DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
6. Alnus glutinosa, Gaetn., CRNA JOHA (Lipovljani) p = 18,5% (6b) 7. Ulmus campestris, L., NIZINSKI BRIJEST (Lipovljani) p = 17,9% (7b) 8. Quercus peđunculata, Ehrh., HRAST LUŽNJAK (Lipovljani) p = 14,9% (8b) 9. Fraxinus angustifolia, Wahl., POLJSKI JASEN (Lipovljani) p = 14,1% (9b) 10. Carpinus betulus, L., OBIČNI GRAB (Lipovljani) p = 6,9% (10b) 11. Castanea sativa, Mili., PITOMI KESTEN (Zagrebačka Gora) p = 16,7% (11b) 12. Fraxinus excelsior, L., OBIČNI JASEN (Zagrebačka Gora) p = 15,4% (12b) 13. Acer pseuđoplatanus, L., GORSKI JAVOR (Zagrebačka Gora) p = 9,8% (13b) 14. Fagus silvatica, L., BUKVA (Zagrebačka Gora) p = 5,3% (14b) 15. Alnus glutinosa, Gaert, CRNA JOHA (Lipovljani, Crni Jarci) p « 18,8% (15b) RAZMATRANJE REZULTATA Naši rezultati o dvostrukoj debljini kore u prsnoj visini stabla razlikuju se od analognih podataka u stranoj i domaćoj literaturi. Tako su na pr. M a y e r-W egelinovi podaci o debljini bukove kore u Zapadnoj Njemačkoj niži od naših podataka i to naročito za tanja bukova stabla. Mitscherlichovi podaci za hrastovu koru u Njemačkoj mnogo su viši od naših podataka, pogotovu za debela stabla. Prema Mitscherlich u hrast prsnog promjera od 80 cm ima prosječno 9,4 cm. debelu koru (sa svake strane stabla 4,7 cm), a prema našim podacima hrast lužnjak te iste debljine ima prosječno 5,8 cm debelu koru (sa svake strane stabla 2,9 cm!). Veća debljina hrastove kore u Njemačkoj mogla bi se objasniti time, što su ondje ekološke prilike lošije, pa stabla razvijaju deblju koru. To se vrlo dobro vidi iz podataka o debljini bukove kore u različitim fitocenozama (Tabela 1 i 2). Najtanju koru ima bukva na brežuljcima (Fageto- Blechnetum i Fagetum montanum), deblju koru ima bukva u planinama (Fagetum Abietetosum), a najdeblju koru pokazuje subalpinska bukva (Fagetum subalpinum). Dakako, da na debljinu kore pored ekoloških faktora utječe i način gospodarenja o čemu smo već pisali. Imajući to pred očima, naši rezultati će vrijediti za ona područja, gdje su sakupljeni. Zato bi bilo poželjno, da se ta istraživanja nastave i nadopune novim materijalom s različitih područja kako bi se dobili sigurniji prosjeci. Kao primjer za to navodimo Milojkovićev a »Istraživanja oblika i zapremine belog jasena«. U toj radnji autor kaže, da je u Srijemu kora poljskog jasena mjerena na 1.137 stabala. Na temelju tih mjerenja dobiveni su podaci o dvostrukoj debljini jasenove kore u prsnoj visini stabla. Milojkovićev i podaci o debljini kore podudaraju se s našim podacima za srednje debela stabla. Za tanja i za deblja stabla naši i Milojkovićevi podaci se razlikuju. d D Faktori kore * i primjenjuju se pri utvrđivanju prirasta po me 265 |