DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Kitasta sadnja nam je, u poređenju sa pojedinačnom, dala bolje rezultate i to, ne samo u odnosu na postotak primljenih biljaka već i u pogledu njihovog razvoja. Na slici 2 prikazujemo sedmogodišnju biljku alepskog bora pojedinačne sadnje (lijevo) i iste starosti 4 biljke kitaste sadnje (desno). Pojedinačno posađena biljka je visoka 1,6 m sa krošnjom promjera 0,9 m. Naprotiv kitasto posađene biljke u konkretnom slučaju imaju visinu 2,2 m i krošnju promjera 1,6 m. Krošnjama zasjenjena površina kitaste sadnje je 2 m2 a pojedinačne 0,6 m2. Mi smo se uvjerili, da nesumnjivo dolazi do pojave fiziološkog srašćivanja korijenja alepskog bora pri kitastoj sadnji tako, da ono čini u stvari jedan zajednički sistem korijenja. Postepenim uklanjanjem potisnutih stabala ne izumire njihovo korijenje, već naprotiv ulazi u sklop korijenja dominantnog stabla. Njemu je time omogućeno bolje korišćenje hraniva i vlage u tlu, a ona je od posebnog značaja za suha staništa alepskog bora. Naprijed opisani način srašćivanja korijenja alepskog bora prikazujemo na slici 3. Panjevi su označeni rednim brojevima onako, kako su postepeno otstranjivana stabla. Promjeri na panju potisnutih stabala su 2 cm, 3 cm i 4 cm, dok je promjer panja sedmogodišnjeg dominantnog stabla (na slici red. br. 4) 8,5 cm. Sa slike je vidljivo, da korijenje potisnutih stabala sa onim dominantnog stabla čini u stvari jedan sistem. Slika 3. — Fiziološki sraslo korijenje biljaka alepskog bora kitaste sadnje kod Eksp. stanice Bijelo Polje kod Mostara Instituta NRBiH. Sadnja izvršena novembra 1949. Dominantno stablo posječeno tokom 1956. Snimljeno 10. X. 1957. Foto: M. Simunović |