DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 60 <-- 60 --> PDF |
PROŠIRENJE JELE NA PAPUKU Ing. Dragutin HanzI Institut za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb Problem Problem odnosa potrebe i potrošnje drveta četinjača i listača u FNRJ kao i NRH raspravljen je često u stručnoj šumarskoj štampi. Prema statističkim podacima omjer četinjača i listača iznosi u NRH 18 : 82 po drvnoj masi i 12 : 88 prema površini. Kao posljedica takvog nepovoljnog odnosa nameće se potreba, da proširimo četinjače u sastojine listača na površine, gdje postoje uslovi za takvo proširenje. I savezni i republički društveni planovi predviđaju kao osnovne zadatke šumarstva među ostalim i unošenje četinjača u šume listača i proširivanje areala četinjača. U ovom članku prikazat ćemo sadanje stanje sastojina na Papuku, te uzgojne mjere za proširenje jelovih sastojina na tom području. Stanje sastojina na Papuku Masiv Papuka, s najvišom kotom 953 m n. v. zaprema oko 74.600 ha šumske površine. Sastojine glavnih vrsta šumskog drveća zastupane su na Papuku na površinama, kako se vidi iz tabele 1. Današnje je stanje sastojina na Papuku posljedica ranijeg načina gospodarenja. Tabela 1 Pregled sastojina na Papuku po vrsti drveta prema površinama i drvnim masama (po kotarevima) Sastojine po vrsti drveta Meke "stsSe Jela Neobrasl° Hrast Bukva ^fis´taje^ četNače Ukupno Daruvar 3067 455 7646 1108 1532 157 3005 251 380 54 58 2 564 2027 16252 Našice 2610 208 7387 968 862 96 1007 70 83 2 120 10 250 1354 12319 Slav. Požega Virovitica 3859 5903 480 1190 10425 10834 1366 1544 755 6811 52 950 1376 1455 61 101 760 969 110 142 62 45 10 1 2430 387 2079 19967 3928 26404 Sve- 2333 4986 1255 483 308 23 — 9388 ukupno 15439 36292 9960 6843 2192 285 3631 74642 282 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U prošlosti je velik dio šuma na Papuku bio vlasništvo privatnog veleposjeda, u glavnom Gutmanna, zatim Slaveksa, a dio vlasništvo B. I. O. i Zemlj. zajednica. Eksploatacija se provodila tako, da su u pojedine slivove i gravitaciona područja izgrađene šumske pruge, kojima se vršio izvoz posječenog drvnog materijala. Da bi se troškovi gradnje pruga što prije amortizirali, vršene su na velikom dijelu Papuka sječe u jednom sijeku, kao i oplodne sječe sa skraćenom pomladnim razdobljem. U takvim su se slučajevima provodila samo 2 sijeka, koji su slijedili jedan za drugim u razmaku od 2—3 godine, i to više iz formalnih razloga, da se samo nazovu oplodne sječe. Drugi je sijek bio redovno proveden nakon podsadnje žira, bez obzira da li je površina dovoljno pomlađena. Kod tih sječa, koje su imale značaj najbržeg iskorišćavanja, bilo je ponešto pomlatka, ali taj je kod izvoza u najvećem dijelu bio uništen. Do toga je i moralo doći, jer su se na sječini nalazile redovno znatne količine izrađenog materijala. Na nekim površinama vršeno je nakon sječe i vještačko pošumljavanje smrekovim biljkama. Velik dio površina stradao je od šumskih požara između dva svjetska rata. Za vrijeme II. svjetskog rata bacali su neprijateljski avioni na mnoga područja Papuka zapaljive bombe. One su često izazvale jake šumske požare. Pa i poslije rata zapaženo je nekoliko jačih šumskih požara, koji su nastali dijelom iz nepažnje, a dijelom da bi stanovnici okolnih sela dobili površine za ispašu stoke. Na izvjesnim površinama Papuka provođeni su i poslije rata prejaki progalno naplodni sijekovi, a mjestimice i ubrzani dovršni sijekovi. To je sve imalo za posljedicu pogoršanje stanja sastojina i tla (2). Uslijed tako loše provađanih sječa, kao i požara, dakle antropogenih utjecaja, danas su znatne površine Papuka obrasle sastojinama prelaznog tipa, bilo manje vrijednim vrstama: brezom, jasikom, ivom i grabom, bilo stablima bukve i hrasta lošeg kvaliteta, uzgojenih iz panja ili predrasta, a dijelovi su obrasli i lijeskom. Uslijed takvog stanja sastojina istodobno s rješavanjem pitanja proširenja areala jele na Papuku, nameće se i problem uzgojnih radova u sastojinama, u kojima bismo trebali vršiti zakašnjela čišćenja (12). U t. zv. prelazne sastojine mora se mjestimice unositi jelovo sjeme, no mjestimice bi trebalo pomagati i uzgoj no bolje grupe bukovih i hrastovih stabala. U takvim zahvatima bi trebalo uklanjati nepoželjne, manje vrijedne, vrste, koje ne ćemo moći podržavati do kraja ophodnje (brezu, ostale mekane vrste i lijesku), kao i uzgojno loša stabla bukve i hrasta. Prioritetni radovi na spašavanju i proširenju jele Glavne vrste šumskog drveća na Papuku su bukva, hrast kitnjak i jela, a zatim breza, jasika, grab, javor gorski i mliječ, te gorski jasen. Danas su znatne površine Papuka, uslijed ranijeg načina gospodarenja i šumskih požara, obrasle sastojinama breze i drugih manje vrijednih vrsta. U svim takvim sastojinama, gdje god se u blizini nalazi starih jelovih stabala, nalazimo jelov ponik, mladik i pomladak u većim ili manjim grupama ili pojedinačno. Jela se na Papuku vrlo dobro prirodno pomlađuje, te se proširuje i u sastojine listača. Mnoge površine pod listačama jela bi, s obzirom na njena uzgojna svojstva, kroz duži niz godina i sama postepeno naselila, pa čak ih i potpuno osvojila. Ali budući da mi želimo što prije dobiti jelove Sortimente, koje ćemo moći koristiti, to moramo provoditi hitne uzgojne zahvate. Izvjesne površine, na kojima se danas jela nalazi u stadiju ponika, mladika, pomlatka i letvenjaka, smatramo ugroženim od listača. Na tim površinama ćemo jeli pomagati, oslobađjući jeod zasjene listača. Kad jelove biljke i stabalca dobiju više svjetla, snažnije će prirašćivati, a time ćemo povećati prirast cijele sastojine. 283 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Prema razvojnom stadiju sastojine s jelom zastupane su na Papuku prema površini, kako se vidi iz tabele 2. Tabela 2 Jelove sastojine na Papuku prema uzrastu (po kotarevima) Površin e u h a Područj e Donl k mladik -podmadak guštl k cdrasla stabla ukupn o N OO-a Daruvar 94 34 264 133 183 80 889 484 1430 731 Našice 389 180 — — — — — 389 180 Slav. Požega 505 294 539 307 36? 187 755 456 2165 1244 "Virovitica 329 189 489 301 510 319 673 342 2001 1148 Sveukupno 1317 694 1292 741 1059 586 2317 1282 5985 3303 Da bismo što prije priveli veće površine uzgoju jele, to ćemo u svrhu spašavanja, odnosno proširenja jele na Papuku provoditi šumsko uzgojne zahvate po prioritetu: Slika 1. — Jela u jakim grupama na Papuku (Šumarija Kamensko, gosp. jed. Zapadni Papuk odj. 17, 25. XI. 1957.) Foto: Ing. Hanzl D. 1. Tipična njega mladika u sastojinama neposredno nakon dovršnih sjekova. Jelov ponik i mladik, koji se nalaze u većim ili manjim grupama i pojedinačno, oslabađat ćemo i |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 63 <-- 63 --> PDF |
pomagati mu u borbi s bukovim pomlatkom, koji jelu potpuno ili djelomično zasjenjuje. Takve slučajeve nalazimo najčešće u sastojinama bukve, u kojima su bila uprskana pojedinačna jelova stabla, a pomladak bukve uslijed dobrog uroda bukvice i povoljnih sastojinskih prilika obrazovao je jake guste grupe, u kojima je jela u podređenom položaju. Ukoliko je jela zasjenjena od drugih listača, oslobađat ćemo je na isti način kao i od bukve. 2. Prethodna njega mladika u sastojinama prije dovršnih sjekova. Ako je u bukovim sastojinama mjestimice stanje tla i pomlatka takovo, da se dovršni si jek ne smije provesti, a na drugim dijelovima se pomladak već podigao (dugo razdoblje pomladiva- Slika 2. — Jela na Papuku u slabijoj grupi (Šumarija Kamensko, gosp. jed. Zapadni Papuk, odj. 17, 25. XI. 1957.) Foto: Ing. Hanzl D. nja), treba odmah izvršiti oslobađanje jelovih grupa i pojedinih stabalaca, ne čekajući na dovršni sijek. U takvim slučajevima se često u bukove sastojine naseli grab ili druge listače, koje smetaju razvoju jele. Dakako da ćemo i takve vrste također uklanjati i jeli pomagati (5, 7). 3. Tipično zakašnjelo čišćenje. Zakašnjela čišćenja provodit ćemo u svima sastojinama, u kojima nije provađana tipična ni prethodna njega mladika, a jela je ugrožena. Kod toga zahvata uklanjat ćemo sva stabalca listača (naročito breze), koj smetaju razvoju jele. U tim slučajevima nalazimo redovno jelu visine 1,5—3 m, a stabla listača su 4—6 m visine. Grane i grančice listača, a naročito breze, šibaju vrhove jelovih stabalaca, koji uslijed toga dobivaju dva, tri ili više vrhova, te ne mogu napredovati. 4. Oslobađanje jelovog mladika i pomlatka u sastojinama prelaznog tipa starosti 40 — 50 godina. Takve prelazne sastojine nastale kao posljedica ranijeg načina gospodarenja, nemaju nikakvo ekonomsko opravdanje, da ih uzgajamo u ophodnji od 100—120 godina. To su sastojine pretežno graba, breze i jasike s ponekom bukvom ili hrastom. U mnogim takvim sastojinama nalazimo grupe pomlatka, mladika i ponika jele, kojemu treba davati svijetla. Dakle uz ekonomski malo vrijedne vrste nalazimo grupe jelovog mladika i pomlatka, kojima ćemo pomagati sječom pomenutih nepoželjnih malo vrijednih vrsta, a time i ugroženu jelu spašavati. 285 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Kao primjer navodimo podatke s pokusne plohe osnovane u jednoj takvoj sastojini. Ploha se nalazi u u odjelu 17 gospodarske jedinice Zapadni Papuk, šumski predjel Debeljak na području šumarije Kamensko. Na toj plohi nalaze se grabova stabla 16—25 cm pr. pr., a pod njima se nalazi gust jelov pomladak visine 30—150 cm. Po 1 ha nalazi se na toj površini 620 grabovih, 20 bukovih, te 20 stabala ostalih vrsta s ukupnom temeljnicom 14,55 m2. Na toj površini ima 11.660 jelovih stabalaca. Prvim zahvatom uklonit ćemo 280 grabovih stabala, s temeljnicom 8,03 m2, dok ćemo ostala ostaviti još 2—4 godine radi zaštite i zasjenjivanja jelovog pomlatka. Slika 3. — Pojedinačna jelova stabla (Šumarija Kamensko, gosp. jed. Zapadni Papuk, odj. 17, 25. XI. 1957.) Foto: Ing. Hanzl D. 5. Oslobađanje pojedinačnih jelovih stabala i manji h grupa . U prelaznim sastojinama nalazimo često manje grupe i pojedinačna jelova stabla visine 3—4 m pod brezom, ivom i jasikom. Te vrste sprečavaju pravilan razvitak jelovih stabala, šibanjem njihovih vrhova. Uklanjanjem nepoželjnih listača omogućit ćemo ugroženim jelovim stablima pravilan razvitak u budućnosti. Kao primjer takvog načina rada navodimo podatke s pokusne plohe u odjelu 24 gospodarske jedinice Zapadni Papuk, šumski predjel Kolarov potok, šumarije Kamensko. Na pokusnoj plohi posjekli smo sva brezova i ivova stabla, koja.su smetala razvoju jelovih. Temeljnica uklonjenih stabala breze i ive iznosila je 10,31 m2 po 1 ha, a temeljnice jele iznosi 2,33 m2. Temeljnica je preostalih stabala breze 1,12 m2, ive 1,87 m2, graba 1,28 m2 i bukve 0,05 m2, odnosno ukupna temeljnica malo vrijednih listača 4,27 m2 po 1 ha. Temeljnica preostalih stabala nakon sječe je vrlo malena, te na takve površine treba izvršiti daljnje podsijavanje jelovog sjemena. Takav zahvat je koristan u svakom slučaju, pa čak i bez podsijavanja, zbog toga, jer smo uklanjanjem brezovih i ivovih stabala, omogućili ugroženim jelama, koje su još imale dobre vrhove, daljnji pravilni razvoj i nesmetani visinski prirast. 6. Podsijavanje jelovog sjemena. Na sva odgovarajuća staništa na većim nadmorskim visinama i sjevernim ekspozicijama, gdje u blizini nema starih jelovih stabala, podsijat ćemo jelovo sjeme radi njenog daljnjeg proširenja. Takvo podsijavanje ćemo vršiti: Tabela 2a Površine (po kotarevima) za podsijavanje u ha i Daruvar Područj e NONašice Slav. PožegaK-a Virovitica Ukupno nereducirano reducirano 591 319 575299 3030 1544 1740 768 5936 2930 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 65 <-- 65 --> PDF |
a) u bukovim sastojmama prije početka progalno naplodnih sijekova; ako je to negdje propušteno u pravo vrijeme (t. j . prije početka pomenutih sijekova), to ćemo i naknadno vršiti podsijavanje manjih čistina, ako su ipak toliko zaštićene, da će ponik imati dovoljno zasjene; b) u prelaznim sastojinama: daljnji uzgoj odnosno podržavanje prelaznih sastojina do kraja ophodnje od 100—120 godina nema nikakvo ekonomsko opravdanje; u takve sastojine unosit ćemo jelovo sjeme i vršiti podsijavanje na odgovarajuća staništa. Takav način rada kombinirat ćemo s radovima opisanim naprijed pod točkod 4 i 5; c) u sastojinama, u kojima su znatni dijelovi obrasli lijeskom, ivom i bazgom; podržavanje većih površina obraslih tim vrstama znači ekonomski gubitak. Stoga ćemo i na takve površine unositi jelovo sjeme i vršiti podsijavanje. Buduće gospodarenje Kod sastava najvećeg dijela gospodarskih osnova za područje Papuka predviđeno je gospodarenje u 100—120 godišnjoj ophodnji s oplodnim sječama. Jedino na području šumarije Voćin u gospodarskoj jedinici Točak-Djedovice predviđeno je preborno gospodarenje na površini od 2.556 ha, a u gospodarskoj jedinici Jovanovica na površini od 1308 ha. S obzirom na sadašnje stanje sastojina na Papuku, naročito s obzirom na znatne površine preelaznih sastojina, kao i na potrebu i mogućnost proširenje jele, potrebno je ustanoviti najpogodniji način budućeg gospodarenja. Safarov a istraživanja pokazala su, da se jela najbolje pomlađuje i održava u konkurenciji s bukvom tamo gdje je tamniji sklop i prevladava preborna struktura vertikalnog sklopa u grupimičnoj strukturi (11). Prema tomu mišljenju bi za jelu na Papuku, kao i u ostalim brdskim Slika 4. — Grupe jelovog pomladka iza oslobađanja od bukoovg lošeg predrasta (Šumarija Voćin, gosp. jed. Točak Djedovica, odj. 13, 17. XI. 1956.) Foto: Ing. Hanzl D. masivima odgovarala oplodna sječa s dugim razdobljem pomlađivanja i prethodnom intenzivnom njegom sastojina, kao i preborna sječa; uklanjanje malo vrijednih listača radi spašavanja jelovog mladika i pomlatka nametnut će nam na Papuku u budućnosti takav tip sastojina, koji će 287 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 66 <-- 66 --> PDF |
imati preborno grupimičnu strukturu. Zahtjeve naprednog uzgoja šuma treba staviti na prvo mjesto pred interesima eksploatacije i tako voditi cjelokupno gospodarenje. Samo na taj način osigurat ćemo za budućnost prirast veće i vrijednije drvne mase. Prebiranjem bismo utjecali na kvalitetu sastojine, a grupimičnim uzgojem bismo pomogli podizanje i proširenje jele. I prema Klepc u stablimično gospodarenje ima s biološkog i ekonomskog gledišta za izrazite vrste sjene, a naročito za mješovite sastojine jele i bukve, teoretski veće prednosti, nego sastojinsko. Gdje postoje svi uvjeti, treba sastojinsko gospodarenje postepeno zamijeniti stablimičnim, jer ćemo na taj način podignuti šumsku proizvodnju i stvoriti otpornije i zdravije tipove šuma (4). Budući su navedene sastojine na Papuku vrlo različitog oblika, potrebno je svaku sastojinu individualno tretirati i to prelaznim načinima oplodne sječe s dugim pomladnim razdobljem i grupimično preborne sječe (12). Izvjesna pa i veća područja Papuka treba proglasiti zaštitnom šumom zbog opasnosti od erozije, odnosno zbog strmina i jake inklinacije terena, a u cilju zaštite cesta, putova i sprečavanja daljnjeg širenja bujičnih slivova. Zaključak S obzirom na utvrđene potrebe za četinjavim drvom, u svjetskoj potrošnji i posebno u FNRJ, kao i s obzirom na nerazmjer u drvnim masama i površinama listača i četinjača kod nas, treba težiti za povećanjem površina i proširenjem sastojine, u kojima uzgajamo četinjače. To možemo postići na masivu Papuka uzgojem jele. U masivu Papuka nalaze se znatne površine na kojima jela prirodno dolazi, a i takve, na koje se može i dalje proširiti. Na najboljim staništima može se proizvesti prirast do 15 m3 drvne mase (12). Prema ispitivanjima Klepca na primjernoj plohi u području šumarije Kamensko ustanovljen je godišnji prirast jele i smreke 13 m3 na 1 ha (13). U nekim šumskim predjelima su jelove sastojine i pojedina stabla ugroženi u smislu naprednog uzgoja šuma. U cilju spašavanja ugroženih sastojina kao i stabala jele i radi njenog proširenja na površine, na kojima ona ima ekološke uslove za svoj razvoj, treba provoditi razne uzgojne mjere. To su njega mladika, čišćenje guštika, zakašnjela čišćenja, prorede i podsijavanje na odgovarajuća staništa. Takvih površina upravo na Papuku ima dosta. Time ćemo proširiti njen prirodni areal. Kod izvađanja radova (prema spomenutom petgodišnjem planu za proširenje jele na Papuku) trebat će se voditi računa i o slijedećem: 1. za izvođenje planom predviđenih radova treba osigurati za svaku godinu potrebna financijska sredstva; 2. u vezi s današnjim stanjem sastojina, kao i budućim načinom gospodarenja nameće se i pitanje šumske paše, koju će se morati isključiti iz znatnog dijela Papuka, jer pomlađivanje sastojina ne može napredovati, gdje su površine otvorene za pašu stoke; 288 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 67 <-- 67 --> PDF |
3. bit će potrebno, da se kod svake šumarije organizira kadar stalnih šumskih radnika, koji će s potrebnim brojem predradnika vršiti predviđene uzgojne radove; 4. izmjena dosadanjih i budućih iskustava i objedinjavanja načina rada, jer o pojedinim radovima postoje na šumarijama često različita pa i oprečna mišljenja; 5. povećanju proizvodnje i unapređenju produktivnosti pridonijet će daljnja izgradnja što većeg broja cesta i otvaranje pojedinih šumskih predjela cestama radi smanjivanja troškova izvoza, a time će se povećati vrijednost drveta u šumi na panju; 6. potrebno je nastaviti započeta ispitivanja, jer je Papuk vrlo široko područje sa specifičnim uslovima i mogućnostima za povećanje proizvodnje. Rješavanje problema proširenja areala jele na Papuku ima šire značenje, te prelazi granice ne samo gore spomenutih kotareva, koji obuhvaćaju masiv Papuka, nego i NRH. Rješavanje problema proširenja areala četinjača u šume listače je od značaja za čitavu FNRJ. LITERATURA 1. Dragišić , P.: Uzgojni radovi prema Schädelinu. Obavijesti Instituta za šum. i lov. istr. NRH, Zagreb, 1-1954. 2. Dragišić , P.: Problem razvitka mladih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u NRH. gum. List 11—12, 1955. Zagreb. 3. H a j di n 2.: Njega jednodobnih šuma listača. Obavijesti Instituta za šum. i lov. istr. NRH, Zagreb, 1-1955. 4. K l e p a c D.: Sastojjnsko ili stablimično gospodarenje? Šum. List, 1—2, 1950. Zagreb. 5. Ko s tie r J. N.: Waldpflege, Hamburg, 1953. 6 Potoči ć Z.: Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas. Šum. List, 5—6, 1952. Zagreb. 7. Schädeli n W.: Die Auslesedurchforstung als Erziehungsbetrieb höchster Wertleistung. Bern—Leipzig, 1942. 8. Stamenkovi ć B.: O potrošnji i izvozu rezane građe četinara. Šum. List, 11, 1951, Zagreb. 9. Stamenkovi ć B.: Usklađivanje potrošnje četinjarskih proizvoda sa sječivim mogućnostima četinarskih šuma. Šum. List, 9—10, 1953. Zagreb. 10. Šafa r J.: Prorede u prebornim šumama. Sum. List, 6—7, 1949, Zagreb. 11. Šafa r J.: Problem njege mladog naraštaja u prebornim šumama. Šum. List, 11, 1953, Zagreb. 12. Šafa r J. i Hajdi n 2.: Problem proširenja areala jele na brdskom području između Save i Drave u NRH. Šum. List, 9—10, 1954, Zagreb. 13. Ščetinec M. i Jakšić I.: Neke bilješke s ekskurzije po šumama Papuka. Šum. List, 3—4, 1955, Zagreb. 14. Urbanovsk i A.: Ekonomika proizvodnje i potrošnje drveta u Europi i naš poslijeratni izvoz. Šurn. List, 3—4, 1955, Zagreb. ZUSAMMENFASSUNG Der Bedarf an Nadelholz wird in der ganzen Welt von Jahr zu Jahr grösser. Es ist vorauszusehen, dass die Steigerung des Nadelholzverbrauchs auch in der Zukunft weiter anhalte. In der Föderativen Volksrepublik Jugoslawien besteht aber eine starke Disproportion zwischen dem Nadel- und Laubholzanteil und zwar im Bezug auf die Fläche 88´%> : 12%. Deswegen muss man streben, das Areal der Nadelwälder überall dort zu verbreiten, wo dafür Möglichkeiten bestehen. 289 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Der Verfasser führt die Möglichkeit einer solchen Verbreitung im Bergmassiv Papuk zwischen der Save und Drave an, wo die Tanne in natürlichen Beständen vorkommt, und wo man ihr Areal noch weiter ausdehnen kann, wenn man die natürlichen Bedingungen und Möglichkeiten in Betracht nimmt. Dafür muss man aber dringend Pflegemassnahmen zur Befreiung der, Tanne durchführen und zwar auf solchen Flächen, wo sie von Laubholzarten unterdrückt wird. Man soll auch entsprechende Standorte mit Tannensamen besäen, damit man der Tanne eine grössere Wuchsfläche sichert. Damit die Tanne auf dem Boden, wo sie jetzt vorkommt, festen Fuss fassen kann, befürwortet der Verfasser folgende Massnahmen: 1) musterhafte Jungwuchspflege in Beständen der Tanne und Buche; 2) frühzeitige Pflege des Jungwuchses, wo die Tanne von Laubholzarten unterdrückt wird; 3) nachträgliche Säuberungen dort, wo das bei der Tanne versäumt worden ist; 4) Befreiung der Tanne von der Unterdrückung durch Weissbuche und andere Laubholzarten in Übergangsbeständen, welche nicht in längeren Umtriebszeiten bewirtschaftet werden; 5) Die Flächen, welche der Tanne entsprechen, mit Tannensamen besäen. Das bischer angewandte Betriebsverfahren und die Pflegeeigenschaften der Tanne, sowie auch der gebirgige Charakter und die Konfiguration des Geländes zeigen deutlich an, dass man in der Zukunft an manchen Flächen im Papuk-Gebirge eine Plenterwaldwirtschaft einführen soll. |