DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 44 <-- 44 --> PDF |
"todi izvrtaka, kad se želi uzeti u obzir priras t kore, kako sam to već opisao u svome radu: »Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka«. Faktori kore, koje smo izračunali na temelju vlastitih mjerenja, razlikuju se mnogo od faktora kore u Njemačkoj, Americi i drugdje. Tako na pr. Loetsc h navodi za bukvu u Njemačkoj faktor -,-== 1,023, a za hrast 1,107, što je vrlo različito od naših rezultata. Mi a smo izračunali faktor—— za bukvu 1,0359, za hrast lužnjak 1,0864, za hrast kitnjak 1,0818, za cer 1,1326 i za crniku 1,1019. Pomoću faktora kore može se izračunati debljina kore u prsnoj visini stabla. Na taj se način dobivaju nešto manje točni rezultati od onih, koji su iskazani u tabelama 4, 5 i 6. Razlog leži u tome, što su rezultati u tim tabelama dobiveni numeričkim izravnavanjem pomoću pravca s dva parametra, jer se taj mnogo bolje prilagođuje izmjerenim podacima nego pravac, koji polazi iz ishodišta koordinatnog sistema. Rezultati o procentualnom učešću kore u totalnoj drvnoj masi stabla, izračunani po Meyerovo j formuli, nešto su.niži, jer je oblični broj stabla s korom veći od obličnog broja stabla bez kore. Za bukvu smo izračunali postotke kore na dva načina, te imamo rezultate s obzirom na debljinu stabla (tabela 2) i bez obzira na prsni promjer, t. j . prosječno (iznosi IIc do XIc). Ako usporedimo rezultate o postotku kore u tabeli 2 s prosječnim rezultatima, vidimo, da se oni međusobno slažu. Na pr. u Zagrebačkoj Gori postotak kore se kreće od 4,4 do 8,9 za prsne promjere od 70 do 10 cm (vidi tabelu 2), što odgovara prosjeku od 5,3% (vidi rezultat IIc). Slično je za šumski predjel »Čedanj«, »Kupjački Vrh«, »Crna Sušica« i t. d. Za ostale vrste drveća nismo računali postotke kore po debljinskim stepenima, nego samo prosječne iznose (vidi rezultate od lb do 15b). Razlog za to nalazimo u tome, što, razlike u postotku kore za stabla deblja od 25 cm prsnog promjera nisu velike (vidi tabelu 2). Čini se, stoga, da je uputnije operirati s prosječnim postotkom kore bez obzira na prsni promjer, u toliko više, što na postotak kore utječu pored prsnog promjera i drugi faktori. Ako usporedimo naše rezultate o procentualnom učešću kore s analognim rezultatima u ostalim zemljama, nailazimo na manje i veće razlike. Tako na pr. U. M ü 11 e r navodi za bukvu postotak kore od 6 do 8 u Njemačkoj, a P h. F 1 u r y od 5,4 do 9,9 u Švicarskoj, dok smo mi u zapadnoj Hrvatskoj dobili prosjek od 6,8. Za hrast U. Müller daje postotak kore od 12 do 14, a za j a s e n od 13 do 17. Mi smo izračunali prosječni postotak kore za hras t luž njak 15,3, za hrast kitnjak 14,6, za crniku 17,6, za c e r 22,1, za običnijasen 15,4 i za poljski jasen 14,1. G. James i W. E. Hiley navode, da se u Engleskoj računa sa ovim postocima kore: 7,5 za javor, grab, bukvu i brezu; 10 za hrast i kesten; 15 za topolu, brijest, johu i lipu. U Engleskoj je uobičajeno, da se prilikom prodaje drveta na panju procijenjena drvna masa umanji za |