DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Slika 5. — Smolareni živi panj ale bora u odjelu 18 na Mljetu. Snr 12. X. 1957. Foto: M. Simunovic- Broj smolarenih panjeva je i suviše malen i odnosi se samo na jednu smolarsku sezonu. Zato nismo mogli doći do više podataka, ali ipak smatramo da možemo zaključiti ovo: — da se mogu smolariti živi panjevi alepskog i primorskog bora, a vjerovatno i drugi borovi, i — da je ova mogućnost smolarenja jedan od dokaza, da se zaista radi o fiziološkom srašćivanju korijenja, i da tako sraslo žilje čini stvarno jedan sistem. Na kraju ovoga izlaganja smatramo, da bi ova opažanja i pokuse trebalo proširiti sa ciljem da se utvrdi: 1. da li je prinos smole ovisan od starosti živih panjeva; 2. da li se smanjuje prinos smole na stablima, ako se u njihovoj blizini smolari i na panjevima, i 3. da li smolarenje na živim panjevima ima ekonomsko opravdanje s obzirom na utrošak radne snage i posebno u odnosu na destilaciju borovih panjeva. LITERATURA Ivano v L. A.: Bilogičeskije osnovi ispolzavanja hvojih SSSR v terpentinom proizvodstvo, K.OIZ 1934. Simunovi c M.: Pošumljavanja na terase u degradiranoj zoni Krša, Š. list 1957.,. br. 1—2. Safa r J.: Srašćivanje korijenja. Biološko i ekonomsko značenje nekih odnosa, drveća u šumskoj pedosferi, Šum. list 1955., br. 11—12. |