DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Jubilarci su pozvani od rektorata Visoke
škole za kulturu tla u Beču da na dan
ove godišnjice prisustvuju proslavi ove
škole, gdje će im se predati »Zlatna diploma
inženjera«.


Ovaj zaista rijetki i značajan jubilej
drugarski^ je proslavljen 4. VII. 1958. u
dvorani Šumarskog društva NR Hrvatske
u Zagrebu. Naši jubilarci su članovi Društva
gotovo 6 decenija. Što više, drug Čmelik
bio je predsjednik, potpredsjednik i
više puta odbornik Šumarskog društva.
Osim toga jubilarci su navršili 80 godina
života, stoga su među najstarijim članovima
Šumarskog društva i kluba.


Obimna i zanimljiva je knjiga dnevnika
rada naših slavljenika, koje su napisali
od početka svog djelovanja u šumarstvu.
Kao odlični studenti, a zatim kao vrsni i
napredni stručnjaci, radili su po svim granama
šumarstva uključiv i, bujičarstvo.
Radom u operativi obuhvatili su gotovo
sva područja NR Hrvatske. Kasnije, na
rukovodećm položaju nastojali sü, koliko
je to onda bilo moguće, unaprediti šumarstvo
pošto je ono tada bilo jedna od najvažnijih
privrednih djelatnosti.


Tako je upravo upornim zalaganjem
ing. Čmelika, tada generalnog direktora i
šefa šumarskog odjelenja Ministarstva šuma
i rudnika u Beograd.u konačno redigiran
i donesen Zakon o šumama od 21.


XII. 1929. za cijelu bivšu Jugoslaviju. U
vezi sa ovim zakonom izdani su i brojni
normativni pravilnici i naredbe radi unapređenja
šumarske službe.
Razabire se da su naši jubilarci nastojali
svoje stručno znanje što bolje i više
primijeniti za napredniji i brži razvoj šumarstva
i da su kod toga nailazili na jake
zapreke tadanjeg društva. Oni se međutim
nisu pokolebali, već su umirovljeni mirno
snosili sve po njih nepoželjne posljedice.


Šumarsko društvo NR Hrvatske kao iŠumarski klub - Zagreb upućuje i ovim
putem svojim rijetkim jubilarcima i članovima
tople drugarske čestitke.


Pere


TOMICIC ING. B02IDAR


Šumarsko društvo NR Hrvatske a napose
Šumarski klub Zagreb izgubili su
unatrag godinu dana prosječno velik broj
svojih vrijednih i dragih članova. Među
zadnjima od ovih 4. VII. 1958. iznenada je
umro u Zagrebu Tomičić ing. Božidar, savjetnik
Sekretarijata ja šumarstvo Izvršnog
Vijeća Sabora NR Hrvatske.


Gubitak dobrog druga.. rastužio je sve
njegove drugove saradnike i poznanike.
Ovo tim više, što je drug Bozo još pred
koji dan bio na izgled povoljna zdravlja i
raspoložen.


Rođen je 22.


VII. 1897. u slikovitom
Sv. Petru
na Mrežnici u obitelji
prosvjetnih
radnika, gdje je
svršio i osnovnu
narodnu školu. Niže
razrede srednje
škole polazio je na
realnoj gimnaziji
u Zagrebu, smješten
u tada poznatom
učiteljskom
konviktu. Više razrede
realne gimnazije
kao i maturu
završio je na
čuvenoj rakovačkoj
gimnaziji u Karlovcu.
Uzrastao i odgojen u prekrasnom krajoliku
svog rodnog mjesta, k tome vedre
naravi, već je kao dječak zavolio prirodu.
To se kasnije odrazilo u njegovoj sklonosti
da uči i već god. 1920. diplomira šumarske
nauke u Zagrebu.


Kao mlad i vrlo poletan šumarski stručnjak,
uz to i napredan društveni radnik,
službom je obišao uzduž i popreko gotovo
cijelo područje NR Hrvatske. Tako od ravne
istočne Slavonije preko obronaka Dilj
gore, Krndije i Garjevice do strmih padina
Ivančice, Zagrebačke gore, Plješivice i
Zumberačkog gorja, kao i do vrletnog sjevernog
Velebita.


Uvjeti rada bili su tada u većine navedenih
područja nepovoljni uslijed prostranog
i od sjedišta rada udaljenog terena
teške i razvedene konfiguracije. Osim toga
bila je onda i nedovoljna mreža šumskih
kolnih puteva. Unatoč toga drug Bozo je
svugdje, za vrijeme gotovo 29 godina neprekidne
službe u operativi, uvijek s čvrstom
voljom i dobro postavljenim zadatkom
propješačio desetke hiljada kilometara
strmih šumskih puteva i staza.


Nije bilo radilišta gdje on nije osobno
i s velikom ljubavi ulagao svoje stručno
znanje za što brže unapređenje šumarstva
i lovstva. Uspjesi njegovog naprednog, savjesnog
i temeljito proanaliziarnog rada
pokazali su se u vidu primjerne prirodne
obnove šuma, zavidnih kultura, kao i dobro
njegovanih, uzgojenih i ekonomisanih
sastojina velike tehničke vrijednosti. Osim