DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 96 <-- 96 --> PDF |
t i opravdavala sistematsko povećavanje i -"isoki obim sječa. Pri današnjem stanju *°hnike potreba se drva i njegovih proizvoda može osigurati i da se ne pribjegava razmjernom povećavanju sječa. Uzevši u račun buduće potrebe drva (1975. g.), obim eksploatacije nakon slijedećih 17—20 godina bit će oko 455 miliona kub. m spram 305 miliona 1955. godine i 317 miliona 1958. g. (prema planu). Po perspektivnom planu, posjeklo bi se 1965. g. 410 miliona kub. m, a 1970. g. — 435 miliona kub. m. Naravno da će ta predviđenja izgledati nešto drukčije prema tome kako se budu povećavale potrebe narodne privrede.a ovisit će i o mogućnosti otvaranja još netaknutih šuma. Ova tablica pokazuje planirano kretanje sječa u budućnosti (u milionima kub. m). 1955 g. 1965. g. 1975 g. Ukupno uOd toga: SSSR 305 410,0 455,0 Evropski dio 226,7 269,8 266,1 Azijski dio 78,3 140,2 188,9 Iz toga se vidi da će sječe porasti nakon 20 godina za 49%, ali taj će se porast odnositi uglavnom na azijski dio (gdje će se sjeći gotovo za 2,5 puta više nego danas), a tek 17% na evropski dio. U toku daljeg napretka valja računati s izgradnjom (kroz 15—20 g.) hidrocentrala na Jeniseju, Angari, Obu, Amuru itd. Povećanje obima sječe u budućoj 20-godišnjoj periodi za 150 miliona kub. m razdijelit će se tako, da će se u suficitarnim rajonima posjeći 171,3 miliona kub. m više, a u deficitarnim će se sječe sniziti za 21,3 miliona kub. m. Mehanizacija u eksploataciji šuma znatno je porasla zadnjih godina, ali ne i u svim fazama izradbe. Teško je predvidjeti kakvi će se mehanizmi i mašine upotrebljavati u iskorišćavanju šuma nakon 15—20 godina, ali ističemo da je glavni cilj razvoja tehnike i tehnologije iskorišćavanja u tome, da se što je moguće više poslova prenese iz šume i skoncentrira na glavnom stovarištu. Sabiranje na jedno mjesto omogućit će da se ti radovi automatiziraju i time uvelike povisi produktivnost rada. Energetski izvori moraju biti centralizirani i tako podešeni da iskorišćavaju otpatke i celulozno drvo. Les. Hoz. br. 4 — 1958. M. N. Sprincyn Preveo: D. Knežević JEDAN ZNAČAJAN ZBORNIK NAUČNIH RADOVA SA PODRUČJA PRIMJENJENE BILJNE SOCIOLOGIJE U ŠUMARSTVU I POLJOPRIVREDI (Festschrift Erwin Aichinger zum 60. Geburtstag. »Angewandte Pflanzensoziologie « Springer-Verlag — Wien 1954. Mi smo već prije u ovom časopisu prikazali zbornik radova posvećen 75-toj godišnjici života J. Braun-Blanqueta. (Vidi Šumarski list 1956. Sv. 7—8. Str. 258—263). Taj zbornik sadržavao je reviju savremenih radova sa područja biljne sociologije i u njemu su prikazana dostignuća i savremeno stanje istraživanja tzv. ciriškomontpelijerske škole, odnosno — jedne veoma brojne grupe naučnika Centralne i Zapadne Evrope i vanevropskih zemalja koje povezuju zajednički osnovni principi i metodi naučnog istraživanja vegetacije. U tom zborniku objavljene rasprave imaju fundamentalno značenje za daljnji razvoj istraživanja vegetacije. U isto vrijeme pojavilo se je još nekoliko sličnih zbornika izdatih povodom visokih godišnjica značajnih pretstavnika nauke, koji u neku ruku pretstavljaju »učitelje« ili u najmanju ruku najvatrenije pobornike izvjesnih naučnih pravaca u biljnoj sociologiji. To je na prvom mjestu zbornik radova posvećen šesdesetgodišnjici života rukovodioca austrijskog Instituta za biljnu sociologiju, profesora dr. Erwina Aichingera, a zatim i manja sveska radova posvećena radu i nastojanjima montpelijerskog profesora G. Kuhnholtz-Lordata osnivača tzv. parcelarne kartografije i istraživanja sukcesija u vegetaciji sa praktičnom primjenom u poljoprivredi. Zbornik radova ili, bolje rečeno, spomenica posvećena prof. dr. Erwinu Aichingeru izašla je kao izvanredna sveska časopisa »Angewandte Pflanzensoziologie« u Beču 1954 godine. U njoj se nalazi veoma mnogo materijala koji se odnosi na istraživanja i zakonitost razvoja vegetacije šuma, pa ćemo zbog toga dati kratak pregled i pokušaj ocjene ukupnog sadržaja ovog zbornika. Zbornik sačinjavaju dvije debele knjige sa ukupno 1311 stranica teksta bogato opremljenog biljnosociološkim tabelama, fotografijama, crtežima i grafikonima. Zbornik sadrži 93 naučna rada i referata u kojima sudjeluje ukupno 108 autora. Od toga autori su: 40 iz Austrije; 32 iz Zapadne Njemačke; 2 iz Istočne Njemačke; 4 iz Italije; po 3 iz Nizozemske, USA, Japana, Jugoslavije, Mađarske i Cehoslovačke, po 2 iz Švajcarske i Indije, po 1 iz |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Engleske, Francuske, Švedske, SSSR-a, Brazilije, te sa Jave i Jamaike. Ovom i ovakom skupu ne može se odreci internacionalni karakter, ali se ipak, po autorima i njihovim nacionalnostima, osjeća da pretežnu skupinu čine austronjemački i istočno-evropski naučnici. To je ujedno i osnovna obojenost ovog zbornika — u kojem su po prvi iput u većem broju zastupljeni i autori iz narodnih demokratija i socijalističkih država Istočne Evrope. Tome ogromnom broju od 93 naučna rada nemoguće je udovoljiti sa pojedinačnim prikazima i ocjenama sadržaja, jer bi to zahtjevalo, u najmanju ruku, čitav svezak jednog časopisa. Zbog toga, mi ćemo ovdje navesti samo naslove naučnih radova objavljenih u Zborniku (u formi jedne informativne bibliografije), a na kraju osvrnućemo se, u najkraćim crtama, samo na one radove koji imaju još i posebnog interesa za naše šumarstvo. Naslovi radova govore dovoljno jasno o njihovom sadržaju i, ukoliko nam je bilo moguće naći adekvatan prevod (što nije bila uvijek lagana stvar), nadamo se da će našim šumarima ovaj pregled sadržaja poslužiti kao dobra informacija o savremenim radovima na području istraživanja sastava i razvoja šumskih zajednica u jednom dijelu Evrope. Naslovi radova su slijedeći: Knjiga I. 1. Janchen E. (Beč), — Pregled četinjara Austrije. (Übersicht über die Nadelhölzer Österreichs). Str. 1—42. .2. Scharfetter R. .(Graz), — Prilog biografiji roda Pinus. (Ein Beitrag zur Biographie der Gattung Pinus). Str. 43—49. 3. Tschermak L. (Beč), — Nekoliko historijskih podataka o rasprostranjenju bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Austriji. (Einige geschichtliche Angaben über die Verbreitung der Weiss- Föhre, Pinus silvestris L. in Österreich). Str. 50—70. 4. G a m s H. (Innsbruck), — Nestajanje drveća iz Alpi za vrijeme Oledbe. (Das Verschwinden von Gehölzen aus den Alpen während des Eiszeitalters). Str. 71—76. 5. Sato Y. i Kazuyoski M. (Sapporo, Japan), — Duljina života polena od Salix-vrsta. (Die Lebendsdauer von Salix-Pollen). Str. 74—82. 6. W e 11 s t e i n W. (Mariabrun kod Beča), — Vegetacijski ciklusi breze (Betula verrucosa Ehrh.) u ovisnosti od geografske širine. (Vegetationsverlauf der Birke (Betula verrucosa Ehrh.) in Abhängigkeit von der geograpischen Breite). Str. 83—87. 7. Passecker F. (Innsbruck), — Razvojne faze drveća i njihovo praktično značenje. (Die Entwicklungsphasen der Gehölzpflanzen und ihre praktische Bedeutung). Str. 88—102. 8. Kisser J. i Steininger A. (Beč), Odnos između veličine organa i veličine stanica kod patuljastog uzrasta uslovljenog staništem. (Die Beziehungen zwischen Organgrösse und Zellgrösse bei standortbedingtem Zwergwuchs). Str. 103—114. 9. Widder F. (Graz), — »Podbjeljivanje « drveća kao put za stvaranje pašnjaka. (Das Ringeln von Bäumen als Weg zur Weidegewinnung). Str. 115— 122. 10. Handel-Mazzetti H. (Bad Ischl), — Jedino stanište patuljaste breze (Betula nana L.) u Tirolu. Najviše stanište limbe (Pinus Cembra L.) u Istočnim Alpama. (Der einzige Standort der Zwergbirke (Betula nana L.) in Tirol. — Der höchste Standort der Zirbe (Pinus Cembra L.) in den Ostalpen). Str. 123—124. 11. F e r a n o 1 i L. (Bergamo, Italia), — Prilog poznavanja jednog novog endemizma u Istočnim Alpama: Linaria Tonzigi Lona. (Beitrag zur Kenntnis eines neuen Endemismus der Ostalpen- Linaria Tonzigi Lona). Str. 125—126. 12. Schmid F. (Zürich), — Analize biljnih rodova u svrhu istraživanja vegetacije. (Analysen der Pflanzengattungen für vegetationskundliche Zwecke). Str. 127—133. 13. E 11 e n b e r g H. (Hamburg), — O razvoju sistematike vegetacije u Srednjoj Evropi. (Zur Entwicklung der Vegetationssystematik in Mitteleuropa). Str. 134—143. 14. Walter H. (Stuttgart), — Klimaks i zonalna vegetacija. (Klimax und zonale Vegetation). Str. 144—150. 15. Ehrendorfer F. (Beč), — Razmišljanja o pitanju strukture i nizanja životnih zajednica. (Gedanken zur Frage der Struktur und Anordnung der Lebensgemeinschaften. Str. 151— 167. 16. G o o d a 11 D. W. (Reading, England), — Klasifikacija i jedinstvo vegetacije. Vegetational Classification und Vegetational Continua). Str. 168—182. 17. Whittaker R. H. Richland, USA), — Biljne populacije i baza za indikaciju biljke. (Plant Populations and the |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Basis of Plant Indication). Str. 183— 206. 18. Sailer K. (München), — Značenje biljne sociologije za praktičnog ljekara. (Die Bedeutung der Pflanzensoziologie für den praktischen Arzt). Str. 207—212. 19. Kubi en a W. L. (Beč), — O reliktnim tlima Španije. (Über Reliktböden in Spanien). Str. 213—224. 20. Kühnelt W. (Beč), — Predradnje za jednu biogeografiju Iberskog Poluotoka. (Vorarbeiten zu einer Biogeographie iberischen Halbinsel). Str. 225— 254. 21. Franz H. (Beč), — Stapanje pedologije i ekologije u naučnom shvatanju ukupnog staništa. (Die Verschmelzung von Bodenkunde und Ökologie in der wissenschaftlichen Erfassung des Gesamtstandortes). Str. 255—273. 22. S e k e r a F. (Beč), — Livada — zasjek — oranica. Djelovanje biljnog pokrova na biologiju tla. (Wiese — Neuriss — Acker. Die bodenbiologische Auswirkung der Pflanzendecke). Str. 274-282. 23. H o 1 d h a u s K. (Beč), — O zoološkim argumentima za postojanje postglacijalne tople periode. (Über die zoologischen Argumennte für die Existenz einer postglazialen Wärmeperiode). Str. 283—290. 24. R u 11 n e r F. (Lunz, Austrija), — Sastav i postanak oligoaerobnih zajednica planktona u jezerima. (Zusammensetzung und Entstechung oligoaerober Planktongemeinschaften in den Seen). Str. 291—298. 25. F i n d e n e g g L. (Klagenfurt), — Pokušaj sociološkog rasčlanjenja jezera Koruške prema njihovom fitoplanktonu. (Versuch einer soziologischen Gliederung der Kärntner Seen nach ihrem Phytoplankton). Str. 299—309. 26. M a y e r E. und R a t a j J. (Ljubljana), — Rasprostranjenje vrste Athamanta Turbith u Julijskim Alpama i pomanjkanje vrste A. Haynaldi na istom mjestu. (Die Verbretiung der Athamaneta Turbith in den Julischen Alpen und das Fehlen der A. Haynaldi daselbst). Str. 310—316. 27. Kärpäti Z. (Budapest), — Fitocenološki odnosi meduformi (Die phytozönologischen Bezicungen der Zwischenformen). Str. 317—323. 28. Rozenkranz F. (Beč), — Odnosi između fenologije, biljne geografije i biljne sociologije. (Die Beziehungen der Phänologie zur Pflanzengeographie und Pflanzensoziologie). Str. 324—331. 29. Loh wag K. (Beč), — Biljna sociologija i mikologija. (Pflanzensoziologie und Mykologie). Str. 332—336. 30. S o 6 R. (Debrecin), — Primjenjena biljna cenologija i kartografija u Mađarskoj. (Angewandte Pflanzenzönologie und Kartographie in Ungarn). Str. 337—345. 31. B o r o s S. (Budapest), — Uloga mahovina u nekim zanimljivim mađarskim biljnim zajeamcama. (Die Rolle der Moose in einigen interessanten ungarischen Pflanzengesellschaften). Str. 346—353. 32. Zangher i P. (Forli, Italija), — Vegetacija Romanje. (Centralno-sjeverna Italija). (La Vegetazione della Romagna. (Italia centro-settentrionale. Schema di inquadramento dei suoi aspetti). Str. 354—394. 33. Bharucha F. R. i Satyanarayo n Y. (Bombay, Indija), — Problem kalcikolnih biljaka. (The Problem of Calcicolos Plants). Str. 395^05. 34. O n n o M. (Beč), — Uporedna proučavanja prirodne šumske vegetacije Austrije i Švajcarske. (Vergleichende Studien über die natürliche Waldvegetation Österreichs und der Schweiz). Str. 406—422. 35. Ru h 1 A. (Hann-München), — Prilog poznavanju »suhih šuma« i termofilnih šumskih zajednica Južne Njemačke. (Ein Beitrag zur Kenntnis der Trockenwälder und wärmeliebenden Waldgesellschaften Süddeutschlands). Str. 423^36. 36. M e u s e 1 H. (Halle/Salle), — Vegetacijske studije srednjoevropskih šumskih zajednica. 4. Zajednice listopadnih šuma područja Harz-a. (Vegetationskundliche Studien über mitteleuropäische Waldgesellschaften. 4. Die Laubwaldgesellschaften der Harzgebietes). Str. 437-^72. 37. S c a m o n i A. (Eberswalde), — Baltička bukova mješovita šuma kao biljnogeografska pojava. (Der baltische Buchenmischwald als pflanzengeographische Erscheinung). Str. 473—485. 38. Kuhnholtz-Lordat E. (Montpellier), — Stepenačasti gustiši drače (Paliurus spina Christi Mill.) i kruške trnovače (Pyrus amygdaliformus Villars). (Le Fourre-Galerie a Paliurus spina-Christi Mill, et Pyrus amygdaliformis Villars). Str. 486—493. 39. N e u b a u e r H. F. (Bandung, Java), — Šume Afganistana. (Die Wälder Afghanistans). Str. 494—503. |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 99 <-- 99 --> PDF |
40. Hosokawa T. (Fukuoka, Japan), — Granice vegetacije Formoze zajedno sa florističkim karakteristikama. (Outline of the vegetation of Formosa together with the floristic charasteristics). Str. 504—511. 41. H u ec k K. (Sao Paulo, Brazilija), — Šuma johe u Andima (asocijacija Al- nus jorullensis) u provinciji Tucuman (Argentina). (Der Anden-Erlenwald (die Alnus jorullensis-Assoziation) in der Provinz Tucuman (Argentinien). Str. 512—572. 42. Wendelberger G. (Beč), — Stepe, suhi travnjaci i šume panonskog prostora. (Istovremeno pokušaj novog shvatanja »Osmatra-teorije« kao teorije šumo-stepa). (Steppen, Trockenrasen und Wälder des pannonischen Raumes. (Zugleich Vresuch einer Neufassung der Osmatra-Theorie als Waldsteppentheorie). Str. 573—634. 43. Krippel E. (Bratislava), — Biljne zajednice na pokretnim pijescima slovačkog dijela »Marchfelđa«. (Die Pflanzengesellschaften auf Flugsandböden des slowakischen Teiles des Marchfeldes). Str. 635—045. 44. K i e 1 h a u s e r G. (Landeck, Tirol), — Zajednice suhih travnjaka sveze Stipeto — Poion xerophilae u gornjoj dolini tirolske rijeke Inn. (Die Trockenrasengesellschaften des Stipeto-Poion xerophilae im oberen Tiroler Inntal). Str. 646—666. 45. Morton F. (Hallstatt), — O pojavi perunike Iris sibirica u Salckamergutu). (Über das Vorkommen der Iris sibirica im Salzkammergute). Str. 667— 673. 46. Wagner H. (Beč), — Rubovi cretišta i travnjaci Nardus-a, jedna prostornoekološka sudarna (kontaktna) zajednica. (Der Moorand-Bürstlingrasen, eine räumlich-ökologische Kontaktgesellschaft). Str. 674—683. (Knjiga II.) 47. H o r n s t e i n F. (Orsenhausen, Baden- Württemberg), — O smislu historije šuma. (Vom Sinn der Waldgeschichte. Ein Grundriss). Str. 685—707. 48. Härtel O. (Beč), — Smisao za šumu — način mišljenja koji povezuje narode. (Waldgesinnung — völkerwerbindende Denkungsart). Str. 708—711. 49. Pockberger J. (Beč), — Sinteza u šumskom gospodarstvu. (Die Synthese in der Forstwirtschaft). Str. 712—717. 50. Handel-Mazzetti P. (Bad Ischl, Austrija), — Narodno gospodarstvo — šumsko gospodarstvo — šumarska nauka. (Volkwirtschaft — Forstwirtschaft — Forstwissenschaft). Str. 718— 720. 51. V a r e s c h i V. (Caracas, Venezuela), — Gospodarstvo s vođom kod drveća koje se upotrebljava za pošumljavanje obezšumljenih područja u Venecueli. (Wasserhaushalt von Bäumen, welche zur Aufforstung entwalddeter Gebiete Venezuelas verwendet werden). Str. 721—729. 52. H a r t m a n n F. (Beč i Frohnleiten), — O odnosima između biljne sociologije i šumarske ekologije. (Über die Beziehung der Pflanzensoziologie zur Forstökologie). Str. 780—781. 53. F i 1 z e r P. (Tübingen), — O ciljevima i putevima povezivanja biljnosocioloških i ekoloških načina posmatranja u šumarstvu i poljoprivredi. (Über Ziele und Wege zur Verknüpfung von pflanzensoziologischer und ökologischer Betrachtungsweisen im Wald- und Landbau). Str. 732—742. 54. Lorenz-Liburnau H. (Beč), — Misli o značaju svijetla u šumarskoj nauci o staništu i u sociologiji bilja. (Gedanken über die. Bedeutung des Lichtes in der forstlichen Standortslehre und ine der Soziologie der Pflanzen). Str. 743—745. 55. Zimmermann W. i Beck R. (Tübingen), — Listopadne šume na dvoslojnom tlu. (Laubwälder auf zweischichtigen Böden). — Str. 746—753. 56. Lunt H. A. i Lindahl R. L. (New Haven, USA), — Rast drveća i rasprostranjenje korijenja u umjetno izvrnutim profilima tla. (Tree growth and root distribution in artificially inverted soil profiles). Str. 754—763. 57. Mayer H. (München), — Dinamika rasta u bukovoj šumi sa bijelim šašom (Carex alba). (Sa predgovorom Dr. J. Köstler-a). (Wuchsdynamik im Weissseggen-Buchenwald). Str. 764— 784. 58. PaschiEger V. (Klagenfurt), — O statici i dinamici visinskih granica u Istočnim Alpama. (Zur Statik und Dynamik der Höhengerenzen in den Ostalpen). Str. 785—801. 59. Eckmüllner O. i Schwarz G. (Graz), — Pojasi (zone) šuma u Štajerskoj. (Die Waldstufen in der Steiermark). Str. 802—823. 60. M ü 11 e r - S t o 11 W. R. (Potsdam), — Prilog poznavanju ekologije granice šuma na Felđbergu u »Schwarzwaldu«. (Beiträge zur Ökologie der Waldgren |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 100 <-- 100 --> PDF |
ze am Feldberg im Schwarzwald). Str. 824—847. 61. Zing g Th. (Weisspluhjoch kod Davosa), — Određivanje klimatske sniježne granice na klimatološkoj osnovi. (Die Bestimmung der klimatischen Schneegrenze auf klimatologischer Grundlage). Str. 848—854. 62. H o f m a n n A. (Salerno, Italia), — Bukva na svojoj južnoj granici rasprostranjenja. (II faggio al suo limite meridionale di diffusione). Str. 855—870. 63. Wraber M. (Ljubljana), — Teoretska i praktična vrijednost biljne sociologije za šumarstvo. (Der theoretische und der praktische Wert der Pflanzensoziologie für das Forstwesen). Str. 871— 880. 64. H u f n a g 1 H. (Linz), — Tipovi šuma na sjevernoj padini područja »Totes- Gebirge« i njihov položaj u razvojnoj dinamici. (Die Waldtypen am Nordhang des Toten Gebirges und ihre Stelung im Entwicklungsgang). Str. 881— 900. 65. H a r t m a n n F. K. (Hann, Münden), — Šumske zajednice sredogorja sa staništa optimalnog i ekstremnog provlažavanja u poređenju sa alpinskim. (Mittelgebirgswaldgesellschaften von Standorten optimaler und extremer Durchfeuchtung in Vergleich zu den alpinen). Str. 901—915. 66. Zlatnik A. (Brno), — Metodika tipoloških istraživanja čehoslovačkih šuma. (Methodik der typologischen Erforschung der Tsechoslowakischen Wälder). Str. 916—955. 67. Sukatschew W. N. (Moskva), — Osnovi šumskih tipova. (Die Grundlagen der Waldtypen). Str. 956—964. 08. Lindquis t B. (Göteborg, Švedska), — Jedna šema šumskih tipova za skandinavske bukove šume. (Ein Waldtypenschema für die skandinavischen Buchenwäälder). Str. 965—970. 69. Chapman V. J. (Jamaica), — Stanje Novo-zelandske šumske vegetacije. (The status of New Zealand forest vegetation. Str. 971—977. 70. D a n n e c k e r K. (Stuttgart), — Suma jele kao školski primjer za veliku praksu. (Der Weisstannenwald, ein Lehrmeister für die grosse Praxis. Str. 978—994. 71. P a v a r i A. (Firenca), — Fitosociologija i uzgoj šuma u Italiji. (Fitosociologia e Selvicoltura in Italia). Str. 995— 999. 72. Diete r ic h V. (Stuttgart-Vaihingen), — Prirodi bliske metode istraživanja uzrasta šuma i nauke o šumskom gospodarenju. (Naturnahe Methoden der Waldwachstumsforschung und der forstlichen Wirtschaftslehre). Str. 1000 —1013. 73. Schimitschek E. (Hann. Münden), — Pitanja šumske higijene. (Fragen der Waldhygiene). Str. 1014—1028. 74. H ä r t e 1 O. (Graz), — O nekim djelovanjima na biljke fabričkih ekshalacija koje sadrže gosove i prašinu. (Über einige Wirkungen gas- und staubhaltiger Fabriksexhalationen auf Pflanzen). Str. 1029—1034. 75. Vietinghoff-Riesch A. (Hann. Münden), — Problem otpornosti protiv kriza u šumskom gospodarstvu. (Das Problem der Krisenfestigkeit in der Forstwirtschaft). Str. 1035—1055. 76. A b e t z K. (Freiburg i Br.), — Seljačka livadska i pašnjačka polja u »Schwarzwald«-u. (Bäuerliche Reut und Weidfelder im Schwarzwald). Str. 1056—1063. 77. Schweighart O. (München), — Upotrebne mogućnosti fotografske tehnike u bojama i crno-bijele kod snimanja zelene krajine. (Anwendungsbereiche der Färb- und Schwarz-weisstechnik in der Grünlandphotographie). Str. 1064—1075. 78. Kraus e W. (Donaueschingen, Bavarska), — O ekološkim i poljoprivrednim »pokazateljima« vegetacijskih karata planinskih pašnjaka u Visokom Schwarzwaldu. (Zur ökologischen und landwirtschaftlichen Auswertung von Vegetationskarten der Allmendweiden im Hoch-Schwarzwald). Str. 1076— 1100. 79. C z e r w i n k a W. (Graz), — Tipiziranje trajnih zelenih površina za poljoprivrednu praksu. (Typisierung des Dauergrünlandes für die landwirtschaftliche Praxis). Str. 1101—1105. 80. Klapp E., B o e k e r P., BohneB, B o t h m e r H. J., G r i e g e r F. J., Kmoch H. G., Mott N und Roos P. (Bonn), — Vegetacija zelene krajine područja »Eifelkreis Daun« i njeni odnosi spram zajednica tla). (Die Grünlandvegetation des Eifekreises Daun und ihre Beziehung zu den Bodengesellschaften). Str. 1106—1141. 81. Knapp R. (Köln), — O biljnim zajednicama livada u sušnom području Njemačke. (Über Pflanzengesellschaften der Wiesen in Trockengebieten Deutschlands). Str. 1145—1186. 82. S p e i d e 1 B. i S e n d e n L. v. (Bad Hersfeld), — Vegetacija periodično po |
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 101 <-- 101 --> PDF |
plavljenih livada u florističkom i poljoprivrednom pogledu. (Die Vegetation periodisch überschwemmter Wiesen in floristischer und landwirtschaftlicher Sicht). Str. 1187—1206. 83. de V r i e s D. M. (Wageningen, Nizozemska), — Primjenjena botanička istraživanja zelene- krajine u Nizozemskoj. (Die angewandte botanische Grünlandforschung in den Niederlanden). Str. 1207—1222. 84. Westhoff V. (Wageningen), — Vegetacijska kartiranja u Nizozemskoj. (Die Vegetationskartierung in den Niederlanden). Str. 1223—1231. 85. d e B o e r Th. A. (Wageningen), — Kartiranje vegetacije zelene krajine u Nizozemskoj. (Grünlandvegetationskartierung in den Niederlanden). Str. 1232 —1234. 86. K1 i k a J. Prag), — Uticaj paše na biljne zajednice na Slovačkom Krasu. (The Influence of Pasturing on the Phytocenosis of the Slovak Karst). Str. 1235— 1237. 87. Stählin A. i Altenried M. (Hohenheim), — Sastav biljaka i kapacitet jednog planinskog pašnjaka za goveda u Allgau. (Pflanzenbestand und Leistung einer Allgäuer Kuhalpe). Str. 1238—1254. 88. Maye r E. (Innsbruck), — 2itarska područja, vrijeme sjetve i žetve i prinosi u Koruškoj. (Die Getreidebauzonen Anbau und Erntezeiten und die Fruchtfolge in Kärnten). Str. 1255— 1268. 89. Löh r L. (Klagenfurt), — Klimatska granica uzgoja kukuruza za silažu na padinama brdskih seljačkih gospodarstava. (Die klimatische Silomaisgrenze in bergbäuerlichen Hanglagen). Str. 1269—1.274. 90. H a z m u k a P. (Graz), — Biljna sociologija i građevinsko inžinjerska struka. (Pflanzensoziologie und Bauingenieurwesen). Str. 1275—1276. 91. Schmi d M. (Klagenfurt), — Koordinacija u građevinstvu. (Die Koordinierung im Bauwesen). Str. 1277—1278. 92. Hassenteufel W. (Innsbruck), — O značenju biljne sociologije za uređenje bujica i lavinskih terena. (Zur Bedeutung der Pflanzensoziologie für die Wildbach- und Lawinenverbauung). Str. 1279—1282. 93. Baumeister W. i Burrichter E. (Münster), — Značenje trstike kao zaštitne biljke obala. (Die Bedeutung des Schilfrohres als Uferschutzpflanze). Str. 1283—1311. Kao što se može vidjeti iz navedenih naslova, u zborniku u znatnoj mjeri provejavaju fitocenološki radovi iz šumarstva i poljoprivrede, kojima je namjera da posluže prvenstveno praksi, odnosno privredi. Od manjeg broja radova koji nemaju baš izrazito fitocenološki karakter, ali predstavljaju vrijedne doprinose šumarskoj nauci, treba istaći rad E. Janchena u kojem je data taksonomija i savremena nomenklatura svih četinjarskih vrsta područja Austrije; zatim radovi L. Tscher m a k a o rasprostranjenju bijelog bora u Austriji, H. Gam s a o promjenama u sastavu drveća alpskih šuma za vrijeme Diluvija, W. Wettsteina o promjenljivosti fenoloških oznaka (razvojnog vegetacijskog ciklusa) obične breze u ovisnosti od geografske širine itd. Od značaja za šumarstvo su također radovi Passechera, Kiss era i Steiningera, Widder a, Handel- Mazzettia, Bharucha i S a t yanarayana i O n n o-a. Teoretski karakter, odnosno šire zahvaćene vegetacijske probleme raspravljaju članci Schmid a, Ellenberg a, Walter a, Ehrendorfera, Goodalla i K ä r p ä t i a. U Zborniku su u znatnom broju zastupljeni i pedolozi sa svojim radovima. Tu su radovi Kubiene, Franza i Seker e. Slične teme, tj., odnose nauke o biljnim zajednicama i drugih naučnih oblasti obrađuju i referati Rozenkranza, Lohwag a, F. Hartmanna i Filzer a. Nekoliko članaka govori o praktičnoj primjeni biljne sociologije (i pomalo imaju karakter izvjesne propagande) i to: za praktično Ijekarstvo (Salier), za šumarstvo (W r a b e r), za građevinarstvo (H aznuka) , te za uređenje bujica i lavinskih područja (Hassenteufel). Iz nekih se referata možemo detaljna upoznati sa stanjem i razvojem fitocenoloških istraživanja i kartiranja u pojedinim državama. O tome govore: S o 6 za Mađarsku, Zl a t n i k za Čehoslovačku, Pa var i (donekle) za Italiju; Westhoff i de Boer za Nizozemsku. Specijalne studije o šumskim biljnim zajednicama sadrže radovi: Rühla , Meusela, Scamonia, Kuhnholt z- Lorda ta, Neubaera, Huecka, Wendelberg er a, Zimmermanna i Bečka, Mayer a, Eckmüllera i Schwarz a, Müller- S toli a, Haufnagla i F. K. Hartmanna. Teoretska razmatranja o šumskom gospodarstvu nalazimo u radovima H o r n |