DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Kao primjer navodimo podatke s pokusne plohe osnovane u jednoj takvoj sastojini. Ploha se nalazi u u odjelu 17 gospodarske jedinice Zapadni Papuk, šumski predjel Debeljak na području šumarije Kamensko. Na toj plohi nalaze se grabova stabla 16—25 cm pr. pr., a pod njima se nalazi gust jelov pomladak visine 30—150 cm. Po 1 ha nalazi se na toj površini 620 grabovih, 20 bukovih, te 20 stabala ostalih vrsta s ukupnom temeljnicom 14,55 m2. Na toj površini ima 11.660 jelovih stabalaca. Prvim zahvatom uklonit ćemo 280 grabovih stabala, s temeljnicom 8,03 m2, dok ćemo ostala ostaviti još 2—4 godine radi zaštite i zasjenjivanja jelovog pomlatka. Slika 3. — Pojedinačna jelova stabla (Šumarija Kamensko, gosp. jed. Zapadni Papuk, odj. 17, 25. XI. 1957.) Foto: Ing. Hanzl D. 5. Oslobađanje pojedinačnih jelovih stabala i manji h grupa . U prelaznim sastojinama nalazimo često manje grupe i pojedinačna jelova stabla visine 3—4 m pod brezom, ivom i jasikom. Te vrste sprečavaju pravilan razvitak jelovih stabala, šibanjem njihovih vrhova. Uklanjanjem nepoželjnih listača omogućit ćemo ugroženim jelovim stablima pravilan razvitak u budućnosti. Kao primjer takvog načina rada navodimo podatke s pokusne plohe u odjelu 24 gospodarske jedinice Zapadni Papuk, šumski predjel Kolarov potok, šumarije Kamensko. Na pokusnoj plohi posjekli smo sva brezova i ivova stabla, koja.su smetala razvoju jelovih. Temeljnica uklonjenih stabala breze i ive iznosila je 10,31 m2 po 1 ha, a temeljnice jele iznosi 2,33 m2. Temeljnica je preostalih stabala breze 1,12 m2, ive 1,87 m2, graba 1,28 m2 i bukve 0,05 m2, odnosno ukupna temeljnica malo vrijednih listača 4,27 m2 po 1 ha. Temeljnica preostalih stabala nakon sječe je vrlo malena, te na takve površine treba izvršiti daljnje podsijavanje jelovog sjemena. Takav zahvat je koristan u svakom slučaju, pa čak i bez podsijavanja, zbog toga, jer smo uklanjanjem brezovih i ivovih stabala, omogućili ugroženim jelama, koje su još imale dobre vrhove, daljnji pravilni razvoj i nesmetani visinski prirast. 6. Podsijavanje jelovog sjemena. Na sva odgovarajuća staništa na većim nadmorskim visinama i sjevernim ekspozicijama, gdje u blizini nema starih jelovih stabala, podsijat ćemo jelovo sjeme radi njenog daljnjeg proširenja. Takvo podsijavanje ćemo vršiti: Tabela 2a Površine (po kotarevima) za podsijavanje u ha i Daruvar Područj e NONašice Slav. PožegaK-a Virovitica Ukupno nereducirano reducirano 591 319 575299 3030 1544 1740 768 5936 2930 |