukovine — Tibor Karpati : Iskorištenje kapaciteta u finalnoj drvnoj industriji — Ing. Rikard Striker : Budući zadaci kemijskotehnološkog istraživanja drveta. Broj 11/12: B. H.: Produktivnost u drvnoj industriji — Dr. Roko Beni ć i dr. Juraj Kr(pan: S puta po Poljskoj — Dr. Roko Benić : Mogućnost upotrebe vitala »Zwergkuli« i »Bergkuli« u eksploataciji šuma — Miloš Raš i ć: Boje u stambenim i radnim prostorijama — Ing. Lazar V u j i č i ć: Drvna industrija Jugoslavije. — Đ. K. vom Ljubljanskog univerziteta. Zasnovan je, a i dalje se uređuje na principima hortikulturno- pejsažnog parka. Služi za dendrološka i hortikulturna proučavanja, kao i za izobrazbu stručnog kadra. Volčji potok odlikuje se brežuljkastim, prilično raščlanjenim reljefom. Nalazi se u visini od 340—420 m. Čini ga nekoliko geoloških podloga (aluvij, miocenski, pješčenjaci, dolomitni vapnenci). Srednja godišnja temperatura iznosi ondje oko 8°C, a oborine 1400 mrn. Na njem je razvito više autohtonih cenoza (tipična bukova šu |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ma, acidofilna bukova šuma, jelova predalpinska šuma, šuma običnog bora s borovnicom, šuma johe). Knjiga služi kao vrlo ugodan tumač i vodič kroz Volčji potok. Upoznaje nas s postankom, razvojem, sadanjim radom, kao i idejama o budućem razvoju Arboretuma. U početnom dijelu raspravljene su misli o modernom shvaćanju pojma »arboretum«. Prema autoru arboretum je botanička i hortikulturna ustanova, koja — kao revija živog drveća i drugog bilja — predstavlja razne tipove drveća, bilo kao posebne i individue bilo kao vegetacijske zajednice, tako da odatle lako koristimo njihove karakteristične oblike i druge biološke i s gledišta naučnog istraživanja i s gledišta korištenja za utilitarističke i estetske svrhe. Ova definicija sadrži sve elemente za hortikulturni i pejsažni arboretum većeg stila. Međutim, kad je riječ općenito o arboretumu, ne smijemo imati na umu samo veliki hortikulturno- pejsažni objekt. Definicija treba da nam dade potrebnu širinu i za ostale arboretume, kao što su dendrološki, cenološki i hortikulturni arboretumi. Prema tome pod arboretumom smatramo nasad razvrsnog domaćeg i stranog drveća i grmlja, koji služi za naučne, edukativne i ornamentalne svrhe, a uređen je prema osnovnoj namjeni kojoj služi, t. j . za razna dendrološka, cenološka, hortikulturna i hortikulturno-pej sazna proučavanja i podučavanja. Zaslužuje pažnju autorov pregled važnijih arboretuma i njihovih znamenitosti u inozemstvu. Autor se osvrće na glasovite arboretume u Francuskoj, Engleskoj, Škotskoj, Belgiji, Holandiji, Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Sjev. Americi. Zanimljiv je osvrt i na naše arboretume. Tu se spominju i park Opeka kod Varaždina, zagrebački Maksimir i Malinov park, Brioni, Trsteno, park Rafut u Novoj Gorici, Hitterothov park u Rovinju, park u Mokricama, Mariboru, Viltušu, Tivolski park u Ljubljani i dr. Od interesa je i autorov osvrt na staro i orijaško drveće, za koje nažalost još nemamo dovoljno prikupljenih podataka i fotografija. Ovaj materijal zaslužuje da bi se obradio u posebnoj ediciji. Inače ovdje se njime, sa velikim brojem fotografija iz stranih (45) i domaćih (28) arboretuma i parkova, u izvjesnoj mjeri zasjenjuje specifičnost glavne teme. Od interesa su autorovi podaci o selenju drveća u nizu stoljeća, te o značenju te migracije u dendrologiji. Iznosi se problem egzota i njihovo korištenje u horti 224 kulturnoj, šumarskoj i drugim primijenjenim đendrologijama. Iznesene su misli o modernom oplemenjivanju drveća i grmlja i o stalnom povećavanju takvog materijala u našim nasadima. Iz ovih podataka vidimo putove i načine, kako se širilo drveće, te kako je ono i k nama dolazilo. Odatle vidimo, kako je došlo do toga, da sada u zapadnoj i srednjoj Evropi postoji u botaničkim vrtovima, arboretumima i rasadnicima oko 10.000 vrsta i forma kultiviranog drveća i grmlja. U knjizi su izneseni planovi budućeg uređenja Volčjeg potoka. Oni nam govore o budućoj izgradnji Arboretuma, otvaranju novih veduta, o novim parkovnim kompozicijama, novim ribnjacima i jezercima, novim odmaralištima i t. d. Prirodne cenoze pokušavaju se vezati živim tkivom novih vegetacijskih kompozicija, što će dakako doći u obzir samo na perifernim čestima, dok će inače prirodne cenoze po svoj prilici sačuvati svoj prirodni sastav. Iz popisa biljnog inventara vidimo, da je u Volčjem potoku preuzeto oko 160 listača (62 domaćih i 98 stranih) i 28 četinjača (20 stranih), kao i da se dosadašnjom aktivnošću povisio taj broj u nasadima i rasadnicima na preko 1.000 drvenastih vrsta i njihovih svojta i preko 500 raznih perena. Ondje se radi intenzivno i na modernim principima. Uvedeno je ocjenjivanje pojedinih vrsta i forma t. zv. punktiranjem. Time se selektira materijal, koji će dobro doći kod primjene pod sličnim ekološkim okolnostima. U opisu važnijeg drveća i grmlja, koje se uspješno uzgaja u Volčjem potoku, nalazimo mnogo korisnih i zanimljivih podataka s obzirom na uzgojne momente i praktičnu primjenu. Prikaz Volčjeg potoka kao hortikulturno- pejsažnog arboretuma, sa čitavom njegovom problematikom, daje nam pobudu, da se kod nas poradi na osnivanju i drugih takvih arboretuma, jer za to postoje — s obzirom na klimatske i geomorfološke prilike, te s obzirom- na naše endeme i raritete — povoljni uslovi na većem broju mjesta. Vrijednost je Jegličeve knjige i u tome, što sadrži čitavi niz vrlo. zanimljivih dendroloških i hortikulturnih podataka i poduka. U njoj se nalazi niz objašnjenja i napomena, koje se odnose na manje poznate, ali vrijedne vrste drveća i grmlja. Autor posvećuje specifičnu pažnju domaćem samoniklom drveću i grmlju s namjerom da se što bolje upozna i proširi. Jegliceva knjiga odličan je prilog u izgradnji naše domaće hortikulturne dendrologije. Dr. M. Anić |