DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 53 <-- 53 --> PDF |
maksimalno povećanje količine terpentina u panjevima starim 15 godina (na pjeskovitom tlu do 65%, na ilovastom do 25%). Nakon 20 odnosno 15 godina iza sječe opada u panjevima sadržaj kalofonija i terpentina. S obzirom na ove promjene zainteresirali smo se za mogućnost smolarenja na živim panjevima alepskog i primorskog bora. U vezi s tim dajemo u tabeli 3 podatke o prinosima smole na živim panjevima i njima najbližim stablima. Podaci se odnose na smolarsku sezonu 1957. godine, a godina smolarenja je prva za panj eve i četvrta za stabla. Napominjemo, da nismo bili u mogućnosti da pokusima obuhvatimo veći broj stabala, jer bi to zahtijevalo češće odlaske na pokusna radilišta. 7"4 BLLG 3. 2/UO & PQHJt) STQBCQ P RQHJCR i ?RLdJLL 5> ´s s * o * 2 **> 2 § X a, *> i! 1 *ni GOD XG-Hl-.c-tn. KG. t t 3 4 5 6 y 6 9 10 1 SZ 25 i-i 3 4ö 51 H *> 2. 3S 3 0 /o 2 56 S9 6a l 0. tu i 36 32 1-5 2 62 66 S´9 ODJEL 18 4-io 3 o-S f 30 32 u 5 1 ZZ /o 0-9 1 25 26 os t 5 POLŽ4* 2 li 11 H 1 2± 26 40 r Četiri živa panja alepskog bora u odjelu 18 (Mljet) imali su prinos smole od 0,5 do 2,5 kg po belenici. Ovim panjevima najbliža stabla su dala prinos od 4 do 7,8 kg smole po belenici. (V. tabelu 3, kol. 7 i 10.). U konkretnom slučaju prinosi smole živih panjeva iznose 14 do 42% od prinosa smole najbližih stabala. Ujedno napominjemo, da su na Mljetu prinosi smole vrlo visoki. Živi panj primorskog bora (u tabeli 3 pod red. br. 1) dao je skoro dvostruko veći prinos u odnosu na prinos smole njemu najbližeg stabla. Uzrok je ovoj pojavi taj, što je radnik napustio zarezivanje bele nice najbližeg stabla zbog slabog prinosa smole za vrijeme ljetnje suše. Prinos smole drugog panja primorskog bora je bio 30% u poređenju sa prinosom njemu najbližeg stabla. 275 |