DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 83 <-- 83 --> PDF |
vredne artikle, kao i loša organizacija tržišta još pogoršavaju stanje. U većini mediteranskih zemalja poljoprivedna produkcija je veća od predratne, ali to povećanje ipak nije dovoljno, da stanovništvu (koje je uvijek u porastu) osigura potrošnju. Tri su osnovna faktora progresa u poljoprivredi: povećanje kultivirane površine, izbor racionalnije kulture bilo s obzirom na iskorišćivanje tla, bilo s obzirom na radnu snagu i rentabilnost i konačno poboljšanje metoda rada — naročito mehanizacijom i navodnjavanjem. Što se tiče povećanja kultivirane površine, Turska, Grčka i Sirija učinile su velike napore, dok je u Alžiru, Tunisu, Jugoslaviji i Maroku učinjeno neznatno povećanje. U pogledu izbora racionalnijih kultura Jugoslavija, Grčka i Izrael pokazuju jaku tendencu, da pređu na industrijske kulture, kao što su duhan, pamuk i slično, koje daju vredniji prihod od cerealija, a pored toga uposljuju višak radne snage. U tim zefciljama zapaženo je povećanje proizvodnje krmnog bilja. Na području mehanizacije istaknuta je Turska, koja je u vremenu od 1950—1955 uvezla preko 20.000 traktora, ali od kojih su mnogi ostali neiskorišteni zbog pomanjkanja stručnog osoblja. U Grčkoj i Jugoslaviji primjena mehanizacije dosta je ograničena zbog raštrkanosti i rascjepanosti posjeda u Mediteranu. U pogledu melioracija poljoprivredni planovi gotovo svih mediteranskih zemalja daju prioritet navodnjavanju. Stočarstvo U većini mediteranskih zemalja primjećeno je povećanje broja stoke, a naročito u aridnim zemljama. Ali čini se, da se u mnogim zemljama to povećanje ne odnosi na kvalitet. Izuzevši Jugoslaviju i Egipat, povećanje broja stoke se odnosi ponajviše na ovce i koze. Što se tiče goveda, čini se, da je — usprkos mehanizacije — dobar dio upotrebijen za vuču. U pogledu paše, računa se, da u Mediteranu na jedno grlo otpada prosječno manje od 2 hektara. Ta brojka pokazuje, da broj stoke nije u povoljnoj proporciji sa mogućnostima pašnjačkih površina. Još uvijek postoji pomanjkanje integracije između stočarstva i poljoprivredne proizvodnje. Šumarstvo Proizvodnja drvne mase u mediteranskoj šumi dana je u tabeli 1. Iz te se tabele vidi, da je sječa veća od etata. Osim toga, iz nje je vidljivo veliko učešće (60 do 80°/o) ogrjeva. Proizvodnji glavnog prihoda trebalo bi još dodati specijalne prihode i pašu. Specijalni prihodi, kao na pr. pluto, smola i t. d., predstavljaju oko 150 miliona dolara godišnje. Paša je važno vrelo prihoda, jer se pase gotovo u svim šumama. Proizvodnja građevnog i industrijskog drva nije dovoljna. Samo u istočnom bazenu Mediterana godišnje se uvozi drva za 170 miliona dolara. Godišnja potrošnja na građevnom i industrijskom drvu u istočnom bazenu Mediterana iznosi jedva 0,07 m3 po stanovniku, dok je svjetski prosjek 0,42 m3, a za Jugoslaviju on iznosi 0,20 m3. Potražnja drva u gradnji stanova, za ambalažu, za proizvodnju celuloze i papira jasni su znak, da će se potrošnja drva u istočnom Mediteranu povećati. Prethodne ocjene pokazuju, da bi sadašnja potrošnja od 10,000.000 ms mogla u istočnom Mediteranu doseći u slijedećim dekadama iznos od 35,000.000 m3 oblovine. Postavlja se pitanje da li će se te buduće potrebe moći podmiriti povećanom regionalnom proizvodnjom ili povećanim importom. Godišnja produkcija ogrjeva u šumama istočnog Mediterana iznosi sada oko 23,000.000 m3, što predstavlja kalorički ekvivalenat od 5,000.000 tona ugljena. Ako se pretpostavi, da su potrebe na ogrjevnom drvu 1 kg na dan po osobi, onda dolazimo do cifre od 67,000.000 m3, koja je cifra daleko veća od mogućnosti sadašnje proizvodnje. Što se tiče specijalnih prihoda šume, kao što su pluto i smola, njihova je proda u regresiji, ali je teško utvrditi da li je tosamo privremenog ili trajnog karaktera. Pretjerane sječe ne samo da ugrožavaju buduće snabdijevanje sirovinama, nego stavraju veću mogućnost za eroziju, koja ugrožava poljoprivrednu i stočnu proizvodnju. Položaj šume u generalnom iskorišćivanju tla sada i u perspektivi Razmotrivši tri funkcije šume (ekonomsku, socijalnu i fizičku), potkomisija za koordinaciju šumarskih mediteranskih pitanja došla je do zaključka, da je u Mediteranu fizička (zaštitna) funkcija prvorazredna. Spomenuta potkomisija naglasila je važnost utvrđivanja i procjenjivanja indirektnih koristi šume. Zaključeno je, da se — unatoč poteškoća — istraže metode pomoću kojih bi se kvalitativno izrazila fizička i socijt^na funkcija šuma u Mediteranu. |