DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 81 <-- 81 --> PDF |
toga, drug Bozo zalagao se da se šumama gospodari putem valjanih uredajnih osnova, koje je i osobno uspješno sastavljao i provodio. Svi se ovi njegovi prirodni spomenici danas ponosno uzdižu i vjetrom uzgibanim krošnjama šapuću zahvalnost svome nezaboravnom uzgajivaču i uređivaču. Svakako da je takav opsežan i predani dugogodišnji naporan rad u operativi nepovoljno utjecao na zdravlje druga Bože. Unatoč toga on je zatim u službi kod uprave bivšeg šumskog gospodarstva »Šamarice «, a poslije kao inspektor Šumarskog inspektorata u Zagrebu i konačno kao savjetnik Sekretarijata za šumarstvo, još više izgarao na povjerenim mu zadacima. Zadužen u Sekretarijatu za šumarstvo referadom »Iskorišćivanja šuma u režiji šumarija« i konačno »Fondom za unapređenje šumarstva«, mnogo je doprinio svojim stvarnim i naprednim prijedlozima, obrazloženim svestranim analizama, brzom i uspješnom radu na tom području šumarstva a tako i lovstva. Svoje obilno stručno praktično iskustvo predavao je mlađima putem »Šumarskih novina« u kojima su zapaženi njegovi mnogi i različiti poučni članci. Osim toga jedan je od pokretača i zatim sastavljač opsežne Zbirke šumarskih propisa I, koju je nastavio i dalje nadopunjavati. SAOPĆENJA ŠESTO ZASJEDANJE POTKOMISIJE ZA KOORDINACIJU MEDITERANSKIH ŠUMARSKIH PITANJA »SILVA MEDITERRANEA« (Madrid, 17.—22. aprila 1958.) Na ovom zasjedanju bile su zastupane ove zemlje: Argentina, Španija, Francuska, Iran, Izrael, Italija, Libija, Maroko, Portugal, Engleska, Tunis, U. S. A. i Jugoslavija. Grčka i Turska su se ispričale, ne mogavši poslati delegate. Potkomisija je počela svojim radom 17. IV. ove godine. Na dnevnom redu bili su ovi predmeti: 1. Općenito stanje i tendence u generalnom iskorišćavanju tla u Mediteranu — položaj šume. 2. Gospodarenje i uređivanje mediteranskih šuma. 3. Smolarenje — prednosti i nedostaci — tehnički i ekonomski aspekti. 4. Izvještaj radne grupe o ekološkoj karti Mediterana. Drug Bozo je velikom energijom i čvrstom voljom svladao uspon na svojoj strmoj i teškoj životnoj stazi. Međutim prezamoren, klonuo je upravo pred zaravankom na kome se trebao konačno mirno odmarati i zadovoljno promatrati i uživati u uspjesima svoga rada. Rada, koji je s toliko ljubavi i predanošću ulagao za unapređenje šumarske i lovne privrede a za korist društvene zajednice. Bez obzira na svoje narušeno zdravlje htio je do zadnjeg dana kao svijestan i neustrašiv borac izvršiti svoju dužnost u čemu je i uspio. Gubitkom dragog druga Bože osjetno su prorjeđeni redovi odličnih šumarskih stručnjaka i drugova, koji se ne zaboravljaju. Drug Bozo ostavlja u dubokoj boli suprugu i sina studenta agronomije, kojima je bio nadasve brižljiv i uzoran suprug odnosno otac. Pokopan je na Mirogoju 7. VII. 1958. u hladu drveća koje je toliko volio. Među mnogobrojnim ožalošćenim drugovima koji su s vijencima cvijeća iznijeli i ispratili svog milog Bozu, zadnje tople drugarske riječi rastanka, hvale i trajnog spomena izrekli su u ime ustanova Strineka ing. Milan, a ispred Šumarskog društva NR Hrvatske i Šumarskog kluba — Zagreb Bestal ing. Vilim. Pere.— 5. Izvještaj radne grupe o eucalyptusu. 0. Izvještaj radne grupe o hrastu plutnjaku. 7. Izvještaj radne grupe o tehnici pošumljavanja. 8. Mediteranski projekt. 9. Izbor novog predsjednika i potpredsjednika potkomisije. ad 1.) Nakon što su delegati podnijeli svoje izvještaje sa komentarima i obrazloženjima, potkomisija je došla do ovog zaključka: Općenito stanje u iskorišćivanju tla Općenito stanje s obzirom na iskorišćivanje tla nije jasno u Mediteranu. Razlog za to leži, s jedne strane, u slaboj statistici i, s druge strane, u činjenici, da je lučenje šume od pašnjaka i poljoprivrednih terena vrlo teško u Mediteranu. Višestruko iskorišćivanje tla je često, pa nije lako precizirati kolika površina tla otpada na šumarstvo, koliko na pašnjake, a koliko 303 |