DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 29 <-- 29 --> PDF |
FUNKCIONALNI ODNOS IZMEĐU DEBLJINE KORE I PRSNOG PROMJERA ZA NAŠE VAŽNIJE LISTOPADNO DRVEĆE Dr. Dušan Klepac Uvod Pomanjkanje originalnih podataka o debljin i kor e za naše glavne domaće šumske vrste drveća ponukalo me, da izvršim ova istraživanja, u toliko više, što smo se u nastavnom i stručnom radu dosad služili gotovo isključivo podacima i iskustvima šumarstva stranih zemalja. Strani podaci gdjekad odgovaraju našim šumama, no u većini slučajeva razlikuju se manje ili više od domaćih podataka. Predajući rezultate ovih istraživanja šumarskoj javnosti, nadamo se, da će oni korisno poslužiti našem šumarstvu, s jedne strane, kao naši domaći, originalni podaci, a s druge strane vjerujemo, da će oni biti poticaj za nastavak ovih istraživanja i mjerenja, kako bi se došlo do podataka iz drugih područja i drugih biljnih zajednica naše zemlje. Pritom mi je ugodna dužnost, da se zahvalim Rektoratu zagrebačkog sveučilišta , koji je ova istraživanja financirao. Također dugujem veliku zahvalnost kolegama, šumarima na terenu, kao i svojim demonstratorima M. Sćetincu, R. Križancu, B. Hribljanu, F. V učinić u i M. Slabaku , koji su mi pomagali pri ovim istraživanjima, kako na terenu, tako i u kancelariji. METODE RADA Mj er enj e Debljinu kore mjerili smo pomoću specijalnog švedskog instrumenta »Swedisch bark gauge«. Najprije je izmjeren promjer (D), a zatim debljina kore (r) u prsnoj visini stabla. Pri mjerenju debljine kore držali smo se principa slučajnosti , te smo postupali onako kako je to već opisano u mojoj radnji »Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka«, Šum. list br. 3—4, 1957. Mjerili smo debljinu kore na stablima svi h de bljina, svih položaja i sa svih strana — već prema tome kako smo nailazili na stabla, krstareći sastojinom. Mjerenja smo protegnuli na veliki broj stabala različitih ekolo ških i sastojinskih prilika, da bi dobili što bolji prosjek o debljini kore za naše važnije listopadno drveće. Obrada podataka S obzirom na dosadašnja naša iskustva, da je debljina kore najjače zavisna od prsnog promjera stabla, izrazili smo debljinu kore kao funkciju prsnog promjera. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
252 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Podatke mjerenja o debljini kore kumulirali smo za svaku vrstu drveća posebno i svrstali ih po debljinskim stepenima širine od 5 cm. Radi ilustracije donosimo u tabeli 1 sortirane podatke mjerenja za bukov u koru u različitim fitocenozama i različitim područjima. Brojke o dvostrukoj debljini bukove kore u tabeli 1 označaveaju aritmetičku sredinu od većeg broja mjerenja. Tako na pr. prosječna dvostruka debljina bukove kore za debljinski stepen 10 u Zagrebačkoj Gori 19.0 iznosi 3.80 mm, što je prosjek od 10 mjerenja (2. = 3.80). 10 Nakon završenog sortiranja izmjerenih podataka u tabeli 1, prešli smo na njihovo izravnavanje numeričkom metodom po teoriji najmanjih kvadrata. Primjenili smo normalne jednadžbe pravca s dva parametra: Yr = a x + b (I) U toj jednadžbi (Yr) označava izravnanu dvostruku debljinu kore u prsnoj visini stabla; (x) je prsni promjer s korom. Za šumske predjele, navedene u tabeli 1, izračunali smo ove jednadžbe o dvostrukoj debljini bukove kore u prsnoj visini stabla. Zagrebačka Gora: Yr - 0,01844 x + 0,2731 (II) o a = 0,00058 Cedanj: Yr = 0,02294 x + 0,1930 (III) Oa = 0,00047 Kupjački Vrh: Yr = 0,02288 x + 0,2362 (IV) Oa - 0,00112 CrnaSušica: Yr = 0,02974 x 4- 0,08185 (V) ö a - 0,00123 Gornji Javornik: Yr = 0,02784 x + 0,3023 (VI) 5 a = 0,00046 RadečevoVelo: Yr = 0,02531 x + 0,2770 (VII) o a = 0,00176 Smrekovac: Yr = 0,03463 x + 0,1428 ,´ "v . . "´, (VHI) 0Ta = 0,00082 Štirovača: Yr = 0,02698 x + 0,3577 (IX) oa = 0,00206 Prosjek: Yr = 0,02436 x + 0,2853 (XI) cra = 0,00053 Numeričko izravnavanje pravcem s dva parametra zadovoljava, jer je pogreška prvog parametra (oa) dva i po puta manja od toga parametra. Jednadžba (XI) definira dvostruku debljinu bukove kore u prsnoj visini prosječno za zapadnu Hrvatsku (Zagrebačka Gora, Gorski Kotar i Velebit) kako je to prikazano na slici 1. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 32 <-- 32 --> PDF |
PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA BUKOVE KORE(l) U PRSNOJ VISINI STABLA Double bark thickness IYr) at breast height for the beech y, cm yr = 0,02Y362b X+0,2653563 6"a -0,000533 PROSJEK (GORSKI KOTAR, VELEBIT´/ ZAGREBAČKA GORA) NR H2VATSKA ~ Croatia -~r-X 10 35 I/O <<5 SO 55 60 65 10 15 80 05 SO 95 Slilca 1 Nakon toga smo ispitali odnos između prsnog promjera bez kore (d) i prsnog promjera s korom (D), kao i obrnuto: k = _d„± K _D_ ± 02 . . . . (XIII) Kvocijente rd!~) i IH) t. j . faktore kore »k« i »K«, izračunali smo na dva načina, prvo , iz jednadžbe I imajući pred očima, da je Yr = D — d i da je x = D, drugo , uz pomoć normalnih jednadžbi pravca s jednim parametrom. Za istraživane bukove sastojine dobili smo na taj način ove rezultate. 0,2731 Zagrebačka Gora k = 0,98156 (IIa) D ki = 0,9732 ± 0,00295 (Hb) p =5,3fl/o Ceđanj k = 0,97700 (lila) D ki = 0,9700 ± 0,004792 (into) p - 5,9"/o (IIIc) 0,2362 Kupjački Vrh k =0,97712 D ki - 0,9680 ± 0,008811 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 33 <-- 33 --> PDF |
0,08185 Crna Sušica k = 0,97026 .. . . -. (Va) D ki = 0,9870 ± 0,004808 (Vb) p =6,40/0 .......... (Vc) 0,3023 Gornji Javornik k = 0,97216 (Via) D ki = 0,9560 ± 0,005080 0,2770 RadečevoVelo k = 0,97469 (Vila) D ki = 0,9637 ± 0,003052 (Vllfo) p =7,l"/o (VIIc) 0,1428 Smrekovac k = 0,96537 (Villa) D ki = 0,9600 ± 0,004710 .... . (VHIb) p = 7,8%> ´ . . . (VIIIc) 0,3577 Stirovača k== 0,97302 (IXa) D ki = 0,9615 ± 0,001497 (IXb) p =7,6% (IXc) 0,3619 R i s n j a k ´ k = 0,96631 (Xa) D ki = 0,94656 ± 0,003014 (Xb) p = 10,4°/o (Xc) 0,2853 Prosjek k = 0,97564 (XIa) D ki = 0,96532 ± 0,001834 (XIb) p = 6,8°/o (XIc) Drugi faktor kore »K« je recipročna vrijednost prvog faktora »k«; k Procentualno učešće kore (p) u totalnoj drvnoj masi stabla izračunali smo po Meyerovoj formuli (XIV). p = (1 — k2) : 100 (XIV) Pomoću vrijednosti »k« iz jednadžbi od (Ha) do (XIa) dobili smo procentualno učešće kore s obzirom na debljinu stabla (vidi tabelu 2) a na temelju vrijednosti »ki« iz jednadžbi (lib) do (XIb) dobili smo prosječni postotak kore bez obzira na prsni promjer stabla (vidi formule lie do Xlc). MATERIJAL I NJEGOVO SVOJSTVO Debljinu kore mjerili smo na našim najvažnijim listačama, na hra stu lužnjaku, kitnja ku, crniki, ceru, bukvi, crnoj johi, nizinskom brijestu, poljskom jasenu, običn om grabu, pitomom kestenu, običnom jasenu i gorsko m brijestu . U tabeli 3 naveli smo broj mjerenja, koji je izvršen na svakoj vrsti drveća s naznakom područja, gdje smo istraživali debljinu kore. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Tabela 2´ PROCENTUALNO UČEŠĆE KORE U TOTALNOJ DRVNOJMASI ZA BUKVU U RAZLIČmM F/T0CEN02AMA Bark volume in percent of vo/ome wif-h bark for ffie beech r´n d/ffierenfi assoc/oh´on BIUNA 7AJEDNICA ~ ossocio/ron ff 1 FA6E7UM ABiETETOSUM 11 D 1} D 5^ li il I 1 to 5 i. SI 1 1 cm cm 10 8,9 8,3 9,1 7,4 11,2 10,3 9.5, 12,2 15,5 10,3 10 15 7,2 7.0 7,6 6.9 9A 8,6 8,6 9,9 J1.2 8,5 15 20 6,5 6,1 68 6,7 6,4 7.7´ 8,2 8,8 10,1 7,6 20 25 5.8 6,0 6,4 65 8,0 7.1 7,9 8,1 9M 7.0 25 * 30 5,35 5,2 5,6 5,6* 6,3 7,2 6,5 7,6 7,3 8,6 6,4 35 W 5,0 55 5,7 6,3 63 7,5 7,1 44 6.2 1*0 5,4 5.5 7,4 6,9 8,2 6,0 H5 % 50 4.7 5.3 5,4 6,2 7,4 6.7 8,0 5,9 50 55 60 4,5 5,2 5,3 6.1 7,3 6,5 5.7 60 65 4,5 5/ 5,2 6.1 72 6,4 5,7 65 TO Hf 5,1 6,1 63 5,6 70 75 50 6,1 63 5.6 75 60 5,0 6,2 5,5 80 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Ukupni broj mjerenja iznosi 26.956 na 26.956 stabala. TABELA 3 Vrsta drveća Broj mjerenja Područje istraživanja Cer 808 Generalski Stol, »Vučjak« Crnika 834 Dundo na Rabu Hrast lužnjak 1.618 Srnjače, Ilijanska i Prašnik Hrast kitnjak 4.415 Zapadni Psunj, Južni Psunj, Južna Babja Gora, Dilj i Gaj (Zabno) Bukva 3.390 Gorski Kotar, Velebit, Zagrebačka Gora; Crna joha 536 Crni Jarci; Šumarija Lipovljani i: 640 odjeli Nizinski brijest 1.540 120, 157, 142, 149, 156 i 158 120, 106, 166/b, 157, 163, 192, 170, 81, 113, Hrast lužnjak 6.782 112/b, 57, 46, 58, 49 i 134 176/b, 96/e, 100/b, 157, 155/b, 112/b, 101/b, Poljski jasen 2.015 108, 43 i 158/d 127,, 135, 142, 119/a, 95, 89, 82, 83, 76, 75, Obični grab 1.176 69, 62, 63, 46, 78, 58 i 112/a 157, 151, 150, 163, 162, 170, 105, 156, 149 i 150 Pitomi kesten 1.001 Zagrebačka Gora Obični jasen 1.183 Zagrebačka Gora Gorski javor 1.018 Zagrebačka Gora UKUPNO 26.956 Cerov a je kora mjerena u fitocenozi Querceto-Carpinetum, facies Quercus cerris, L. Koru crnik e mjerili smo u fitocenozi Quercetum ilicis (Horvat). Mjerenja na hrastu lužnjaku izvršena su u šumama, koje je I. Horvat označio kao Querceto-Genistetum elatae. Mjerenja na hrastu kitnjaku izvršena su u šumama, koje pripadaju fitocenozi Querceto-Carpinetum croaticum (Horvat). Bukov u koru smo mjerili u fitocenozama: Fagetum montanum, Fageto - Blechnetum, Fagetum Abietetosum i Fagetum subalpinum (Horvat). Koru crne johe, nizinskog brijesta, poljskog jasena i običnog graba mjerili smo u Posavskim šumama, koje se ubrajaju uglavnom zasada u fitocenozu Querceto-Genistetum elatae. Kora pitomog kestena mjerena je u fitocenozi Querceto- Castanetum (Horvat). Mjerenja kore običnog jasena i gorskog javora izvršena su u fitocenozi Acereto-Fraxinetum croaticum (Horvat). REZULTATI I. Na temelju vlastitih istraživanja, a po teoriji najmanjih kvadrata izračunali smo ove jednadžbe za prosječnu dvostruku debljinu kore (Yr) u prsnoj visini stabla: |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 36 <-- 36 --> PDF |
1. Quercus cerris, L., CER (Vučjak, Generalski stol) 0,08188 x + 0,9013 (1> 2. Quercus ilex, L., CRNIKA (Rab) 0,06578 x + 0,7404 (2) 3. Quercus pedunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK (Slavonski prosjek) 0,06623 x + 0,4984 (3) 4. Quercus sessiliflora, Sal., HRAST KITNJAK (Slavonski prosjek) 0,04878 x + 1,1794 (4) 5. Fagus silvatica, L., BUKVA (Gorski Kotar, Zagreb. Gora i Velebit) Yr = 0,02436 ´ x + 0,2853 (5) 0. Alnus glutinosa, Gaetn., ORNA JOHA (Lipovljani) Yr = 0,06803 x + 0,7036 (6) 7. Ulmus campestris, L., NIZINSKI BRIJEST (Lipovljani) Yr = 0,06111 x + 0,9207 (7> 8. Quercus pedunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK (Lipovljani) Yr = 0,05233 x + 0,8539 (8) 9. Fraxinus angustifolia, Wahl., POLJSKI JASEN (Lipovljani) Yr = 0,03521 x + 1,1122 (9) 10. Carpinus betulus, L., OBIČNI GRAB (Lipovljani) Yr = 0,02019 x + 0,3237 (10) 11. Castanea sativa, Mili., PITOMI KESTEN (Zagrebačka Gora) Yr = 0,06776 x + 0,6989 (11) 12. Fraxinus excelsior, L., OBIČNI JASEN (Zagrebačka Gora) Yr = 0,05577 x + 0,6305 (12> 13. Acer pseudoplatanus, L., GORSKI JAVOR (Zagrebačka Gora) Yr = 0,02943 x + 0,4107 (13) 14. Fagus silvatica, L., BUKVA (Zagrebačka Gora) Yr = 0,01844 x + 0,2731 (14) 15. Alnus glutinosa, Gaert, CRNA JOHA (Lipovljani, Crni Jarci) Yr = 0,03356 x + 1,6859 (15) U tim jednadžbama (Yr) označava dvostruku debljinu kore u centimetrima u prsnoj visini stabla; (x) je prsni promjer stabla s korom u centimetrima. Rezultati o dvostrukoj debljini kore u prsnoj visini stabla nalaze se u tabelama 4, 5 i 6, gdje (Y) označava izmjerenu, a (Yr) izravnanu dvostruku debljinu kore. Na slikama 2, 3 i 4 prikazane su grafički jednadžbe od 1 do 14. |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Tabela*? IZMJERENA(y)/I2RAVNANAH)PROSJEČNA DVOSTRUM DEBLJINA KORE U PRSNOJ V/S/N/ Double bark thicknessfo) of breastbe/gh/ Querct/s Quercus Quercus Quercus ragosCerris //ex peduncu/ofo sess///flbra S//uo/rcoX (1) (2.) (4) (S) X y I Yr Y I Yr V I Yr Y I Yr Y I Yr cm mm cm IO 16.6 17,2. H9 1h, o n,4 11.6 13,9 16.7 5,0 6,3 10 15 21,5 24,3 16,6 17.3 162 11,9 18,5 19.4 6,5 6,5 15 I 20 25,3 25,1/ 24j6 20,6 13,9 18,2 20,6 24,5 7,8 7.7 20 \ 25 29,2 29,5 24,9 23,9 22,4 24,5 23,8 23.9 9,4 8.9 25 30 52ß 33,6 2,9,0 27,4 24,6 21.9 26.6 26,4 10.3 10,2 30 35 39,0 377 29,8 29,4 272 28,2 30,6 28,9 H3 14,1 35 W 42,0 44,8 31.5 33,7 29,5 31,5 30,6 31,3 12,6 12.6 *to HS 46,9 45,9 35,3 37,0 3V 31,8 31,4 33,7 13,9 13,3 V5 50 15,4 500 43,3 10,3 35,6 39,1 36,0 36,2 11,1 15,0 SO 55 46,7 540 12ß 43,6 39,0 4iA 39,6 39,6 16,7 16,3 55 60 53,7 58,1 46,3 46,9 18,1 «4,7 i/,5 Hl 18,2 17,5 60 65 38,0 50,2 16,9 18,0 1/1,9 13,5 17,8 13,7 65 IO 60,0 53,5 50,5 51,3 12,7 15,9 19,0 19,9 70 75 470 56,7 55,0 54,6 45,7 18,4 22,0 24,4 75 80 630-600 60,2 58,0 52,3 50,3 25,0 22,3 30 85 61,8 61,3 19,7 53,3 18,0 23,6 es 90 67,4 64,6 51.6 55,7 90 95 69,9 67,9 52,7 58,1 95 100 15,7 71,2 62,4 60.6 too 105 76.4 71,5 823 630 405 HO 853 77,3 74,8 65,4 110 145 97,6 81.1 78,0 67,9 HS 420 95,6 m,5 420 125 90,8 37,8 425 430 97,4 91,1 ISO 135 95,1 911 435 L5,9 97,7 110 mo 95,3 401,0 ms ms 150 96.2 104,3 150 155 -107,6 155 160 -440,9 160 ! 165 10b, 5 441,3 16S 170 101,5 117,6 170 175 91,5 120,9 175 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Tobe/a 5 IZMJERENA (y) 1 IZRAVNANA (l) PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBUINA KORE U PRSNOJ VISINI STABLA ZA FAKULTETSKU ŠUMAMJUL/POVUAML Doub/e bark-fh/cknessfy) ar" breast´ he/gM (Z/srr/cr Lipov/jan/) Alnus Ulmus Qltercus Froxino3 Corpinus qluh´nosa compesfr/s ßeduncu/a/o Qrxyt/sl/fio/ia öch//usX f<0) X rej (7) 19) y | yr y /r y I yr y \ yr Y | Yr cm rnm cm 10 10,1 13,6 15,8 15,3 13S 13,7 12,9 14,6 5,2 5,3 10 J 15 17,9 17,2 18,1 18,4 16,2 16,4 16,5 16,4 6,3 6.3 15 20 21,3 20,6 H* 21,4-18,9 190 18,3 18,2 73 7.3 20 25 24,2 24,0 2\1 24,5 22,1 21,6 20,0 19,9 8,2 8,3 25 30 27,3 27,4 27,6 275 24„6 24,2 219 21.7 9,3 3,3 30 35 296 30,8 30,8 30,6 27,2 26,9 23,4 23,4 10,2 10,3 35 ! 40 32,9 34,2 33,5 33,7 29,5 29,5 25,4 25,2 12,0 11,3 *tO 45 33,6 37,6 375 36,7 325 32,1 27,4 27,0 11,9 12,3 k5 50 39,8 398 338 34,7 28,1 28,7 -13,3 SO 55 433 428 35,9 37,3 30,5 30,5 13,5 14,3 55 60 48,0 45,9 40,3 39,9 31,7 32,3 14,0 15,4 60 65 52,4 48,9 42,3 42,6 30,8 34,0 65 70 510 520 453 45,2 36,0 35,8 70 75 46,0 55,0 45,9 47,8 393 37,5 75 60 -58,1 53,4 50,4 -39,3 80 65 -61,2 52,6 530 37,0 41,1 85 90 56,0 64,2 59,3 55,6 39,0 42,8 90 95 66,5 67,3 56,3 58,2 95 100 65,0 6o,9 100 105 60.0 63,5 106 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tabela 6 IZMJERENA (YJ / /ZRAVNANA(K) PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBUINA KORE U PRSNOJ V/S/Nl STABLA ZA P/TOM/ KESTEN, OB/ČN/JASEN, GORSK/ JAVO/? /BUKVO´U´ ZAGREB/Ć/fOJ´60/?/ Bauble bark thickness fyr) a/ breast heig/i/ (Bistrici lagreboč/ca Gora) Cashnea Troxinus Acer fagus Saliva exce/s/or pseudopta/onus si/vah´co XX (f1) (1V (13) M) Y | yr-y y* y Yr-y yrcrn mm cm 10 9,2 13,8 9,5 11,9 . 70 7,1 33 4,6 10 15 Hiß 17,2 13,1 ik,7 8,8 8,5 5,2 5,5 15 20 20,-/ 20,5 19,3 17,5 10,0 10,0 6h 6h 20 25 255 23,9 21,9 20,3 11,2 11,5 7,5 73 25 30 2SA 273 2k 0 230 12,5 12,9 8ß 8.3 30 35 32,4 30,7 26,0 25ß 13,7 1hk 9,1 9,2 35 AO 3^3 3k,1 27ß 2Sß 16h 15,9 98 10,1 ho 45 37,6 37,5 30,1 UM 20,9 17,1+ 11,1 11,0 45 50 1/0,6 h0,9 33,0 342 190 18,8 11,8 12,0 SO S5 H9 li%<2. 33,7 .369 20,7 20,3 12,7 12,9 55 60 k7,5 W,6 35,h 39,8 26,0 21,8 ik;i 138 60 65 he,3 510 37,0 k2ß -23,2 16,5 1*1,7 65 IO 50,3 9iM Ho 5,3 2ho 2^,7 16,0 156 70 J 75 i 50,3 578 -26,2 75 80 -61,2 -27,6 80 85 5k o 6hß 34 O 29,1 85 SO -67,9 90 95 6k,0 71,3 95 100 72,0 7 h,7 100 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 40 <-- 40 --> PDF |
y r cm . f 3 PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE(Yr) U PRSNOJ VISINI STABLA ZA NASE /VAJVAZN/JE HRASTOVE Double bork fNCtneafj/rj of breast heighh jor our rmsf imoorhnf oaks C Croatia) 1 CER ~ Quercas cems, L. 2 ČESMINA ~ Ouerzus ik*, L 3 LUŽNJAK ~ O-uercus pedunculate, Ehrh. If KITNJAK" Quercus sessilif/orol Safisb. NR HRVATSKA ~ Croatia wo TO Slila S. PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE (Y) U PRSNOJ V/SINI STABLA ZA GLAVA/E VRSTE DRVEĆA FAKULTETSKE ŠUMARIJE LIPOVLJANI Double bork thickness fcj or breast heigM 8 6. CRNA JOHA ~ Afovj gluhnosa. Goerirt. 7. NIZINSKI BRUEST~ Ufmus airnaeslns. L 8. HRAST LUŽNJAK — Quercus peduncu´ola, Ehrfi 9. POLJSKI JASEN ~ fra,,„us ongusll/oto. UStjtit. 10. OBIČNI ORAB ~ Caro/nus ielulus, L Lipovtjansti pros/fir ~ The average ofLipOv/jan, dislricr Sirio 3 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 41 <-- 41 --> PDF |
263 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
II. Po variaciono-statističkoj metodi smo utvrdili, da kvocijenti k — -=-±oiiK=—-±02 iznose za pojedine vrste drveća kako slijedi: 1. Quercus cerris, L., CER k = 0,8829 ± 0,0053 (la) (Vučjak, Generalski Stol) K = 1,1326 ± 0,0069 2. Quercus ilex, L., CRNIKA k = 0,9075 ± 0,0038 (2a) (Rab) K = 1,1019 ± 0,0042 3. Quercus peđunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK k = 0,9204 ± 0,0012 (3a) (Slavonski prosjek) K = 1,0864 ± 0,0012 4. Quercus sessiliflora, Sal., HRAST KITNJAK k = 0,9243 ± 0,0015 (4a> (Slavonski prosjek) K = 1,0818 ± 0,0016 5. Fagus silvatica, L., BUKVA k = 0,9853 ± 0,0018 (5a) (Gorski Kotar, Zagrebačka Gora i Velebit) K = 1,0359 ± 0,0017 6. Alnus glutinosa, Gaetn., CRNA JOHA k = 0,9030 ± 0,0031 (6a) (Lipovljani) K = 1,1074 ± 0,0041 7. Ulmus campestris, L., NIZINSKI BRIJEST k = 0,9063 ± 0,0039 (7a) (Lipovljani) K = 1,1034 ± 0,0056 8. Quercus peđunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK k = 0,9223 ± 0,0014 (8a> (Lipovljani) K = 1,0842 ± 0,0016 9. Fraxinus angustifolia, Wahl., POLJSKI JASEN k = 0,9266 ± 0,0060 (9a> (Lipovljani) K = 1,0792 ± 0,0048 10. Carpinus betulus, L., OBIČNI GRAB k = 0,9651 ± 0,0020 (10a) (Lipovljani) K = 1,0362 ± 0,0030 11. Castanea sativa, Mili., PITOMI KESTEN k = 0,9126 ± 0,0022 (11a) (Zagrebačka Gora) K = 1,0958 ± 0,0030 12. Fraxinus excelsior, L., OBIČNI JASEN k = 0,9200 ± 0,0048 (12a) (Zagrebačka Gora) K = 1,0869 ± 0,0041 13. Acer pseuđoplatanus, L., GORSKI JAVOR k = 0,9499 ± 0,0031 (13a) (Zagrebačka Gora) K = 1,0527 ± 0,0028 14. Fagus silvatica, L., BUKVA k = 0,9732 ± 0,0003 (14a) (Zagrebačka Gora) K = 1,0275 ± 0,0022 15. Alnus glutinosa, Gaert., CRNA JOHA k = 0,9012 ± 0,0039 (15a) (Crni Jarci, Lipovljani) K = 1,1099 ± 0,0042 III. d Na temelju kvocijenta k oi izračunali smo> D po M e y e r-ovoj formuli prosječno učešće kore (p) u totalnoj drvnoj masi stabla kako slijedi: 1. Quercus cerris, L., CER (Vučjak, Generalski Stol) p - 22,l°/o (lb) 2. Quercus ilex, L., CRNIKA (Rab) p = 17,6%> (2b) 3. Quercus peđunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK 4. Quercus sessiliffora, Sal., HRAST KITNJAK (Slavonski prosjek) p = 14,6% (4b) 5. Fagus silvatica, L., BUKVA (Gorski Kotar, Zagrebačka Gora i Velebit) p = 6,8% (5b> |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
6. Alnus glutinosa, Gaetn., CRNA JOHA (Lipovljani) p = 18,5% (6b) 7. Ulmus campestris, L., NIZINSKI BRIJEST (Lipovljani) p = 17,9% (7b) 8. Quercus peđunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK (Lipovljani) p = 14,9% (8b) 9. Fraxinus angustifolia, Wahl., POLJSKI JASEN (Lipovljani) p = 14,1% (9b) 10. Carpinus betulus, L., OBIČNI GRAB (Lipovljani) p = 6,9% (10b) 11. Castanea sativa, Mili., PITOMI KESTEN (Zagrebačka Gora) p = 16,7% (11b) 12. Fraxinus excelsior, L., OBIČNI JASEN (Zagrebačka Gora) p = 15,4% (12b) 13. Acer pseuđoplatanus, L., GORSKI JAVOR (Zagrebačka Gora) p = 9,8% (13b) 14. Fagus silvatica, L., BUKVA (Zagrebačka Gora) p = 5,3% (14b) 15. Alnus glutinosa, Gaert, CRNA JOHA (Lipovljani, Crni Jarci) p « 18,8% (15b) RAZMATRANJE REZULTATA Naši rezultati o dvostrukoj debljini kore u prsnoj visini stabla razlikuju se od analognih podataka u stranoj i domaćoj literaturi. Tako su na pr. M a y e r-W egelinovi podaci o debljini bukove kore u Zapadnoj Njemačkoj niži od naših podataka i to naročito za tanja bukova stabla. Mitscherlichovi podaci za hrastovu koru u Njemačkoj mnogo su viši od naših podataka, pogotovu za debela stabla. Prema Mitscherlich u hrast prsnog promjera od 80 cm ima prosječno 9,4 cm. debelu koru (sa svake strane stabla 4,7 cm), a prema našim podacima hrast lužnjak te iste debljine ima prosječno 5,8 cm debelu koru (sa svake strane stabla 2,9 cm!). Veća debljina hrastove kore u Njemačkoj mogla bi se objasniti time, što su ondje ekološke prilike lošije, pa stabla razvijaju deblju koru. To se vrlo dobro vidi iz podataka o debljini bukove kore u različitim fitocenozama (Tabela 1 i 2). Najtanju koru ima bukva na brežuljcima (Fageto- Blechnetum i Fagetum montanum), deblju koru ima bukva u planinama (Fagetum Abietetosum), a najdeblju koru pokazuje subalpinska bukva (Fagetum subalpinum). Dakako, da na debljinu kore pored ekoloških faktora utječe i način gospodarenja o čemu smo već pisali. Imajući to pred očima, naši rezultati će vrijediti za ona područja, gdje su sakupljeni. Zato bi bilo poželjno, da se ta istraživanja nastave i nadopune novim materijalom s različitih područja kako bi se dobili sigurniji prosjeci. Kao primjer za to navodimo Milojkovićev a »Istraživanja oblika i zapremine belog jasena«. U toj radnji autor kaže, da je u Srijemu kora poljskog jasena mjerena na 1.137 stabala. Na temelju tih mjerenja dobiveni su podaci o dvostrukoj debljini jasenove kore u prsnoj visini stabla. Milojkovićev i podaci o debljini kore podudaraju se s našim podacima za srednje debela stabla. Za tanja i za deblja stabla naši i Milojkovićevi podaci se razlikuju. d D Faktori kore * i primjenjuju se pri utvrđivanju prirasta po me 265 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 44 <-- 44 --> PDF |
"todi izvrtaka, kad se želi uzeti u obzir priras t kore, kako sam to već opisao u svome radu: »Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka«. Faktori kore, koje smo izračunali na temelju vlastitih mjerenja, razlikuju se mnogo od faktora kore u Njemačkoj, Americi i drugdje. Tako na pr. Loetsc h navodi za bukvu u Njemačkoj faktor -,-== 1,023, a za hrast 1,107, što je vrlo različito od naših rezultata. Mi a smo izračunali faktor—— za bukvu 1,0359, za hrast lužnjak 1,0864, za hrast kitnjak 1,0818, za cer 1,1326 i za crniku 1,1019. Pomoću faktora kore može se izračunati debljina kore u prsnoj visini stabla. Na taj se način dobivaju nešto manje točni rezultati od onih, koji su iskazani u tabelama 4, 5 i 6. Razlog leži u tome, što su rezultati u tim tabelama dobiveni numeričkim izravnavanjem pomoću pravca s dva parametra, jer se taj mnogo bolje prilagođuje izmjerenim podacima nego pravac, koji polazi iz ishodišta koordinatnog sistema. Rezultati o procentualnom učešću kore u totalnoj drvnoj masi stabla, izračunani po Meyerovo j formuli, nešto su.niži, jer je oblični broj stabla s korom veći od obličnog broja stabla bez kore. Za bukvu smo izračunali postotke kore na dva načina, te imamo rezultate s obzirom na debljinu stabla (tabela 2) i bez obzira na prsni promjer, t. j . prosječno (iznosi IIc do XIc). Ako usporedimo rezultate o postotku kore u tabeli 2 s prosječnim rezultatima, vidimo, da se oni međusobno slažu. Na pr. u Zagrebačkoj Gori postotak kore se kreće od 4,4 do 8,9 za prsne promjere od 70 do 10 cm (vidi tabelu 2), što odgovara prosjeku od 5,3% (vidi rezultat IIc). Slično je za šumski predjel »Čedanj«, »Kupjački Vrh«, »Crna Sušica« i t. d. Za ostale vrste drveća nismo računali postotke kore po debljinskim stepenima, nego samo prosječne iznose (vidi rezultate od lb do 15b). Razlog za to nalazimo u tome, što, razlike u postotku kore za stabla deblja od 25 cm prsnog promjera nisu velike (vidi tabelu 2). Čini se, stoga, da je uputnije operirati s prosječnim postotkom kore bez obzira na prsni promjer, u toliko više, što na postotak kore utječu pored prsnog promjera i drugi faktori. Ako usporedimo naše rezultate o procentualnom učešću kore s analognim rezultatima u ostalim zemljama, nailazimo na manje i veće razlike. Tako na pr. U. M ü 11 e r navodi za bukvu postotak kore od 6 do 8 u Njemačkoj, a P h. F 1 u r y od 5,4 do 9,9 u Švicarskoj, dok smo mi u zapadnoj Hrvatskoj dobili prosjek od 6,8. Za hrast U. Müller daje postotak kore od 12 do 14, a za j a s e n od 13 do 17. Mi smo izračunali prosječni postotak kore za hras t luž njak 15,3, za hrast kitnjak 14,6, za crniku 17,6, za c e r 22,1, za običnijasen 15,4 i za poljski jasen 14,1. G. James i W. E. Hiley navode, da se u Engleskoj računa sa ovim postocima kore: 7,5 za javor, grab, bukvu i brezu; 10 za hrast i kesten; 15 za topolu, brijest, johu i lipu. U Engleskoj je uobičajeno, da se prilikom prodaje drveta na panju procijenjena drvna masa umanji za |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 45 <-- 45 --> PDF |
navedene iznose. Kako vidimo engleski podaci o postotku kore se mnogo razlikuju od naših rezultata. S obzirom na procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla mogli bi zasad naše važnije listaee ovako poredati: cer (oko 22°/»), crna joha (oko 18°/»), nizinski brijest (oko 18°/»), crnika (oko 18°/»), pitomi kesten (oko 17°/»), hrast lužnjak (oko 15°/°), obični jasen (oko 15°/«), hrast kitnjak (oko 14%), poljski jasen (oko 14%), gorski javor (oko 10%), grab (oko 7%) i bukva (oko 7°/»). Kad se dobiju podaci o debljini kore i iz drugih područja, moći će se, dakako, postignuti još sigurniji prosjeci o procentualnom učešću kore. LITERATURA: 1. Bruce, Schumacher: Forest Mensuration, New York, 1942. 2. E. B. Chambelain : Bark volume in Cordwood, Tappi, Vol. 33. No 11, 1950. 3. K. P. D a v i s : American Forest Management, New York 1954. 4. W. E. H i 1 e y : Woodland Management, London 1954. 5. G. J a m e s : The Forester´s Companion, Oxford 1955. 6. D. Klepac : Istraživanja o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama, Glasnik za šumske pokuse (u štampi). 7. D. Klepac : Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka, Šumarski list, Zagreb 1955. 8. F. L o e t s c h: Massenzuwachsermittlung durch Bohrspanproben unter Anwendung mathematischstatistischer Methoden, 1953. 9. H. A.Meyer : Methods of Forest Growth Determination 1942. 10. H. A. Meyer : Bark volume Determination in Trees, Journal of Forestry, 1946. 11. M. Müller : Lehrbuch der Holzmesskunde, Berlin 1923. 12. T. Milojković : Istraživanja oblika i zapremine beloš jasena u Ravnom Sremu, Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd 1953. 13. M. Plavši ć : Debljinski rast i prirast poljskog jasena, Šumarski list, Zagreb, 1956. 14. J. Weck : Forstliche Zuwachs- und Ertragskunde, 1955. 15. L. V o r r e i t e r : Handbuch für Holzbabfallwirtschaft, Berlin, 1940. THE RELATIONSHIP BETWEEN THE DIAMETER OVER BARK AND THE BARK THICKNESS FOR OUR MOST IMPORTANT HARDWOOD SPECIES SUMMARY We have measured the bark thickness at breast height in 26.956 stems of different hardwood species in Croatia. By applying the method of least squares the following results were obtained: I. The average double bark thickness at breast height is expressed by straight line equations. (See equations 1 to 15 on page where (Yr) means the double bark thickness at breast height and (x) the diameter over bark (D). The data concerning the bark thickness are given in tables 4, 5 and 6. Straight lines representing the bark thickness for different species are shown in graphs 2, 3 and 4). II. The relationship between the diameter under bark (d) and the diameter over bark (D) and vice versa. (See equations k =-r-± gi´, K —-v- ± to 15a on page ). These relationships are very useful for calculating the volume increment. In order to obtain the diameter increment including bark increment it is only necessary to multiply the coefficent I ,1 with the diameter increment under bark. III. The bark volume can be expressed in percentages (p) of stem volume with bark. (See formulae lb to 15b on page ). |