DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 66     <-- 66 -->        PDF

imati preborno grupimičnu strukturu. Zahtjeve naprednog uzgoja šuma
treba staviti na prvo mjesto pred interesima eksploatacije i tako voditi
cjelokupno gospodarenje. Samo na taj način osigurat ćemo za budućnost
prirast veće i vrijednije drvne mase. Prebiranjem bismo utjecali na kvalitetu
sastojine, a grupimičnim uzgojem bismo pomogli podizanje i proširenje
jele.


I prema Klepc u stablimično gospodarenje ima s biološkog i ekonomskog
gledišta za izrazite vrste sjene, a naročito za mješovite sastojine
jele i bukve, teoretski veće prednosti, nego sastojinsko. Gdje postoje svi
uvjeti, treba sastojinsko gospodarenje postepeno zamijeniti stablimičnim,
jer ćemo na taj način podignuti šumsku proizvodnju i stvoriti otpornije
i zdravije tipove šuma (4).


Budući su navedene sastojine na Papuku vrlo različitog oblika, potrebno
je svaku sastojinu individualno tretirati i to prelaznim načinima
oplodne sječe s dugim pomladnim razdobljem i grupimično preborne
sječe (12).


Izvjesna pa i veća područja Papuka treba proglasiti zaštitnom šumom
zbog opasnosti od erozije, odnosno zbog strmina i jake inklinacije terena,
a u cilju zaštite cesta, putova i sprečavanja daljnjeg širenja bujičnih
slivova.


Zaključak


S obzirom na utvrđene potrebe za četinjavim drvom, u svjetskoj
potrošnji i posebno u FNRJ, kao i s obzirom na nerazmjer u drvnim
masama i površinama listača i četinjača kod nas, treba težiti za povećanjem
površina i proširenjem sastojine, u kojima uzgajamo četinjače. To
možemo postići na masivu Papuka uzgojem jele. U masivu Papuka nalaze
se znatne površine na kojima jela prirodno dolazi, a i takve, na koje se
može i dalje proširiti. Na najboljim staništima može se proizvesti prirast
do 15 m3 drvne mase (12). Prema ispitivanjima Klepca na primjernoj plohi
u području šumarije Kamensko ustanovljen je godišnji prirast jele i
smreke 13 m3 na 1 ha (13). U nekim šumskim predjelima su jelove sastojine
i pojedina stabla ugroženi u smislu naprednog uzgoja šuma. U cilju
spašavanja ugroženih sastojina kao i stabala jele i radi njenog proširenja
na površine, na kojima ona ima ekološke uslove za svoj razvoj, treba provoditi
razne uzgojne mjere. To su njega mladika, čišćenje guštika, zakašnjela
čišćenja, prorede i podsijavanje na odgovarajuća staništa. Takvih
površina upravo na Papuku ima dosta. Time ćemo proširiti njen prirodni
areal.


Kod izvađanja radova (prema spomenutom petgodišnjem planu za
proširenje jele na Papuku) trebat će se voditi računa i o slijedećem:


1. za izvođenje planom predviđenih radova treba osigurati za svaku
godinu potrebna financijska sredstva;
2. u vezi s današnjim stanjem sastojina, kao i budućim načinom
gospodarenja nameće se i pitanje šumske paše, koju će se morati isključiti
iz znatnog dijela Papuka, jer pomlađivanje sastojina ne može napredovati,
gdje su površine otvorene za pašu stoke;
288