DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 82 <-- 82 --> PDF |
na poljoprivredu. Za mediteranski bazen, kao cjelinu, statistike iskazuju, da površina šuma iznosi jedva 6% od ukupne površine. Za istočni Mediteran, ta brojka iznosi ö´Vo, dok se evropski prosjek penje na iznos od 20%. Jedna studija u 7 zemalja (Jugoslavija, Turska, Sirija, Jordan, Irak, Libija i Tunis) pokazuje, da se realne cifre mogu mnogo razlikovati od oficijelnih podataka. U slučaju Sirije — na primjer — statistike iskazuju 449.000 hektara šumske površine, dok u stvarnosti ona ne prelazi iznos od 88.000 hektara. U drugim zemljama je ta razlika manja. Ali u 7 navedenih zemalja, površina šuma iznosi 10,7 miliona hektara, dok statistike iskazuju 21,8 miliona hektara. U tim zemljama je odnos između površine šuma i totalne površine oko 3®/o; u svemu oko 11 miliona hektara šuma za 90 miliona stanovnika. Međutim, treba istaknuti i to, da šumarske statistike ne uzimaju u obzir stabla izvan šume, a ni šumske kulture, koje su također jedan važan elemenat za stabilizaciju tla, a pored toga daju znatnu količinu drva. Stabla izvan šume kao i šumske kulture mogu se grupirati u četiri skupine: SJEĆ -. o O w Zemlja o a > u « | a 3 O.S M Italija Jugoslavija Grčka 13,470 22,800 3,900 4,000 6,900 200 Turska 6.195 870 Irak 106 6 Sirija Jordan 750 50 250 3 Izrael 9 5 Libanon 50 10 Cipar Egipat Libija Tunis 36 15 64 27 18 10 4 9 Ukupno: Španjolska Portugal Francuska 47,472 1,945 4,800 12,285 1,835 2,300 Alžir 780 130 Maroko 925 160 Sveukupno: 55,922 16,710 a) ostaci nekadašnjih šuma, koje su pre tvorene u drugu vrstu kulture ili u pašnja ke; tako je na primjer u Turskoj Quercus Aegilops rasut na površini od 110.000 hek tara kultiviranog terena; 2 miliona rogača na 20.000 kultiviranog terena u Cipru; cr nika u Španiji, a kesten u Portugalu, ra suti su među poljoprivrednim kulturama i pašnjacima; b) zaštitni pojasevi, vjetrobrani plaštevi, gdje topola igra važnu ulogu; c) voćnjaci, često udruženi s drugom vr stom kulture; d) seljačke šumice, na poljoprivrednom tlu, namijenjene proizvodnji tehničkog i ogrjevnog drva. Tenđence u iskorišćivanju tla Pošto je ispitano generalno stanje s obzirom na iskorišćivanje tla, pokušalo se, da se ocijene tenđence u poljoprivredi, stočarstvu i šumarstvu. Poljoprivreda Zajednička karakteristika poljoprivrede u svim mediteranskim zemljama leži u ne pravilnosti i nejednolikosti žetvi; pomanj kanje prikladnih spremišta za poljopri- Tabela 1 A u 1,000 m3 . CO > > OJ !i C0 60 M SA« o H ft tD vi O 9,470 30 12,760 14,810 103 15.900 30 15,000 14,715 138 3,700 5 3,750 3,750 95 5,325 14 3,070 3,290 183 100 6 — — — 500 33 — — — 47 6 — — — 4 56´ 15 37 55 40 20 — — — 18 50 85 100 39 5 67 — — — 60 6 —. —. — 18 33 66 66 37 35,187 26 35,700 37,750 121 110 94 2,500 2,600 71 2,500 48 5,340 5,370 82 650 17 — — — 765 17 1,070 1,350 79 39,212 30 45,400 47,850 112 Sjeće su iskazane u m3 bez kore; etat i prirast sadrže koru; računa se općenito, da na koru otpada oko 10"/» od ukupne kubature. |